Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Svi 2015

Utvrđivanje porezne rezidentnosti – porezne obveze radnika na radu u drugoj državi

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Mazars Cinotti Consulting  

Utvrđivanje porezne rezidentnosti – porezne obveze radnika na radu u drugoj državi

Porezna rezidentnost definira u kojoj državi je fizička osoba obvezna prijavljivati sve svoje dohotke.

U prethodnom članku najavljena je serija od nekoliko članaka s naglaskom na izaslanje radnika koja ima za cilj približiti i pojasniti pravila vezana za oporezivanje i plaćanje doprinosa.

Također, izneseno je nekoliko ključnih pojmova za koje se preporuča imati ih na umu kada se bavi promatranom problematikom.

U okviru ove teme obrađeno je utvrđivanje porezne rezidentnosti osoba koje u poslane na rad u druge države. Porezna rezidentnost definira u kojoj državi je fizička osoba obvezna prijavljivati sve svoje dohotke.

Prije samog početka, potrebno je utvrditi ima li Hrvatska potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (nadalje: Ugovor) sa državom u koju radnik odlazi na rad (Hrvatska ima potpisan Ugovor sa 57 zemalja diljem svijeta).

Navedeno je bitno iz razloga plaćanja predujmova poreza na dohodak u tijeku godine. Naime, ukoliko je Ugovor potpisan, pojedinac plaća predujmove samo u jednu državu, a po godišnjoj prijavi onda (eventualno) nadoknađuje razliku zemlji porezne rezidentnosti.

S druge strane, ukoliko Hrvatska nema potpisan Ugovor s drugom zemljom (npr. Nigerija, SAD, Australija), tada se mjesečni predujmovi plaćaju u obe države, a po godišnjoj prijavi se određeni iznos dobije natrag od poreznih vlasti zemlje rezidentnosti. U slučaju nepostojanja Ugovora, na mjesečnoj razini pojedincima isto predstavlja velike novčane odljeve pa to svakako treba imati na umu.

Koraci pri utvrđivanju rezidentnosti

Za ispravno razumijevanje, potrebno je krenuti od Zakona o porezu na dohodak koji kaže da je rezident fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište ili, ako to nije slučaj, osoba koja je zaposlena u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću.

Nadalje, potrebno je utvrditi kada osoba u RH ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Na to pitanje odgovor daje Opći porezni zakon, koji navodi da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine pri čemu boravak u stanu nije obvezan.

Međutim, postoje slučajevi i kada dvije države istu osobu smatraju svojim rezidentom. U tom slučaju potrebno je primijeniti odredbe Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji, sukladno odredbama tuzemnih zakonskih propisa, imaju prednost nad tuzemnim propisima. Svrha Ugovora je osigurati da se dohodak oporezuje u jednoj državi, a ukoliko se oporezuje u obje, Ugovor osigurava da iznos poreza koje su zaračunale obje države ne smije biti veći od poreza koji bi se platio u državi s većom poreznom stopom.

Ako je fizička osoba rezident obiju država ugovornica, prilikom utvrđivanja njezinog statusa potrebno je obratiti pažnju na više aspekata poput prebivališta, središta životnih interesa, državljanstva, uobičajenog boravišta i slično.

Važno za razumjeti

Bitno je napomenuti da se rezidentnost ne smije miješati s određivanjem države u kojoj se plaćaju porezi. Određivanje rezidentnosti služi isključivo kako bi se odredilo u kojoj je državi porezni obveznik obvezan prijaviti plaćanje poreza i predati godišnju poreznu prijavu.

Primjerice, ako se stranac smatra poreznim rezidentom RH, pravo oporezivanja uvijek ima RH, odnosno, dohodak od nesamostalnog rada oporezivat će se primjenom tuzemnih propisa.

Ako se stranac smatra poreznim nerezidentom, a u RH ostvaruje dohodak koji je prema tuzemnim propisima oporeziv, ima pravo oporezivanja kao zemlja izvora. Ako je na snazi ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, isti će odrediti pravo jedne zemlje na oporezivanje.

Zaključak

Utvrđivanje rezidentnosti prvi je korak pri određivanju obujma poreznih obveza koje pojedinac ima prema nekoj državi. Može se dogoditi da su određeni primici (npr. od nesamostalnog rada) oporezivi u jednoj državi, a osoba je porezni rezident druge države. U tom slučaju, primici se moraju prijaviti državi rezidentnosti ili putem godišnje porezne prijave ili u određenom periodu koji je propisan od strane zakonodavca (u RH u roku od osam dana).

U sljedećem članku bit će obrađena tema vezana za mjesto plaćanja doprinosa pri radu u drugim državama, kao i najvažnije činjenice koje je potrebno imati na umu u tom kontekstu.

Mazars Cinotti Audit, Mazars Cinotti Consulting i Mazars Cinotti Accounting su specijalizirana društva koja počivaju na principima profesionalnosti, te pružanja vrijednosti za novac našim klijentima.

Društva Mazars Cinotti su specijalizirana za pružanje revizijskih, poreznih, financijskih te računovodstveno – knjigovodstvenih usluga. Pokrivamo cijeli spektar usluga s navedenih područja te za iste posjedujemo potrebne licence te višegodišnje međunarodno i domaće iskustvo. Mazars Cinotti društva su članovi Mazars grupe. Mazars je međunarodna, neovisna organizacija specijalizirana u područjima poreza, revizije, računovodstva te pravnog i poslovnog savjetovanja (www.mazars.hr i www.mazars.com).


Komentari članka

Vezani članci

O čemu govori bilanca? Uspješnost tvrtke ne mjeri se najvećim stavkama, nego njihovim međusobnim odnosima

04.09.2026.

Rast prihoda najčešće je prva brojka kojom se opisuje poslovni uspjeh neke tvrtke. Kada kompanija objavi da je u godinu dana povećala prihode 20, 30 ili 50 posto, rezultat gotovo automatski zvuči pozitivno. Veća prodaja može značiti osvajanje novih kupaca

Rekordna godina za porezne savjetnike: 33 milijuna eura prihoda i gotovo 29 posto profitne marže

04.09.2026.

Hrvatsko tržište poreznog savjetovanja u 2025. godini napravilo je jedan od najvećih skokova posljednjih godina. Ukupni prihodi društava registriranih za djelatnost poreznog savjetovanja porasli su gotovo 33 posto, na 33,35 milijuna eura, dok je njihova

Dug, ovrha i blokada računa: Što svaki građanin mora znati

03.09.2026.

Od provjere duga u e-Dugovanjima do zaštićenog računa, građani imaju nekoliko mogućnosti za zaštitu svojih prava

Bitcoin premašio 80.000 dolara, neke kriptovalute skočile više od 50 posto. Evo što stoji iza rasta

26.08.2026.

Cijena bitcoina u ponedjeljak navečer premašila je 80.000 dolara, nastavljajući snažan rast kriptotržišta započet prošlog tjedna. Novi zamah donijela je intervencija američkog Ministarstva financija na tržištu obveznica, koja je potaknula ulagače da kapit

Bitcoin zabilježio najveći dnevni skok od ožujka

21.08.2026.

Na tjednoj razini, Bitcoin je ojačao za 7,6 posto. Tržišna kapitalizacija mu je u posljednja 24 sata porasla za 5,4 posto na 1,36 bilijuna dolara, dok je dnevni volumen trgovanja skočio za više od 77 posto i dosegnuo 35,43 milijarde dolara. Vrijednost cij

Tag cloud

  1. 2905 članka imaju tag turizam
  2. 2735 članka imaju tag hrvatska
  3. 1526 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1836 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1588 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2016 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1324 članka imaju tag trgovina
  11. 1365 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1093 članka imaju tag menadžment
  15. 711 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 547 članka imaju tag porezi
  21. 379 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 713 članka imaju tag marketing
  25. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 411 članka imaju tag potpore
  27. 464 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 377 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 517 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 517 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk