Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Sij 2009

Uvezeno 11 337 stranih radnika

Izvor: novine.novilist.hr · Autor: Vedrana Simičević  

Uvezeno 11 337 stranih radnika

Hrvatska je prošle godine izdala radne dozvole za 11 337 stranih radnika, što je više nego duplo u odnosu na 2007. godinu kad je, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, izdano 5264 radnih dozvola. Pri tome je prošle godine u okviru dozvoljenih kvota za strance izdano 6 475 radnih dozvola, dok je izvan kvote rad odobren za još 1630 osoba. Radnu je dozvolu produljilo još 2042 osobe unutar kvote te 1190 osoba izvan kvote.

Strani armirači i betonirci

Brojke su to koje dobro ukazuje na jedan od većih aktualnih hrvatskih apsurda, vezan uz činjenicu da unatoč nezaposlenosti kao jednom od vodećih problema zemlje, potrebe poslodovaca za zapošljavanjem stranaca i dalje rastu. Već tradicionalno, najviše je stranaca u prošloj godini u Hrvatskoj posao našlo u graditeljstvu. U tom je sektoru po prvi put prošle godine zaposleno 4608 stranaca, a dozvola je produžena za njih još 1962.

Najviše su se tražili tesari i zidari, a nešto manje armirači i betonirci. U jeku rasprava koliko će ljudi ostati bez posla uslijed problema u brodogradnji, upravo je ovaj sektor slijedeći na listi djelatnosti u kojima poslodavci najviše vape za stranom radnom snagom. U 2008. godini tako je na raznim poslovima u brodogradnji zaposleno 1608 stranaca, a dozvola je produžena za njih još 246. Najtražanija »roba« pri tome su zavarivači, brusači i čistači kovina, brodomonteri te AKZ radnici.

U kategoriji prerađivačke industrije posao tipa bravara cjevara ili zavarivača našlo je još 75 stranaca. U turizmu i ugostiteljstvu brojke stranaca koji su našli posao u Hrvatskoj još su, u svjetlu raznih jadikovki poslodavaca iz tog sektora, i prilično male. Radi se o 228 novozaposlenih u prošloj godini, te o još 103 produžene radne dozvole, pri čemu, kao što se moglo pretpostaviti, uvelike prednjače strani kuhari kojih se u 2008. godini u Hrvatskoj zaposlilo 112. Hrvatska je »uvezla« i par desetaka turističkih animatora, te masera.

Devet stranih liječnika

Strani radnici visoke stručne spreme u drastično su manjem broju pohodili Hrvatsku kao radni raj. U 2008. godini radne su dozvole izdane primjerice za 9 liječnika, 8 projektanata informatičkih sustava, a za još desetak osoba zaposlenih u »obrazovanju i znanosti« radne su dozvole produžene.

Ove brojke, međutim, nimalo se ne podudaraju s realnim potrebama hrvatskih poslodavaca za stranom radnom snagom, izraženim u zahtjevima koje HUP, razna Ministarstva i obrtnička i gospodarska komora dostavljaju Vladi kao prijedloge za kvote za zapošljavanje stranaca, čija je najnovija inačica – ona za 2009. godine na Vladi donosena jučer.

Na gospodarskom vijeću Vlade tako je naime, odobreno 7.859 radnih dozvola – nešto manje no u 2008. godini, no zato je za gotovo pedeset posto povećana kvota za produženje već izdanih dozvola koja sad iznosi 3200.

S dijelovima takve odluke nisu se, međutim, slagali sindikati, no ni Hrvatska udruga poslodavaca. Iz HUP-a su primjerice predložili 3545 radnih dozvola za 4 zanimanja - tesar, zidar, betonirac i armirač, no odobrena kvota za graditeljstvo za 2009. godine iznosi tisuću radnih dozvola manje. Bez obzira na procjene, u konačnoj odluci o kvotama prepolovljene su brojke i za turizam, a HUP je Vladi predložio i čak 2400 radnih dozvola za strance za područje trgovine, te 500 radnih dozvola za poslove čišćenja, što također nije prihvaćeno.

U cijeloj priči najveći nesrazmjer i dalje vlada u sektoru graditeljstva. U prvih devet mjeseci prošle godine, primjerice, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u ovom je sektoru zaposleno ukupno 538 nezaposlenih osoba iz evidencije HZZ-a, dok je 318 poslova uključeno u prekvalifikaciju. Poslodavci su, međutim u tom razdoblju tražili gotovo 4 tisuće radnika. Ne čudi stoga što je u tom periodu izdano 3696 radnih dozvola za strance za razne djelatnosti u graditeljstvu.

Postroženi uvjeti

Pri utvrđivanju kvota za ovu godinu Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je »zbog postroženih uvjeta gradnje odnosno novih provedbenih propisa na području djelatnosti graditeljstva, kao i povećanih poslovnih aktivnosti zbog izgradnje značajnih objekata« predložilo čak 7000 radnih dozvola za strance iz djelatnosti graditeljstva. »Zbog nadolazeće recesije, otpuštanja većeg broja radnika i najavljene obustave izgradnje većih projekata« taj je prijedlog sveden na kvotu od 2510 radnih dozvola.

S područjem brodogradnje sličan je primjer. Tijekom prvih deset mjeseci 2008. godine u tom je sektoru zaposleno 399 nezaposlenih osoba s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a zahtjeva je bilo gotovo četiri puta više – konkretno 1517. U istom je periodu MUP za djelatnost brodogradnje izdao 1292 radne dozvole strancima. Prema prijedlogu Uprave za industriju ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva kvota za djelatnost brodogradnje za 2009. godinu iznosi 1148 radnih dozvola.

Prema novim kvotama za 2009. godinu Hrvatska trenutno među strancima potražuje i 500 djelatnika u poljoprivredi, 30 diplomiranih inžinjera elektrotehnike i strojarstva te pedeset djelatnika, uglavnom visoke stručne spreme, na području zdravstva. I za područje prometa, pri čemu se uglavnom radi o avionskom i brodskom prometu kvota govori o nedostatku 131 djelatnika.

I dok mnogima koji u Hrvatskoj godinama uzaludno traže posao brojke stranaca koji ga u Lijepoj našoj bez problema nalaze zasigurno nisu mile, u HUP-u pak smatraju da u Hrvatskoj treba još bolje profunkcionirati slobodno tržište »radne snage«.

– Na hrvatskom tržištu rada već je dulje prisutan nesrazmjer između iskazanih potreba za radnicima u nekim djelatnostima i broja raspoloživih nezaposlenih osoba evidentiranih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Iskazana potreba za radnom snagom u svojoj ukupnosti daleko veća od broja evidentiranih raspoloživih nezaposlenih osoba.

Mišljenja smo stoga da je potrebno uvažiti potrebe gospodarstva i omogućiti uvoz radne snage u određenim zanimanjima onako kako se za tim zanimanjima iskazuju potrebe od strane poslodavaca, poručuju iz HUP-a, napominjući da nešto više od 7.500 radnika stranaca zaposleno unutar kvota, u odnosu na ukupan broj nezaposlenih osoba – njih oko 219.000 u Hrvatskoj predstavlja mali udio - 3,4 posto koji »ne može bitno utjecati na stanje nezaposlenosti domaće radne snage«.


Komentari članka

Vezani članci

Ukidaju se kvote za strane radnike

18.02.2020.

Početkom godine - hrvatski poslodavci počeli su masovnu potragu za stranim radnicima. Dosad su postojale kvote za pojedine sektore, a potreban broj radnika trebalo je najaviti godinu dana unaprijed.

HUP: Povećanje poreza na duhan i sokove šteti industriji i potiče crno tržište

16.02.2020.

Tvrtke koje proizvode bezalkoholna pića se samoinicijativno i prateći načela društvene odgovornosti trude svakodnevno potrošačima ponuditi veći izbor proizvoda sa smanjenim udjelom šećera i kalorija te manja pakiranja kako bi se olakšala kontrola unesenih

Zaposlenici će od sada moći lakše raditi od kuće, ukida se jedan važan pravilnik

03.01.2020.

Poslodavci, između ostalog, više neće imati obavezu dokumentiranja procjene rizika za poslove koje radnik povremeno obavlja na izdvojenom mjestu rada, ako su to administrativni, uredski i slični poslovi za koje je u skladu s odredbama Pravilnika prethodno

Šefica udruge poslodavaca: Privatnog sektora se ne boje jer ne štrajka na ulici

11.12.2019.

Ljudi koji nisu zadovoljni pakiraju kofere i odlaze. Ne iz državnih službi, iz lokalne uprave i samouprave, iz javnih poduzeća – odlaze uglavnom oni iz privatnog, realnog sektora. Odlaze oni koji trebaju napuniti proračun i osigurati sredstva iz kojih će

Iz Indonezije potegnuli u Hrvatsku da bi kuhali

15.11.2019.

Nedostatak radne snage u turizmu i ugostiteljstvu više nije vijest. Ali jest način na koji se poslodavci snalaze. Jedan zagrebački ugostitelj mjesecima nije uspio naći radnike i kvalitetne kuhare pa se odučio na uvoz kuhara iz Indonezije

Tag cloud

  1. 1968 članka imaju tag hrvatska
  2. 2004 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1273 članka imaju tag izvoz
  5. 861 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1017 članka imaju tag svijet
  7. 994 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 858 članka imaju tag investicije
  10. 935 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 873 članka imaju tag industrija
  14. 634 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 384 članka imaju tag poticaji
  20. 516 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 268 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 349 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 426 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 311 članka imaju tag osijek
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 279 članka imaju tag opg