Utjecaj pandemije na (ne)zaposlenost studenata - Mnogi su se odlučili pokrenuti svoj posao

Potpora za zapošljavanje mladih
Čak i prije početka koronakrize koja je zahvatila cijeli svijet, nezaposlenost mladih bila je ključan problem u Europi, ali i svijetu. S dolaskom bolesti COVID-19 nezaposlenost mladih nažalost sve više raste; postotak nezaposlenih ljudi koji spadaju u mlađu skupinu građana (od 15 do 24 godine) u EU-u prije pandemije iznosilo je 14,9 posto. Međutim, u kolovozu 2020. nezaposlenost je porasla na 17,6 posto, a očekuje se i daljnji rast. S ciljem ublažavanja posljedica uzrokovanih koronakrizom,Europska komisija u srpnju 2020. predlaže 'Potporu za zapošljavanje mladih – lakši prelazak u svijet rada za novu generaciju'. Pa je tako, na primjer, EU pokrenula garanciju za mlade koja omogućava ponudu za posao, obrazovanje, naukovanje ili osposobljavanje u roku od četiri mjeseca. Mladi također imaju priliku pripremiti se za prvi posao putem Strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO), gdje i odrasli mogu steći nove vještine i unaprijediti svoju karijeru. Uz to, EU nudi i Jamstvo za mlade, a glavni alat kojim se služi da bi financirala programe država članica za zapošljavanje mladih je Inicijativa za zapošljavanje mladih.

Problemi pri zapošljavanju
Mladi su oduvijek imali poteškoća sa zapošljavanjem nakon završetka fakulteta. Što zbog nedostatka iskustva koje poslodavci traže za određena radna mjesta, što zbog mogućeg vlastitog nezadovoljstva uvjetima rada koji se nude na tržištu rada. Sve to utječe na budućnost tih pojedinaca i može imati dugoročne loše posljedice u njihovoj cjeloživotnoj perspektivi, gdje također, ako nezaposlenost potraje, može doći do neiskorištenosti znanja i vještina mlade radne snage. Istraživanja koja je provela Međunarodna organizacija za rad i Europskog foruma mladih iz 2020 pokazuju da oko 50 posto mladih otkriva znakove straha i depresije, upravo zbog nepronalaska posla. S pojavom pandemije sve te poteškoće postaju izraženije i utjecajnije.

Mladi i nezaposlenost u Hrvatskoj
Koronakriza je zahvatila cijeli svijet, ostavivši negativne posljedice na gospodarstva, zapošljavanje, pa tako i zapošljavanje mladih. Međutim, ono što je mene zaintrigiralo, kao studenticu ekonomije koja uz studiranje i radi, bio je problem (ne)zaposlenosti studenata tijekom pandemije, u Hrvatskoj. Iz tog razloga odlučila sam provesti kratko istraživanje koje mi je pokazalo kako je koronakriza utjecala na studente radnike u Hrvatskoj.

Gubitak posla u pandemiji
Moje istraživanje pokazalo je da je čak 71,4 posto od onih koji su izjavili da su bili zaposleni prije pandemije izgubilo svoj posao u međuvremenu, tijekom trajanja pandemije. Sukladno tome, 70 posto njih također izjavljuje da je razlog gubitka posla upravo kriza u kojoj smo se, zbog spomenute bolesti našli.

Kao konkretan razlog gubitka posla svi navode slične argumente, kao npr. višak radnika u prodavaonicama (zbog nedostatka kupaca), zatvaranje poduzeća, nedovoljno sredstava za isplaćivanje plaća, smanjenje opsega posla, kao i problem ograničenog broja ljudi koji smije biti prisutan u nekom prostoru u isto vrijeme, što također rezultira smanjenjem broja radnika.

Ono što je meni posebice bilo zanimljivo bio je odgovor da je zbog digitalizacije promijenjen sistem poslovanja u poduzeću, a krajnji ishod toga je situacija u kojoj poslove koje je ranije obavljala fizička osoba sada obavlja automatizirani stroj. Konkretan primjer toga je online kupovina, gdje su Hrvati i ranije bili podložni kupovini putem interneta, ali prekretnica je da se od uvođenja epidemioloških mjera sada svaka treća osoba starija od 50 godina također upušta u čari kupovanja iz udobnosti vlastitog doma. To naravno rezultira smanjenjem fizičkih prodavaonica, pa tako i smanjenjem fizičke radne snage koja je potrebna za obavljanje takvih poslova.

Pristup poslodavca
Sljedeće što me je zanimalo bio je pristup i prilagodba poslodavaca cijeloj situaciji, na što su ispitanici u većini izjavili da poslodavci zapravo nisu brinuli o svojim zaposlenicima koliko su možda u datoj situaciji trebali. Česte su izjave kao: 'Nije baš puno bilo briga za radnike zato je dao svima otkaz'. Postavlja se pitanje koliko poslodavci zapravo imaju slobode postupiti 'ispravno', a da nitko iz takve situacije ne izađe 'oštećen'. Međutim, činjenica je da će oni poslodavci koji su učinili izvanredne mjere da zadrže svoje zaposlenike sigurnima i obeštećenima u budućnosti imati čvrsto povjerenje sadašnjih zaposlenika, kao i veću naklonost potencijalnih.

Zarada i fluktuacije u zapošljavanju
Osim zakonitog povećanja satnice koje je nastupilo s početkom 2021. godine, studenti izjavljuju da u većini nisu imali značajna povećanja niti smanjenja satnice uzrokovanih koronakrizom. Doduše, nekolicina njih tvrdi da zapravo, unatoč krizi, ipak uspijevaju zaraditi dovoljno, dok drugi tvrde da su se nakon mnogo godina samostalnosti morali vratiti živjeti s roditeljima koji su im trenutno glavni izvor financija. Kao odgovor na pitanje na koji način je na njih utjecala pandemijska kriza, a što se tiče studentskog posla, velik broj studenata u upitniku izjavljuje da su promijenili posao, pa čak i više njih. Neki od njih su bili dovoljno sretni da pronađu idealan posao koji im omogućava napredak, iskustvo i učenje u području koje ih zanima. Drugi, oni manje uspješni, teško pronalaze drugi posao, a kao razlog tomu navode manjak ponude radnih mjesta za studente, višak prijava za posao, kao i nekvalitetne ponude i nezadovoljavajuće uvjete rada. Prema tim podacima primijetila sam trend – mnogobrojne fluktuacije zaposlenika u poduzećima, a to stvara dodatne troškove, neučinkovitu politiku resursa, nedostatak predanosti poslu… Događa se i pojava nekvalitetne radne snage, a krajnji rezultat toga je nezadovoljstvo kupaca i smanjenje profita.

Koronakriza znantno je utjecala na sve radnike svijeta, pa tako i mlade. Ne smijemo zaboraviti studente koji se i dalje bore sa situacijom pronalaska posla koji bi im pomogao da nastave živjeti sigurno. Kao pozitivnu stranu cijele priče izdvojila bih nastanak novih ideja i poslova koji su kreirani iz mjesta bespomoćnosti i straha od budućnosti. Znatan se broj studenata, nakon gubitka posla i odustajanja od traženja drugog, odlučio za pokretanje vlastitog posla pa se sad bave onime što zapravo vole. Time dolazi do stvaranja pozitivne radne atmosfere, ali i značajnog zadovoljstva kupaca jer dobivaju nešto kvalitetno i inovativno.