Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Sij 2009

Uvezeno 11 337 stranih radnika

Izvor: novine.novilist.hr · Autor: Vedrana Simičević  

Uvezeno 11 337 stranih radnika

Hrvatska je prošle godine izdala radne dozvole za 11 337 stranih radnika, što je više nego duplo u odnosu na 2007. godinu kad je, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, izdano 5264 radnih dozvola. Pri tome je prošle godine u okviru dozvoljenih kvota za strance izdano 6 475 radnih dozvola, dok je izvan kvote rad odobren za još 1630 osoba. Radnu je dozvolu produljilo još 2042 osobe unutar kvote te 1190 osoba izvan kvote.

Strani armirači i betonirci

Brojke su to koje dobro ukazuje na jedan od većih aktualnih hrvatskih apsurda, vezan uz činjenicu da unatoč nezaposlenosti kao jednom od vodećih problema zemlje, potrebe poslodovaca za zapošljavanjem stranaca i dalje rastu. Već tradicionalno, najviše je stranaca u prošloj godini u Hrvatskoj posao našlo u graditeljstvu. U tom je sektoru po prvi put prošle godine zaposleno 4608 stranaca, a dozvola je produžena za njih još 1962.

Najviše su se tražili tesari i zidari, a nešto manje armirači i betonirci. U jeku rasprava koliko će ljudi ostati bez posla uslijed problema u brodogradnji, upravo je ovaj sektor slijedeći na listi djelatnosti u kojima poslodavci najviše vape za stranom radnom snagom. U 2008. godini tako je na raznim poslovima u brodogradnji zaposleno 1608 stranaca, a dozvola je produžena za njih još 246. Najtražanija »roba« pri tome su zavarivači, brusači i čistači kovina, brodomonteri te AKZ radnici.

U kategoriji prerađivačke industrije posao tipa bravara cjevara ili zavarivača našlo je još 75 stranaca. U turizmu i ugostiteljstvu brojke stranaca koji su našli posao u Hrvatskoj još su, u svjetlu raznih jadikovki poslodavaca iz tog sektora, i prilično male. Radi se o 228 novozaposlenih u prošloj godini, te o još 103 produžene radne dozvole, pri čemu, kao što se moglo pretpostaviti, uvelike prednjače strani kuhari kojih se u 2008. godini u Hrvatskoj zaposlilo 112. Hrvatska je »uvezla« i par desetaka turističkih animatora, te masera.

Devet stranih liječnika

Strani radnici visoke stručne spreme u drastično su manjem broju pohodili Hrvatsku kao radni raj. U 2008. godini radne su dozvole izdane primjerice za 9 liječnika, 8 projektanata informatičkih sustava, a za još desetak osoba zaposlenih u »obrazovanju i znanosti« radne su dozvole produžene.

Ove brojke, međutim, nimalo se ne podudaraju s realnim potrebama hrvatskih poslodavaca za stranom radnom snagom, izraženim u zahtjevima koje HUP, razna Ministarstva i obrtnička i gospodarska komora dostavljaju Vladi kao prijedloge za kvote za zapošljavanje stranaca, čija je najnovija inačica – ona za 2009. godine na Vladi donosena jučer.

Na gospodarskom vijeću Vlade tako je naime, odobreno 7.859 radnih dozvola – nešto manje no u 2008. godini, no zato je za gotovo pedeset posto povećana kvota za produženje već izdanih dozvola koja sad iznosi 3200.

S dijelovima takve odluke nisu se, međutim, slagali sindikati, no ni Hrvatska udruga poslodavaca. Iz HUP-a su primjerice predložili 3545 radnih dozvola za 4 zanimanja - tesar, zidar, betonirac i armirač, no odobrena kvota za graditeljstvo za 2009. godine iznosi tisuću radnih dozvola manje. Bez obzira na procjene, u konačnoj odluci o kvotama prepolovljene su brojke i za turizam, a HUP je Vladi predložio i čak 2400 radnih dozvola za strance za područje trgovine, te 500 radnih dozvola za poslove čišćenja, što također nije prihvaćeno.

U cijeloj priči najveći nesrazmjer i dalje vlada u sektoru graditeljstva. U prvih devet mjeseci prošle godine, primjerice, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u ovom je sektoru zaposleno ukupno 538 nezaposlenih osoba iz evidencije HZZ-a, dok je 318 poslova uključeno u prekvalifikaciju. Poslodavci su, međutim u tom razdoblju tražili gotovo 4 tisuće radnika. Ne čudi stoga što je u tom periodu izdano 3696 radnih dozvola za strance za razne djelatnosti u graditeljstvu.

Postroženi uvjeti

Pri utvrđivanju kvota za ovu godinu Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je »zbog postroženih uvjeta gradnje odnosno novih provedbenih propisa na području djelatnosti graditeljstva, kao i povećanih poslovnih aktivnosti zbog izgradnje značajnih objekata« predložilo čak 7000 radnih dozvola za strance iz djelatnosti graditeljstva. »Zbog nadolazeće recesije, otpuštanja većeg broja radnika i najavljene obustave izgradnje većih projekata« taj je prijedlog sveden na kvotu od 2510 radnih dozvola.

S područjem brodogradnje sličan je primjer. Tijekom prvih deset mjeseci 2008. godine u tom je sektoru zaposleno 399 nezaposlenih osoba s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a zahtjeva je bilo gotovo četiri puta više – konkretno 1517. U istom je periodu MUP za djelatnost brodogradnje izdao 1292 radne dozvole strancima. Prema prijedlogu Uprave za industriju ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva kvota za djelatnost brodogradnje za 2009. godinu iznosi 1148 radnih dozvola.

Prema novim kvotama za 2009. godinu Hrvatska trenutno među strancima potražuje i 500 djelatnika u poljoprivredi, 30 diplomiranih inžinjera elektrotehnike i strojarstva te pedeset djelatnika, uglavnom visoke stručne spreme, na području zdravstva. I za područje prometa, pri čemu se uglavnom radi o avionskom i brodskom prometu kvota govori o nedostatku 131 djelatnika.

I dok mnogima koji u Hrvatskoj godinama uzaludno traže posao brojke stranaca koji ga u Lijepoj našoj bez problema nalaze zasigurno nisu mile, u HUP-u pak smatraju da u Hrvatskoj treba još bolje profunkcionirati slobodno tržište »radne snage«.

– Na hrvatskom tržištu rada već je dulje prisutan nesrazmjer između iskazanih potreba za radnicima u nekim djelatnostima i broja raspoloživih nezaposlenih osoba evidentiranih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Iskazana potreba za radnom snagom u svojoj ukupnosti daleko veća od broja evidentiranih raspoloživih nezaposlenih osoba.

Mišljenja smo stoga da je potrebno uvažiti potrebe gospodarstva i omogućiti uvoz radne snage u određenim zanimanjima onako kako se za tim zanimanjima iskazuju potrebe od strane poslodavaca, poručuju iz HUP-a, napominjući da nešto više od 7.500 radnika stranaca zaposleno unutar kvota, u odnosu na ukupan broj nezaposlenih osoba – njih oko 219.000 u Hrvatskoj predstavlja mali udio - 3,4 posto koji »ne može bitno utjecati na stanje nezaposlenosti domaće radne snage«.


Komentari članka

Vezani članci

Umjetna inteligencija je pokretač razvoja, ali EU zaostaje za SAD-om i Kinom

03.10.2019.

Podatke treba otvoriti kako bi se olakšao trening umjetnoj inteligenciji, što je mukotrpan rad ukoliko se ne može odraditi automatizmom i nemoguć je za provesti bez dovoljne količine dostupnih podataka. Razvojem umjetne inteligencije zasigurno će doći do

Hrvatska vapi za kuharima, a samo ih je na birou HZZ-a u Rijeci u srpnju - 37 nezaposlenih

23.09.2019.

Vjerojatno je tu više faktora koji su utjecali na to da su ti ljudi, kuhari, usred ljeta, usred sezone, ostali kod nas u evidenciji. Ima ova mlađa skupina koja nema iskustvo, često poslodavac neće uzeti osobu bez iskustva koja je došla ravno iz škole, pok

Kriza radne snage u građevini dosegla je vrhunac

11.09.2019.

Za područje graditeljstva u 2019. godini odobreno je 19.800 radnih mjesta za inozemne radnike, a prema podacima od 23. kolovoza, dostupnim u Ministarstvu unutarnjih poslova, od navedene brojke ostalo je 2245 slobodnih mjesta.

Bez posla je 10.715 Hrvata s diplomom, najviše ekonomista

29.07.2019.

Trenutačno se na hrvatskoj burzi nalazi 10.715 nezaposlenih građana s diplomom nekog fakulteta ili akademije. Jednako tako bez posla je i 7441 osoba koja ima diplomu prvog stupnja fakulteta, stručnog studija ili visoke škole, piše u nedjelju Večernji list

Cappelli od sutra najavio povećane kvote za strane radnike, otkrio i koliko

19.06.2019.

Upitan kada će doći do ukidanja kvota, Cappelli je odgovorio da to ide s prijedlogom novog zakona, odnosno od iduće godine. "Za sljedeću godinu, na vrijeme", rekao je ministar turizma.

Tag cloud

  1. 1947 članka imaju tag hrvatska
  2. 1973 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1250 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 973 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 919 članka imaju tag ict
  12. 967 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 573 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 550 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 423 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 379 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija