Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Lip 2018

Uvođenje zajedničke valute nam je suđeno: Hrvatska ni da hoće ne može na referendum o uvođenju eura

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Irena Frlan Gašparović, Jasmin Klarić  

Uvođenje zajedničke valute nam je suđeno: Hrvatska ni da hoće ne može na referendum o uvođenju eura

Hrvatska je ulaskom u EU preuzela obvezu uvođenja eura i to je bio dio ugovora o pristupanju, a Ustav RH kaže da su međunarodni ugovori po snazi iznad zakona

ZAGREB Prije gotovo 15 godina, Šveđani su na referendumu odlučivali treba li Švedska zamijeniti nacionalnu valutu eurom. Odaziv je bio velik, više od 80 posto, a pobjedili su protivnici prelaska na zajedničku europsku valutu. Tako se i danas u Švedskoj plaća švedskim krunama, iako formalno ta skandinavska država nema izuzeća od uvođenja eura, za razliku od Danske i Velike Britanije koje nisu obvezane pristupiti eurozoni.

Ustavne promjene

Talijanske lire već odavno nisu u opticaju, ali se, zahvaljujući recentnim političkim zbivanjima, i u Italiji u posljednje vrijeme pojavilo pitanje hoće li ta država ostati članica eurozone. Stranke koje su došle na vlast nisu pretjerano raspoložene prema euru, a u kampanji za nedavne izbore koketiralo se i s mogućim referendumom o tom pitanju. No, većina Talijana, čini se, navikla se na euro i ne žele da zemlja napusti eurozonu. Rezultati dviju anketa, kako prenosi Hina, pokazali su da između 60 i 72 posto talijanskih građana želi zadržati Italiju u eurozoni.

U Hrvatskoj je, naravno, službena valuta još uvijek kuna, no Vlada planira da Hrvatska za dvije godine uđe u tečajni mehanizam koji se smatra »čekaonicom« za uvođenje eura. U pregovorima o ulasku u Europsku uniju, Hrvatska, kako je poznato, u pogledu eura nije ni tražila izuzeće. »Od svake nove članice Europske unije, pa tako i od Hrvatske, koja se na to obvezala u svom pristupnom ugovoru, očekuje se da prihvati euro kada za to ispuni uvjete«, pojasnio je u uvodu Vladine strategije za uvođenje eura premijer Andrej Plenković.

Može li taj plan poremetiti eventualni referendum o tom pitanju? I bi li takav referendum uopće bio moguć ako budu prihvaćene promjene Ustava koje predlaže SDP, a kojima je, među ostalim, predviđeno da se referendum ne može raspisati o pitanjima »koje se odnose na obveze koje proizlaze iz međunarodnih ugovora«? Međunarodni ugovor u ovom slučaju predstavljao bi ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.

Autor SDP-ovog prijedloga ustavnih promjena, potpredsjednik stranke Peđa Grbin smatra kako se o uvođenju eura u Hrvatskoj ni po sada aktualnim propisima referendum ne može raspisati. Zašto? Zato jer je već održan, 22. siječnja 2012. godine.

– Republika Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju preuzela obvezu uvođenja eura – objašnjava Grbin. Ta obveza, objašnjava, bila je dio ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.

– Da bi stupio na snagu taj je ugovor morao proći dva glasovanja u Hrvatskom saboru i referendum – prisnažuje Grbin.
Iznad zakona

O tome govori i članak 141 Ustava RH, koji kaže kako su međunarodni ugovori po snazi iznad zakona.

– Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava – kaže se u tom članku Ustava.

Ustavna stručnjakinja Sanja Barić je, govoreći o inicijativi za referendumu o izlasku iz Istanbulske konvencije za N1 kazala kako međunarodni ugovor mogu otkazati isključivo državna tijela.

– Zamislite ugovor koji se nama ne sviđa, ne želimo više pravosudno surađivati sa Srbijom, Crnom Gorom, pa ne želimo Vatikanske ugovore. Može li narod odlučivati o otkazivanju međunarodnih ugovora? Naravno da ne, jer Ustav ograničava sve pa čak i narod – kazala je Barić.

Ukratko, što se tiče eura, Hrvatska ga, kao ni poštivanje ostalih detalja ugovora o pristupanju Europskoj uniji, ne može izbjeći – referendumom.
Eurobarometar: Polovina Hrvata protiv eura

Prema nedavnom istraživanju Eurobarometra, hrvatski građani nisu entuzijastični kad se radi o uvođenju eura. Dapače, anketa je pokazala da je 47 posto ispitanika za uvođenje eura, a 50 posto protiv. Velika većina, 74 posto, smatra da Hrvatska nije spremna za euro. U pogledu prelaska na europsku valutu, građani najviše strahuju od namještanja cijena – drugim riječima, od poskupljenja. No, u isto vrijeme 84 posto anketiranih procjenjuje da će se moći prilagoditi zamjeni kuna eurima.
Švedski poučak

Švedska je u EU ušla 1994. godine i u svom pristupnom ugovoru imala je obvezu ulaska u eurozonu kad za to zadovolji ekonomske kriterije. No, Šveđani su »rupicu« našli u obveznom tečajnom mehanizmu za uvođenje eura (ERM 2) u kojem zemlja kandidat mora provesti dvije godine – za ulazak u taj mehanizam Švedska drži da je dobrovoljan. Kako su na referendumu glasali protiv eura, ta skandinavska zemlja i dalje koristi svoju valutu, švedsku krunu, iako se euro može koristi kao sredstvo plaćanja u nekim trgovinama, hotelima i restoranima.

No, očito je da za ovakav način izbjegavanja obveze iz ugovora o pristupanju mora postojati prvo snažna politička volja među svim važnijim strankama, a osim Živog zida, teško je u Hrvatskoj naći bitniju političku stranku koja bi se, u situaciji kad je domaće gospodarstvo ionako visoko eurizirano, založila za zadržavanje kune.


Komentari članka

Vezani članci

Iz Hrvatske dnevno odseli 180 ljudi

18.06.2018.

Najmanje 250.000 hrvatskih građana odselilo je u inozemstvo u posljednjih pet godina, od kad je Hrvatska postala članica EU

Euro pao u odnosu na dolar, u fokusu tržišta carine u SAD-u i Kini

18.06.2018.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, jutros je uvećan 0,2 posto, na 94,966 bodova, nadomak najviših razina u posljednjih sedam mjeseci

Dogovor o ograničivanju cijene tel. poziva iz jedne u drugu članicu EU-a

08.06.2018.

Mnogi građani nisu ni bili svjesni da su operateri dio gubitaka zbog ukidanja roaminga nadoknađivali podizanjem cijena međunarodnih poziva. I tu je također bilo velikih nesporazuma jer je puno potrošača mislilo da s ukidanjem roaminga mogu zvati u europsk

Analiza pokazala: Bruto inozemni dug pao ispod 40 milijardi eura

06.06.2018.

Obzirom na obilje likvidnosti u sustavu u okruženju niskih kamatnih stopa vjerojatno će segment poduzeća nastaviti dio svojih inozemnih obveza zanavljati zaduživanjem na domaćem tržištu

Komisija državama poput Hrvatske: Platit ćemo vam extra, samo provodite te reforme

01.06.2018.

Europska komisija je predložila osnivanje posebnog Programa podrške reformama, teškog 25 milijardi eura.

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija