Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Pro 2015

Uplatom sitnog novca i upitima članovi Udruge Franak blokirali poslovnicu Sberbank u Varšavskoj

Izvor: liderpress.hr · Autor: Lider/Hina  

Uplatom sitnog novca i upitima članovi Udruge Franak blokirali poslovnicu Sberbank u Varšavskoj

Članovi Udruge Franak koji smatraju da su u konverziji kredita u švicarskim francima prisutne brojne nezakonitosti, blokirali su rad poslovnice Sberbanke u Varšavskoj ulici u Zagrebu.

Blokada je predviđena do 19,30 sati, a provodi se tako da članova Udruge - klijenti banke, uplaćuju sitne iznose na svoje račune te službenicima postavljaju pitanja vezana uz konverziju. Na prosvjedu koji je krenuo s Trga bana Josipa Jelačića okupilo se 40-ak članova Udruge. Kako je rekao glavni organizator skupa Dubravko Pokrovac, cilj je do 19 sati potpuno blokirati rad poslovnice i sve šaltere, ali i bankomat te osobne bankare. Svaki klijent, planira Pokrovac, na šalteru će provesti najmanje 20 minuta.

Jedan od korisnika kredita u švicarskim francima i klijent Sberbanke Goran Borković istaknuo je da su se klijenti te banke sami organizirali preko društvenih mreža jer od Sberbanke žele barem iste uvjete koji imaju korisnici kredita u CHF u drugim bankama. Borković tvrdi kako ta banka, uz ostalo, ima najviše kamate od svih banaka, ne nudi mogućnost refinanciranja kredita što ostale banke uglavnom nude te korisnicima kredita ne daje status klijenta. Također korisnica kredita u CHF u Sberbanci Vanja Đuričić tvrdi kako ne stoji jučerašnje priopćenje Sberbanke da su konverzije radili po zakonu kazavši da su oni prekršili sve stavke Zakona o potrošačkom kreditiranju. Kao sporne stavke navela je izračun konverzije te sam prijedlog aneksa kredita.

- Ovdje smo došli izraziti nezadovoljstvo i pozivamo Upravu Sberbanke da otkloni sve nepravilnosti i objavi ime i prezime osobe u toj banci koja je odgovorna za te nepravilnosti, rekla je Đuričić dodavši da joj je Sberbank "lažno uvećao kreditnu glavnicu koja je sada viša nego prije sedam godina".

- Oni tvrde da su nešto promijenili, da su promijenili stavke u ugovorima, ali niti jedan naš član nije ništa dobio istaknula je Sandra Žigar, još jedna od korisnica kredita, dodavši kako banka konverziju nije radila po zakonu i nije poštovala formulu po kojoj se određuje kamata jer bi u protivnom, kazala je, kamatna stopa sada bila dva do tri posto.

Udruga Franak najavila je blokadu poslovnice Sberbanke u Varšavskoj, a u subotu poslovnice Raiffeisenbank Austria (RBA) u Jurišićevoj ulici te Hypo-Alpe-Adria-Bank (HAAB) na Trgu bana Jelačića. Kao razlog su naveli brojne nepravilnosti i nezakonitosti u konverziji kredita u švicarskim francima s tim da su Sberbanku apostrofirali najgorom po pitanju konverzije kredita u CHF, što su iz te banke odbacili. Koordinator Udruge Franak Goran Aleksić izjavio je, uz ostalo, kako banke iz aneksa ne žele maknuti dio koji se tiče njegove eventualne ništetnosti, ukine li zakon Ustavni sud, da Sberbank i RBA u izračunima ne poštuju status klijenta dok sve tri banke potpisivanje aneksa uvjetuju uplatom manjka. Sberbank i RBA optužio je da u izračunima primjenjuju više kamatne stope, jer ne uvažavaju smanjenja kamatnih stopa klijentima banke, zaposlenicima banke, smanjenja po ugovorima s firmama te smanjenja za stanogradnju određenih naselja. Za sve je optužio revizore koji po Udruzi Franak nisu odradili svoj posao, odnosno nisu utvrdili točnost podataka koje su banke koristile u izračunima prilikom konverzije.

Predsjednica Uprave Sberbank Andrea Kovacs Woehry optužbe Udruge Franak odbacila je kao neutemeljene.

- Smatramo da smo neopravdano izdvojeni od strane Udruge Franak kako netko tko prednjači u nepravilnostima jer cijeli niz navodnih nepravilnosti koje nam pripisuju nisu naša praksa i to se jednostavno da provjeriti. U Sberbanci zaista činimo sve da konverziju CHF kredita provedemo u skladu sa zakonom i zahtjevima regulatora, navela je Kovacs Woehry poručivši kako je Banka iz nacrta ugovora o konverziji, a temeljem zahtjeva Hrvatske narodne banke, odmah uklonila ugovorne odredbe o posljedicama eventualnog ukidanja Zakona o potrošačkom kreditiranju od strane Ustavnog suda, kao i ostale ugovorne odredbe na koje se odnosio zahtjev HNB-a.

Istaknula je i kako ta banka nije tražila dodatne instrumente osiguranja niti je uvjetovala prihvat konverzije jednokratnom uplatom utvrđenog manjka.


Komentari članka

Vezani članci

Od danas je teže dobiti kredit, ovo su nova pravila

01.07.2025.

DANAS na snagu stupaju makrobonitetne mjere kojima HNB ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita te tako ublažiti rizike za potrošače i financijsku st

Tope se kamate na štednju: Doznajemo koje banke nude najbolje opcije

23.06.2025.

Odavno je već završila utrka za najpovoljnije kamate na oročenu štednju. Dok smo ranije ove godine promatrali banke kako se nadmeću s kamatama na stambene kredite odlučili smo provjeriti što je s oročenom štednjom, odnosno s kamatama na depozite.

Kako poduzetnik s minimalnom direktorskom plaćom može dignuti kredit?

12.06.2025.

Dok obični izračun kreditne sposobnosti promatra redovna osobna primanja, kombinirani dohodak omogućuje uključivanje prihoda vaše tvrtke

Ako ne ide kod velikih, pitajte manje banke za podizanje kredita

03.06.2025.

Piše poduzetnik, direktor obiteljske tvrtke, kako su banke konzervativne kad odlučuju hoće li kreditirati neki poduzetnički projekt i navodi primjer iz svog iskustva. Iako je dosad sve kreditne obaveze rješavao na vrijeme, neke čak i ranije, prije dvije g

Banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge?

21.05.2025.

Banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge, ako korisnik prima plaću, mirovinu ili druga stalna primanja na taj račun, proizlazi iz prijedloga izmjena zakona koje su u srijedu jednoglasno pozdravili saborski zastupnici.

Tag cloud

  1. 2742 članka imaju tag turizam
  2. 2613 članka imaju tag hrvatska
  3. 1730 članka imaju tag svijet
  4. 1418 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1945 članka imaju tag financije
  6. 1623 članka imaju tag izvoz
  7. 1512 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1365 članka imaju tag ict
  9. 1299 članka imaju tag trgovina
  10. 1209 članka imaju tag investicije
  11. 1277 članka imaju tag industrija
  12. 1064 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1039 članka imaju tag menadžment
  14. 858 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1164 članka imaju tag EU
  16. 648 članka imaju tag opg
  17. 780 članka imaju tag maloprodaja
  18. 534 članka imaju tag poticaji
  19. 661 članka imaju tag tehnologija
  20. 697 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 390 članka imaju tag potpore
  23. 964 članka imaju tag kriza
  24. 512 članka imaju tag eu fondovi
  25. 494 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 518 članka imaju tag porezi
  27. 479 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 489 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 428 članka imaju tag osijek
  30. 517 članka imaju tag obrazovanje
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 430 članka imaju tag start up
  33. 501 članka imaju tag dzs
  34. 443 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 412 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 338 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor