Veća prava zaposlenicima koji rade u “gig” ekonomiji

Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su direktivu o minimalnim pravima radnika koji rade na ugovore, plaćeni su vaučerima ili rade za internetske platforme poput Ubera i Deliveroo kako bi se smanjila neizvjesnost glede njihovih radnih uvjeta, a poslodavce spriječilo da zloupotrebljavaju fleksibilnost na tržištu rada.U svijetu, pa tako i Europskoj uniji, sve je dominantniji trend kratkotrajnog rada koji je plaćen po obavljenom zadatku – popularno nazvanom "gig" ekonomijom.
Konačni tekst o novim vidovima zapošljavanja usvojen je s 466 glasova za, 145 protiv i 37 suzdržanih. Zakonom, koji je već dogovoren s ministrima EU-a, odobrava se skup minimalnih prava za osobe koje su povremeno ili kratkoročno zaposlene, rade preko ugovora o radu na zahtjev, ugovora o radu s prekidima koji su plaćeni vrijednosnim kuponima - vaučerima, koji su zaposleni preko internetskih platformi, kao i za stažiste i pripravke ako rade prosječno najmanje tri sata tjedno, ili 12 sati u četiri tjedna. Samozaposleni radnici neće biti obuhvaćeni novim pravilima. "Ova direktiva prvi je veliki korak prema provedbi europskog stupa socijalnih prava, što utječe na sve radnike u EU-u. Svim radnicima koji su bili u neizvjesnosti sada će se osigurati minimalna prava. Odsad ni jedan poslodavac neće moći zlorabiti fleksibilnost na tržištu rada", izjavio je izvjestitelj Enrique Calvet Chambon (ALDE, Španjolska). Prema novim pravilima, kod novih načina zapošljavanja radnike je potrebno obavijestiti od prvog dana, a u opravdanim slučajevima najkasnije sedam dana od početka zaposlenja, o aspektima njihova ugovora o radu, kao što su opis dužnosti, datum početka, trajanje, naknada, standardni radni dan. Radnicima s ugovorima o radu na zahtjev, ili u slučaju sličnih načina zaposlenja, trebala bi se jamčiti minimalna razina predvidljivosti, kao što su unaprijed određeni referentni sati i dani, a trebali bi moći bez posljedica odbiti raditi izvan unaprijed određenih sati, ili dobiti naknadu ako im posao nije otkazan na vrijeme.

Hrvati preko digitalne platforme Upwork zaradili 1,2 milijuna kuna
Poslodavac ne bi smio braniti, kažnjavati ili sprječavati radnike da obavljaju poslove u drugim poduzećima, ako to rade izvan radnog rasporeda koji su dogovorili s tim poslodavcem. Razdoblja probnog rada ne bi trebala trajati dulje od šest mjeseci ili bi trebala biti razmjerna u odnosu na trajanje ugovora u slučaju zapošljavanja na određeno vrijeme. U ugovoru o produljenju ne bi se smio ponovno uvoditi probni rok. Poslodavac bi trebao osigurati besplatno obvezno osposobljavanje koje će se računati kao radno vrijeme. Takvo bi se osposobljavanje, ako je to moguće, trebalo organizirati u okviru radnog vremena. Jedna od najvećih digitalna platformi na svijetu je Upwork koja ima 475.000 klijenata i 375.000 radnika u cijelome svijetu, a među njima su i Hrvati, od kojih su neki, prema podacima iz studenoga 2018., preko te platforme dosad zaradili približno 1,2 milijuna kuna.