Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Stu 2009

Unatoč prepolovljenoj proizvodnji virovitički Tvin ostao na nogama

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Goran Gazdek  

Unatoč prepolovljenoj proizvodnji virovitički Tvin ostao na nogama

Virovitički Tvin, najveći i najuspješniji proizvođač namještaja u Hrvatskoj, nositelj razvoja i najveći izvoznik u Virovitičko-podravskoj županiji, u prvoj je godini svjetske gospodarske krize, unatoč prepolovljenoj proizvodnji, ostao na nogama. Globalnom recesijom u Hrvatskoj je najviše pogođena upravo izvozno orijentirana drvna industrija. Mnoge su hrvatske drvoprerađivačke tvrtke propale.

Ta grana gospodarstva ostala je bez 7.200 radnika, a predviđa se da bi im se do kraja godine moglo pridružiti još 2.000. Unatoč takvim uvjetima u virovitičkom Tvinu nitko od 1.300 zaposlenih nije otpušten. Rezultat je to drastičnih mjera štednje, ali i dugogodišnje poslovne strategije menadžmenta, koji je predvidio moguća krizna stanja i načine kako im se oduprijeti.

No, nije lagano - približno 400 radnika trenutačno je tehnološki višak, svima je smanjena plaća za deset posto, svi su radnici već iskoristili godišnje odmore do posljednjeg dana (prošlih godina to je bilo nemoguće zbog obujma posla), u tvrtki su smanjene zalihe, povećana je naplata, kupcima manjih narudžbi prilagođene su cijene, strogo se pazi na repromaterijal i energiju, a svi ostali troškovi srezani su do krajnjih granica.

Bez predaje
- Troškovi su iščešljani do nule, više ne možemo! Tvin je izniknuo na osnovama solidarnosti i zajedništva pa će tako i ostati. O drastičnim rezovima odlučit ćemo na skupu dioničara. Ili ćemo još smanjiti plaće, pa će svi radnici ostati, ili ćemo donijeti druge odluke, ali radnike nećemo otpuštati. Poslovat ćemo sve dok u kalkulaciji proizvoda bude mjesta za pokrivanje troškova rada, struje i materijala. Pokaže li računica da je to nemoguće, bit ćemo prisiljeni zatvoriti vrata - kaže direktor Tvina, Ivan Slamić.

Strani kupci i dalje traže snižavanje cijena gotovog proizvoda, a virovitička drvna industrija učinila je to na račun razvoja. Namještaj više ne može pojeftiniti i tako biti konkurentan na svjetskim tržištima jer su ulazni troškovi u Hrvatskoj izuzetno visoki, mnogi su se na vapaje drvoprerađivača oglušili. - Hrvatske su šume spustile cijene, ali je električna energija poskupjela za 33 posto, pa sve ono što mukotrpno štedimo pojede "Elektra" - ogorčen je Slamić.

Snažan odraz recesije
Tvin na strana tržišta plasira 95 svoje proizvodnje, a koliko su smanjene narudžbe, najbolje govore brojke: u prvih devet mjeseci prošle godine ostvaren je prihod od 230 milijuna kuna, a u istom razdoblju ove tek 160 milijuna kuna. Još uvijek nema nikakvih znakova da bi moglo doći do povećanja narudžbi pa Slamić smatra da bi Vlada morala agresivnije pomoći izvozu prema modelima drugih zemalja ili preraspodjelom državnih potpora, jer ono malo poticaja što je usmjereno drvnoj industriji gotovo je zanemarivo s obzirom na težinu krize.

Potpore dati i drvoprerađivačima
- Nemam ništa protiv poticanja poljoprivrede i brodogradnje, ali mislim da im država mora smanjiti potpore jer se pokazalo da su rupa bez dna. Istodobno Vlada treba misliti o radnim mjestima preostalih 15.000 zaposlenih u drvnoj industriji i opstojnostima tvrtki koje su katalizator razvoja regija u kojima djeluju. Predlagali smo Vladi da subvencionira bruto plaću stručne radne snage onim tvrtkama koje imaju zaposlene kapacitete - kaže Slamić, naglašavajući da subvencioniranje “neradnog petka” iz Vladinih mjera ne rješava problem jer se odnosi na tvrtke gubitaše, čime se ponovno "nagrađuju" oni koji propadaju, a ne oni koji dišu u drvnoj industriji.

Promijeniti tečajnu politiku
Slamić predlaže "zajednički put preživljavanja" na način da za stol sjednu predstavnici drvne industrije, Vlade i sindikata kako bi našli rješenja za opstanak dok ponovno ne dođe do konjunkture namještaja na svjetskom tržištu. Država uz to, smatra direktor Tvina, mora hitno promijeniti tečajnu politiku jer nerealni tečaj kune otežava posao svim izvoznicima, a pogoduje uvozu nekvalitetnog namještaja.

- Na bazi koje to proizvodnje imamo tako jaku valutu - pita Slamić i ističe primjer Poljske, čija je drvna industrija nakon devalvacije zlota postala konkurentna u Europskoj uniji. Unatoč laganom stagniranju krize novih je narudžbi sve manje, a ako država ne uplete svoje prste i ne učini drastične rezove kako bi pomogla drvoprerađivačima, sljedeća godina, zabrinut je Slamić, mogla bi i za Tvin bit pogubna.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski inženjer osmislio softver koji koriste tisuće velikih svjetskih tvrtki

15.09.2019.

Njihova aplikacija koristi se u cijelom svijetu, no najviše kupaca imaju u DACH regiji, odnosno u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Dosta kupaca imaju i u Velikoj Britaniji, a sada žele značajnije širenje i na jugoistočnu Europu. Svaki se mjesec registrir

Kriza radne snage u građevini dosegla je vrhunac

11.09.2019.

Za područje graditeljstva u 2019. godini odobreno je 19.800 radnih mjesta za inozemne radnike, a prema podacima od 23. kolovoza, dostupnim u Ministarstvu unutarnjih poslova, od navedene brojke ostalo je 2245 slobodnih mjesta.

Uložit će još 350 milijuna kuna, sada ciljaju na jednu skupinu potrošača

06.09.2019.

Najveći proizvođač ribe na Jadranu u prosjeku raste 22%, ostvarit će pola milijarde kuna prihoda.

Marićev je vrhunski crveni začin i u Kini

05.09.2019.

Sa 4,5 hektra proizvest će dvije do 2,5 tone mljevene slatke, ljute i dimljene paprike, cijena i dalje 100 kuna za kilogram

Ovo se zove ‘razrađene demografske mjere’! Evo što sve Tim Kabel plaća svojim zaposlenicima

05.09.2019.

Demografske mjere hrvatskih poslodavaca izazvale su veliko zanimanje javnosti, a ovoga puta predstavljamo Tim Kabel iz Zagreba, koja je izniman ne samo po potpori za novorođenčad nego ima cijeli niz mjera kojima potiče natalitet svojih zaposlenika i pruža

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 913 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 488 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 427 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 348 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija