Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Stu 2009

Unatoč prepolovljenoj proizvodnji virovitički Tvin ostao na nogama

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Goran Gazdek  

Unatoč prepolovljenoj proizvodnji virovitički Tvin ostao na nogama

Virovitički Tvin, najveći i najuspješniji proizvođač namještaja u Hrvatskoj, nositelj razvoja i najveći izvoznik u Virovitičko-podravskoj županiji, u prvoj je godini svjetske gospodarske krize, unatoč prepolovljenoj proizvodnji, ostao na nogama. Globalnom recesijom u Hrvatskoj je najviše pogođena upravo izvozno orijentirana drvna industrija. Mnoge su hrvatske drvoprerađivačke tvrtke propale.

Ta grana gospodarstva ostala je bez 7.200 radnika, a predviđa se da bi im se do kraja godine moglo pridružiti još 2.000. Unatoč takvim uvjetima u virovitičkom Tvinu nitko od 1.300 zaposlenih nije otpušten. Rezultat je to drastičnih mjera štednje, ali i dugogodišnje poslovne strategije menadžmenta, koji je predvidio moguća krizna stanja i načine kako im se oduprijeti.

No, nije lagano - približno 400 radnika trenutačno je tehnološki višak, svima je smanjena plaća za deset posto, svi su radnici već iskoristili godišnje odmore do posljednjeg dana (prošlih godina to je bilo nemoguće zbog obujma posla), u tvrtki su smanjene zalihe, povećana je naplata, kupcima manjih narudžbi prilagođene su cijene, strogo se pazi na repromaterijal i energiju, a svi ostali troškovi srezani su do krajnjih granica.

Bez predaje
- Troškovi su iščešljani do nule, više ne možemo! Tvin je izniknuo na osnovama solidarnosti i zajedništva pa će tako i ostati. O drastičnim rezovima odlučit ćemo na skupu dioničara. Ili ćemo još smanjiti plaće, pa će svi radnici ostati, ili ćemo donijeti druge odluke, ali radnike nećemo otpuštati. Poslovat ćemo sve dok u kalkulaciji proizvoda bude mjesta za pokrivanje troškova rada, struje i materijala. Pokaže li računica da je to nemoguće, bit ćemo prisiljeni zatvoriti vrata - kaže direktor Tvina, Ivan Slamić.

Strani kupci i dalje traže snižavanje cijena gotovog proizvoda, a virovitička drvna industrija učinila je to na račun razvoja. Namještaj više ne može pojeftiniti i tako biti konkurentan na svjetskim tržištima jer su ulazni troškovi u Hrvatskoj izuzetno visoki, mnogi su se na vapaje drvoprerađivača oglušili. - Hrvatske su šume spustile cijene, ali je električna energija poskupjela za 33 posto, pa sve ono što mukotrpno štedimo pojede "Elektra" - ogorčen je Slamić.

Snažan odraz recesije
Tvin na strana tržišta plasira 95 svoje proizvodnje, a koliko su smanjene narudžbe, najbolje govore brojke: u prvih devet mjeseci prošle godine ostvaren je prihod od 230 milijuna kuna, a u istom razdoblju ove tek 160 milijuna kuna. Još uvijek nema nikakvih znakova da bi moglo doći do povećanja narudžbi pa Slamić smatra da bi Vlada morala agresivnije pomoći izvozu prema modelima drugih zemalja ili preraspodjelom državnih potpora, jer ono malo poticaja što je usmjereno drvnoj industriji gotovo je zanemarivo s obzirom na težinu krize.

Potpore dati i drvoprerađivačima
- Nemam ništa protiv poticanja poljoprivrede i brodogradnje, ali mislim da im država mora smanjiti potpore jer se pokazalo da su rupa bez dna. Istodobno Vlada treba misliti o radnim mjestima preostalih 15.000 zaposlenih u drvnoj industriji i opstojnostima tvrtki koje su katalizator razvoja regija u kojima djeluju. Predlagali smo Vladi da subvencionira bruto plaću stručne radne snage onim tvrtkama koje imaju zaposlene kapacitete - kaže Slamić, naglašavajući da subvencioniranje “neradnog petka” iz Vladinih mjera ne rješava problem jer se odnosi na tvrtke gubitaše, čime se ponovno "nagrađuju" oni koji propadaju, a ne oni koji dišu u drvnoj industriji.

Promijeniti tečajnu politiku
Slamić predlaže "zajednički put preživljavanja" na način da za stol sjednu predstavnici drvne industrije, Vlade i sindikata kako bi našli rješenja za opstanak dok ponovno ne dođe do konjunkture namještaja na svjetskom tržištu. Država uz to, smatra direktor Tvina, mora hitno promijeniti tečajnu politiku jer nerealni tečaj kune otežava posao svim izvoznicima, a pogoduje uvozu nekvalitetnog namještaja.

- Na bazi koje to proizvodnje imamo tako jaku valutu - pita Slamić i ističe primjer Poljske, čija je drvna industrija nakon devalvacije zlota postala konkurentna u Europskoj uniji. Unatoč laganom stagniranju krize novih je narudžbi sve manje, a ako država ne uplete svoje prste i ne učini drastične rezove kako bi pomogla drvoprerađivačima, sljedeća godina, zabrinut je Slamić, mogla bi i za Tvin bit pogubna.


Komentari članka

Vezani članci

Nejednakosti i dalje ogromne: BDP u Zagrebu čak tri put veći nego u Virovitici, PGŽ među tri županije iznad prosjeka

25.02.2020.

Po podacima DZS-a, najniži BDP po stanovniku ima Virovitičko-podravska županija – 6.445 eura u 2017. godini, što je 45,8 posto manje od hrvatskog prosjeka. To je i županija koja najviše zaostaje za prosjekom EU 28 odnosno tek je na trećini tog prosjeka

U 30. godini poslovanja Lemax s 85 broj zaposlenih povećava na 130

25.02.2020.

Tvrtka je 2018. ostvarila prihod od 1,85 milijuna eura, a što je bio rast od 85 posto u odnosu na godinu prije.

HZZ: Mjeru samozapošljavanja u 2019. koristile 8.723 osobe, isplaćeno 446 milijuna kuna

24.02.2020.

Bespovratne potpore se mogu dodijeliti za otvaranje paušalnog obrta, "običnog" obrta, za samostalnu djelatnost, za društvo s ograničenom odgovornosti (d.o.o.), jednostavno društvo s ograničenom odgovornosti (j.d.o.o.), kao i za zadrugu.

Hrvatska vina sve popularnija u Srbiji, izvoz raste 30 posto

21.02.2020.

Na beogradskom sajmu vina BeoWine, koji se održava u sklopu 42. međunardonog Sajma turizma od 20. do 23. veljače, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore predstavlja se i 12 hrvatskih vinarija – Iločki podrumi, Blato 1902, Kutjevo, Terzolo, Udruga Plav

Istarsko ulje Punta Cissana predstavljeno u Bruxellesu

20.02.2020.

Hrvatski maslinari trude se postići na vrhunsku kvalitetu ulja što se uvijek cijeni

Tag cloud

  1. 1973 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1276 članka imaju tag izvoz
  5. 863 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1021 članka imaju tag svijet
  7. 996 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 860 članka imaju tag investicije
  10. 936 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 640 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 385 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 269 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 384 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija