Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Lip 2018

Uvođenje zajedničke valute nam je suđeno: Hrvatska ni da hoće ne može na referendum o uvođenju eura

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Irena Frlan Gašparović, Jasmin Klarić  

Uvođenje zajedničke valute nam je suđeno: Hrvatska ni da hoće ne može na referendum o uvođenju eura

Hrvatska je ulaskom u EU preuzela obvezu uvođenja eura i to je bio dio ugovora o pristupanju, a Ustav RH kaže da su međunarodni ugovori po snazi iznad zakona

ZAGREB Prije gotovo 15 godina, Šveđani su na referendumu odlučivali treba li Švedska zamijeniti nacionalnu valutu eurom. Odaziv je bio velik, više od 80 posto, a pobjedili su protivnici prelaska na zajedničku europsku valutu. Tako se i danas u Švedskoj plaća švedskim krunama, iako formalno ta skandinavska država nema izuzeća od uvođenja eura, za razliku od Danske i Velike Britanije koje nisu obvezane pristupiti eurozoni.

Ustavne promjene

Talijanske lire već odavno nisu u opticaju, ali se, zahvaljujući recentnim političkim zbivanjima, i u Italiji u posljednje vrijeme pojavilo pitanje hoće li ta država ostati članica eurozone. Stranke koje su došle na vlast nisu pretjerano raspoložene prema euru, a u kampanji za nedavne izbore koketiralo se i s mogućim referendumom o tom pitanju. No, većina Talijana, čini se, navikla se na euro i ne žele da zemlja napusti eurozonu. Rezultati dviju anketa, kako prenosi Hina, pokazali su da između 60 i 72 posto talijanskih građana želi zadržati Italiju u eurozoni.

U Hrvatskoj je, naravno, službena valuta još uvijek kuna, no Vlada planira da Hrvatska za dvije godine uđe u tečajni mehanizam koji se smatra »čekaonicom« za uvođenje eura. U pregovorima o ulasku u Europsku uniju, Hrvatska, kako je poznato, u pogledu eura nije ni tražila izuzeće. »Od svake nove članice Europske unije, pa tako i od Hrvatske, koja se na to obvezala u svom pristupnom ugovoru, očekuje se da prihvati euro kada za to ispuni uvjete«, pojasnio je u uvodu Vladine strategije za uvođenje eura premijer Andrej Plenković.

Može li taj plan poremetiti eventualni referendum o tom pitanju? I bi li takav referendum uopće bio moguć ako budu prihvaćene promjene Ustava koje predlaže SDP, a kojima je, među ostalim, predviđeno da se referendum ne može raspisati o pitanjima »koje se odnose na obveze koje proizlaze iz međunarodnih ugovora«? Međunarodni ugovor u ovom slučaju predstavljao bi ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.

Autor SDP-ovog prijedloga ustavnih promjena, potpredsjednik stranke Peđa Grbin smatra kako se o uvođenju eura u Hrvatskoj ni po sada aktualnim propisima referendum ne može raspisati. Zašto? Zato jer je već održan, 22. siječnja 2012. godine.

– Republika Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju preuzela obvezu uvođenja eura – objašnjava Grbin. Ta obveza, objašnjava, bila je dio ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.

– Da bi stupio na snagu taj je ugovor morao proći dva glasovanja u Hrvatskom saboru i referendum – prisnažuje Grbin.
Iznad zakona

O tome govori i članak 141 Ustava RH, koji kaže kako su međunarodni ugovori po snazi iznad zakona.

– Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava – kaže se u tom članku Ustava.

Ustavna stručnjakinja Sanja Barić je, govoreći o inicijativi za referendumu o izlasku iz Istanbulske konvencije za N1 kazala kako međunarodni ugovor mogu otkazati isključivo državna tijela.

– Zamislite ugovor koji se nama ne sviđa, ne želimo više pravosudno surađivati sa Srbijom, Crnom Gorom, pa ne želimo Vatikanske ugovore. Može li narod odlučivati o otkazivanju međunarodnih ugovora? Naravno da ne, jer Ustav ograničava sve pa čak i narod – kazala je Barić.

Ukratko, što se tiče eura, Hrvatska ga, kao ni poštivanje ostalih detalja ugovora o pristupanju Europskoj uniji, ne može izbjeći – referendumom.
Eurobarometar: Polovina Hrvata protiv eura

Prema nedavnom istraživanju Eurobarometra, hrvatski građani nisu entuzijastični kad se radi o uvođenju eura. Dapače, anketa je pokazala da je 47 posto ispitanika za uvođenje eura, a 50 posto protiv. Velika većina, 74 posto, smatra da Hrvatska nije spremna za euro. U pogledu prelaska na europsku valutu, građani najviše strahuju od namještanja cijena – drugim riječima, od poskupljenja. No, u isto vrijeme 84 posto anketiranih procjenjuje da će se moći prilagoditi zamjeni kuna eurima.
Švedski poučak

Švedska je u EU ušla 1994. godine i u svom pristupnom ugovoru imala je obvezu ulaska u eurozonu kad za to zadovolji ekonomske kriterije. No, Šveđani su »rupicu« našli u obveznom tečajnom mehanizmu za uvođenje eura (ERM 2) u kojem zemlja kandidat mora provesti dvije godine – za ulazak u taj mehanizam Švedska drži da je dobrovoljan. Kako su na referendumu glasali protiv eura, ta skandinavska zemlja i dalje koristi svoju valutu, švedsku krunu, iako se euro može koristi kao sredstvo plaćanja u nekim trgovinama, hotelima i restoranima.

No, očito je da za ovakav način izbjegavanja obveze iz ugovora o pristupanju mora postojati prvo snažna politička volja među svim važnijim strankama, a osim Živog zida, teško je u Hrvatskoj naći bitniju političku stranku koja bi se, u situaciji kad je domaće gospodarstvo ionako visoko eurizirano, založila za zadržavanje kune.


Komentari članka

Vezani članci

Poduzetnici žučno o udaru na 'direktorske minimalce'

21.08.2018.

Dizanje koeficijenta tumači se zloupotrebama, a Poreznoj ostaje da na kritike podastre konkretnije argumente.

Nakon žarulja s volframovom niti, od jeseni i halogene žarulje odlaze u povijest

21.08.2018.

Od jeseni na snagu stupaju nova pravila po pitanju rasvjete u kućanstvima.

Pobuna poduzetnika na Marićev prijedlog zakona: 'I najmanja firma mora zaraditi 120.000 kn za direktorovu plaću... To je lakrdija, tisuće će propasti!'

20.08.2018.

Ovo govori da ako je moja minimalna plaća 10.000 kuna, to znači da na to ide bruto dva, tj. još oko 17 posto, što je, dakle, nepunih 12.000 kuna, s time da od toga na račun ide 6800 kuna ako nemate uzdržavanih članova i ako živite u Zagrebu. To znači da t

Kontinentalni poduzetnici 2017. ostvarili dobit od 31,3 milijarde, jadranski 10,1 milijardu

17.08.2018.

Fina je objavila poslovne rezultate poduzetnika na razini Kontinentalne i Jadranske Hrvatske u 2017.

Euro pao na najnižu vrijednost unazad godinu dana zbog krize u Turskoj

13.08.2018.

Na europskim burzama najvažniji indeksi su pali u ponedjeljak ujutro, ponajviše pod pritiskom pada cijena dionica banaka zbog sve veće ekonomske krize u Turskoj, koja je uzdrmala povjerenje investitora u kreditore koji su izloženi toj zemlji.

Tag cloud

  1. 1790 članka imaju tag hrvatska
  2. 1820 članka imaju tag turizam
  3. 1495 članka imaju tag financije
  4. 1171 članka imaju tag izvoz
  5. 768 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 951 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 646 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 778 članka imaju tag investicije
  10. 921 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 822 članka imaju tag ict
  13. 819 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 518 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 405 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 322 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 304 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP