Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Sij 2009

Uvezeno 11 337 stranih radnika

Izvor: novine.novilist.hr · Autor: Vedrana Simičević  

Uvezeno 11 337 stranih radnika

Hrvatska je prošle godine izdala radne dozvole za 11 337 stranih radnika, što je više nego duplo u odnosu na 2007. godinu kad je, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, izdano 5264 radnih dozvola. Pri tome je prošle godine u okviru dozvoljenih kvota za strance izdano 6 475 radnih dozvola, dok je izvan kvote rad odobren za još 1630 osoba. Radnu je dozvolu produljilo još 2042 osobe unutar kvote te 1190 osoba izvan kvote.

Strani armirači i betonirci

Brojke su to koje dobro ukazuje na jedan od većih aktualnih hrvatskih apsurda, vezan uz činjenicu da unatoč nezaposlenosti kao jednom od vodećih problema zemlje, potrebe poslodovaca za zapošljavanjem stranaca i dalje rastu. Već tradicionalno, najviše je stranaca u prošloj godini u Hrvatskoj posao našlo u graditeljstvu. U tom je sektoru po prvi put prošle godine zaposleno 4608 stranaca, a dozvola je produžena za njih još 1962.

Najviše su se tražili tesari i zidari, a nešto manje armirači i betonirci. U jeku rasprava koliko će ljudi ostati bez posla uslijed problema u brodogradnji, upravo je ovaj sektor slijedeći na listi djelatnosti u kojima poslodavci najviše vape za stranom radnom snagom. U 2008. godini tako je na raznim poslovima u brodogradnji zaposleno 1608 stranaca, a dozvola je produžena za njih još 246. Najtražanija »roba« pri tome su zavarivači, brusači i čistači kovina, brodomonteri te AKZ radnici.

U kategoriji prerađivačke industrije posao tipa bravara cjevara ili zavarivača našlo je još 75 stranaca. U turizmu i ugostiteljstvu brojke stranaca koji su našli posao u Hrvatskoj još su, u svjetlu raznih jadikovki poslodavaca iz tog sektora, i prilično male. Radi se o 228 novozaposlenih u prošloj godini, te o još 103 produžene radne dozvole, pri čemu, kao što se moglo pretpostaviti, uvelike prednjače strani kuhari kojih se u 2008. godini u Hrvatskoj zaposlilo 112. Hrvatska je »uvezla« i par desetaka turističkih animatora, te masera.

Devet stranih liječnika

Strani radnici visoke stručne spreme u drastično su manjem broju pohodili Hrvatsku kao radni raj. U 2008. godini radne su dozvole izdane primjerice za 9 liječnika, 8 projektanata informatičkih sustava, a za još desetak osoba zaposlenih u »obrazovanju i znanosti« radne su dozvole produžene.

Ove brojke, međutim, nimalo se ne podudaraju s realnim potrebama hrvatskih poslodavaca za stranom radnom snagom, izraženim u zahtjevima koje HUP, razna Ministarstva i obrtnička i gospodarska komora dostavljaju Vladi kao prijedloge za kvote za zapošljavanje stranaca, čija je najnovija inačica – ona za 2009. godine na Vladi donosena jučer.

Na gospodarskom vijeću Vlade tako je naime, odobreno 7.859 radnih dozvola – nešto manje no u 2008. godini, no zato je za gotovo pedeset posto povećana kvota za produženje već izdanih dozvola koja sad iznosi 3200.

S dijelovima takve odluke nisu se, međutim, slagali sindikati, no ni Hrvatska udruga poslodavaca. Iz HUP-a su primjerice predložili 3545 radnih dozvola za 4 zanimanja - tesar, zidar, betonirac i armirač, no odobrena kvota za graditeljstvo za 2009. godine iznosi tisuću radnih dozvola manje. Bez obzira na procjene, u konačnoj odluci o kvotama prepolovljene su brojke i za turizam, a HUP je Vladi predložio i čak 2400 radnih dozvola za strance za područje trgovine, te 500 radnih dozvola za poslove čišćenja, što također nije prihvaćeno.

U cijeloj priči najveći nesrazmjer i dalje vlada u sektoru graditeljstva. U prvih devet mjeseci prošle godine, primjerice, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u ovom je sektoru zaposleno ukupno 538 nezaposlenih osoba iz evidencije HZZ-a, dok je 318 poslova uključeno u prekvalifikaciju. Poslodavci su, međutim u tom razdoblju tražili gotovo 4 tisuće radnika. Ne čudi stoga što je u tom periodu izdano 3696 radnih dozvola za strance za razne djelatnosti u graditeljstvu.

Postroženi uvjeti

Pri utvrđivanju kvota za ovu godinu Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je »zbog postroženih uvjeta gradnje odnosno novih provedbenih propisa na području djelatnosti graditeljstva, kao i povećanih poslovnih aktivnosti zbog izgradnje značajnih objekata« predložilo čak 7000 radnih dozvola za strance iz djelatnosti graditeljstva. »Zbog nadolazeće recesije, otpuštanja većeg broja radnika i najavljene obustave izgradnje većih projekata« taj je prijedlog sveden na kvotu od 2510 radnih dozvola.

S područjem brodogradnje sličan je primjer. Tijekom prvih deset mjeseci 2008. godine u tom je sektoru zaposleno 399 nezaposlenih osoba s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a zahtjeva je bilo gotovo četiri puta više – konkretno 1517. U istom je periodu MUP za djelatnost brodogradnje izdao 1292 radne dozvole strancima. Prema prijedlogu Uprave za industriju ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva kvota za djelatnost brodogradnje za 2009. godinu iznosi 1148 radnih dozvola.

Prema novim kvotama za 2009. godinu Hrvatska trenutno među strancima potražuje i 500 djelatnika u poljoprivredi, 30 diplomiranih inžinjera elektrotehnike i strojarstva te pedeset djelatnika, uglavnom visoke stručne spreme, na području zdravstva. I za područje prometa, pri čemu se uglavnom radi o avionskom i brodskom prometu kvota govori o nedostatku 131 djelatnika.

I dok mnogima koji u Hrvatskoj godinama uzaludno traže posao brojke stranaca koji ga u Lijepoj našoj bez problema nalaze zasigurno nisu mile, u HUP-u pak smatraju da u Hrvatskoj treba još bolje profunkcionirati slobodno tržište »radne snage«.

– Na hrvatskom tržištu rada već je dulje prisutan nesrazmjer između iskazanih potreba za radnicima u nekim djelatnostima i broja raspoloživih nezaposlenih osoba evidentiranih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Iskazana potreba za radnom snagom u svojoj ukupnosti daleko veća od broja evidentiranih raspoloživih nezaposlenih osoba.

Mišljenja smo stoga da je potrebno uvažiti potrebe gospodarstva i omogućiti uvoz radne snage u određenim zanimanjima onako kako se za tim zanimanjima iskazuju potrebe od strane poslodavaca, poručuju iz HUP-a, napominjući da nešto više od 7.500 radnika stranaca zaposleno unutar kvota, u odnosu na ukupan broj nezaposlenih osoba – njih oko 219.000 u Hrvatskoj predstavlja mali udio - 3,4 posto koji »ne može bitno utjecati na stanje nezaposlenosti domaće radne snage«.


Komentari članka

Vezani članci

Poslodavcima u krizi troškovi konstantno rastu, a ne prate ih adekvatna rasterećenja

24.11.2020.

Hrvatska udruga poslodavaca provela je anketu među svojim članicama o troškovima proizašlim iz uvođenja dodatnih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti radnika u doba pandemije (fizičke barijere, viziri, maske, dezinficijensi, kamere).

Ovo su tri skupine radnika u kojima je najviše otkaza zbog koronakrize

20.11.2020.

Svijet rada se promijenio i bez korone: Sve je više poslova s labavim ugovorima "Svijet rada se jako promijenio. Već sada sve više ljudi radi na povremenim i privremenim poslovima, mnogi rade samo na određenim projektima. Toga će biti sve više, a poslova

APPRRR: Važna obavijest proizvođačima vina

27.08.2020.

Iz APPRRR-a mole sve proizvođače kojima je odobrena kvota iz mjere Destilacija vina u kriznim slučajevima da najkasnije 27. kolovoza 2020. godine dostave informaciju o kvoti koju neće iskoristiti/od koje odustaju.

U koroni nestalo 185.000 radnih mjesta i 25.000 tvrtki

17.08.2020.

Hrvatska je na kraju srpnja imala 151.433 nezaposlena. Službeni izvori napomenut će da je prethodna dva mjeseca zabilježen pad, a u srpnju je zabilježen rast od 782 nezaposlena u odnosu na lipanj. No, situacija je znatno dramatičnija. Prije godinu dana Hr

Pravi udar korone na tržište rada tek nas čeka: Do kraja godine 300.000 nezaposlenih

27.07.2020.

I on strahuje da će korona-udar na hrvatsko gospodarstvo generirati nove nezaposlene. O konkretnim brojkama ne želi govoriti, no kaže da ga ne bi čudilo da kraj godine dočekamo s 200.000 nezaposlenih. Sve će, kaže, ovisiti o koronakrizi, ali i o tome hoće

Tag cloud

  1. 2068 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1341 članka imaju tag izvoz
  5. 1124 članka imaju tag svijet
  6. 803 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1044 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1071 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 883 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 918 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 406 članka imaju tag poticaji
  20. 342 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 524 članka imaju tag tehnologija
  23. 450 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 349 članka imaju tag opg
  27. 370 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 376 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 325 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici