Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Velj 2009

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju dio novih voćnjaka bit će iskrčen

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju dio novih voćnjaka bit će iskrčen

Velik broj hektara novih voćnjaka koji su do sada u Hrvatskoj podignuti neće biti konkurentan na tržištu Europske unije i morat će biti iskrčen i zamijenjen novim, kaže Krunoslav Dugalić, dipl. inž., predstojnik Odjela za voćarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek.

Dugalić napominje kako je jedan od razloga za to velika heterogenost unutar voćnjaka, odnosno vrlo širok sortiment, ali i nepoznavanje tehnologije proizvodnje te neorganiziranost proizvođača. Kao primjer Dugalić navodi područje Osječko-baranjske županije gdje je podignuto najviše novih nasada jabuka, međutim pri analizi strukture sortimenta evidentirane su čak 54 sorte, a trebali bi, kaže, imati najviše od pet do šest.

- Sve to predstavlja problem u plasiranju proizvoda ulaskom na velika tržišta, a dodatni je problem i to što u Hrvatskoj proizvodnja voća nije organizirana kroz sustav integrirane poljoprivrede koja se na tržištu postavlja kao standard. Stoga teško da ćemo biti konkurentni ako proizvodnju ne homogeniziramo u smislu sortimenta i tehnologije, a proizvođače ne organiziramo da zajednički izlaze na tržište.

Sadnice upitne kvalitete

Dugalić navodi i da hrvatsko voćarstvo već duže vrijeme ima velikih problema s nedostatkom voćnih sadnica. Prema nekim podacima, godišnja proizvodnja voćnih sadnica kreće se oko 3,5 milijuna komada, a proizvodnjom se bavi čak 90 rasadničarskih kuća koje proizvode od 10.000 do 500.000 sadnica.

- No, i to je nedovoljno, pa se određene količine, najčešće jeftinog sadnog materijala vrlo upitne kvalitete, uvoze. Problem nedostatka sadnog materijala najviše je do izražaja došao nakon što je država prije četiri godine pokrenula Operativni program podizanja trajnih nasada, koji za cilj ima do ulaska u Europsku uniju podići što više voćnjaka i vinograda. Tada je naglo porastao interes za sadnjom voćnjaka, uz novčani poticaj države, kaže Dugalić.

Država ima dobru namjeru do ulaska u EU podići što više novih voćnjaka, međutim, kaže Dugalić, prije toga trebalo je osigurati i jaku logistiku kako bi se izbjegli problemi koji se sada pojavljuju.

- Smatram da bi možda bilo bolje da se malo pričekalo, ali prethodno učinilo sve što je trebalo, pa makar i kasnili s podizanjem novih voćnjaka, kaže Dugalić te dodaje kako se sada polako otvara Pandorina kutija jer mnogi nisu slušali glas struke.

Neznanje nema opravdanja

- Svaki proizvođač treba imati odgovornost za svoje investicije i poslovne odluke. Međutim, naši proizvođači često nisu dovoljno zainteresirani za glas struke nego matematiku slažu kroz poticaje, a ne tržišno natjecanje. Uložena su golema sredstva a da se nije savjetovalo sa strukom, tako da neznanje nema opravdanja. Neke probleme ne bi riješila ni toliko često spominjanja rajonizacija, jer je gotovo nemoguće obuhvatiti sve čestice i sve voćnjake. Iz prakse je vidljivo da u nekim voćnjacima nije ključan ni položaj jer se i na lošijim terenima podizalo dobre voćnjake. Mogao se donijeti zakon o rajonizaciji, ali on ne bi riješio problem svih čestica. Ono što država može učiniti jest dati smjernice, ali svaki proizvođač mora imati uho da to i čuje. Održani su brojni skupovi, međutim odazove ih se samo desetak, kaže Dugalić.

Zaokret u strukturi proizvodnje

Jedan od većih problema jest i nedostatak sadnog materijala u Republici Hrvatskoj. - Kronični nedostatak određenih voćnih vrsta već se duže vrijeme nadomješta uvoznim sadnim materijalom. Na tržištu je evidentan nedostatak sadnica oraha, lijeske, oblačinske višnje, jagodičastog voća, bresaka te nekih drugih, kao primjerice jabuka, krušaka, trešanja, nektarina, marelica. Nedostaje i polivalentnih podloga za koštičave voćne vrste, primjerice trešnje gizela 5 i 6, maxima 60 i drugih te viših kategorija certificiranog bezvirusnog materijala jabuka i krušaka jer je proizvodnja takvog materijala vrlo mala, kaže Dugalić. Dodaje kako je to između ostaloga i jedan od razloga što je osječki Poljoprivredni institut učinio zaokret u strukturi proizvodnje i uveo u proizvodnju ono što tržištu nedostaje.

- Razvili smo tehnologiju mikropropagacije, što pojednostavljeno znači da u laboratoriju umnažamo polivalentne (za više voćnih vrsta) podloge, a dio tog materijala već smo ove godine plasirali na hrvatsko tržište. U tom dijelu osječki Poljoprivredni institut jedini je komercijalni proizvođač takovog sadnog materijala prema standardima EU, odnosno takvu tehnologiju trenutačno u Hrvatskoj nema nitko drugi. Proizvodi se nešto slično ali podloge uvoze iz Italije. Na Institutu smo tako zaokružili proizvodni ciklus, kaže Dugalić, te dodaje kako na godinu proizvedu oko 300.000 sadnica kontinentalnih voćnih vrsta za koje vlada veliko zanimanje. Ukupna vrijednost proizvodnje sadnica, koje su uglavnom već prodane, je oko 3,5 milijuna kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Nakon kanalizacije slijedi gradnja prometnica. Mono diže zgradu s četiri etaže

20.09.2020.

IT park u Gackoj ulici, jedan od strateških projekata Grada Osijeka, vrijedan 38 milijuna kuna, napokon je krenuo u realizaciju. Odnosi se to na gradnju komunalne infrastrukture, jer tvrtka Mono, prva koja je odlučila ondje sagraditi svoj poslovni prostor

Miodrag Šajatović: Pogrešno je fokusirati se na 22 milijarde eura iz EU

03.09.2020.

Hrvatska ekonomska politika treba pomoći gospodarstvu da pobijedi na što više natječaja koji će se financirati sredstvima EU. Ali u drugim zemljama članicama! Taj kolač nije 22 milijarde eura, nego 1800 milijardi

EK predlaže milijardu eura kredita za očuvanje radnih mjesta u Hrvatskoj

26.08.2020.

Zbog pandemije covida-19 bruto domaći proizvod (BDP) EU u drugom je tromjesečju pao 11,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, prema procjenama Eurostata objavljenim sredinom ovoga mjeseca.

Za dva projekta iz EU-a dobili 43 milijuna kuna

12.08.2020.

Riječ je o nepovratnim sredstvima za projekte IT park Osijek i Centar za posjetitelje Tvrđa

Tko će platiti 22 milijarde eura koje će Hrvatska dobiti iz EU? Pa mi, naravno, kroz nove poreze!

12.08.2020.

Lijepo zvuči da Hrvatska od Europske unije dobiva 22 milijarde eura, no velika je zabluda da taj novac stiže umotan u šareni papir s crvenom vrpcom. Milijarde koje će se raspodijeliti kao pomoć u krizi svim zemljama članicama itekako imaju svoju cijenu i

Tag cloud

  1. 2049 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1322 članka imaju tag izvoz
  5. 1103 članka imaju tag svijet
  6. 880 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 763 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1061 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 302 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 326 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici