Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Pro 2018

Većina Hrvata koristi kartice i žele plaćati mobitelom

Izvor: www.tportal.hr · Autor: I.Ba.  

Većina Hrvata koristi kartice i žele plaćati mobitelom

Mladi u Hrvatskoj pametne telefone koriste 6 sati dnevno, pokazalo je online istraživanje koje je proveo Mastercard u suradnji s GfK-Centrom za istraživanje tržišta među korisnicima bankarskih usluga u dobi od 18 do 55 godina. Istraživanje je pokazalo i da ispitanici traže veću primjenu digitalnih rješenja u zdravstvu i obrazovanju

Koliko potrošači prate trendove, koliko ih ima kartice, koji su najčešće korišteni načini plaćanja te koje su potrošačke navike otkriva novo istraživanje MasterIndex provedeno prošlog mjeseca, priopćili su iz Mastercarda.

Rezultati su pokazali da gotovo svi odrasli Hrvati (95%) koriste platne kartice. Broj onih koji koriste debitne kartice povećao se za 3% u odnosu na prošli val istraživanja iz svibnja ove godine te sada iznosi 89%, dok se u istom razdoblju broj onih koji koriste kreditne kartice te one s odgodom plaćanja smanjio za 3% te sada iznosi 55%. Sve tipove kartica iznadprosječno koriste oni s mjesečnim prihodima iznad 5.500 kuna, stariji od 40 godina te u većoj mjeri muškarci nego žene.
Kartice se sve češće koriste prilikom online kupnje

Oni koji kupuju online najčešće koriste PayPal (27%), debitne (27%) te kreditne kartice (26%). Internetsko bankarstvo (9%), plaćanje gotovinom prilikom dostave (7%) te obročno plaćanje kreditnim karticama (2%) puno su rjeđe metode. PayPal češće koriste ispitanici u svojim četrdesetim godinama, dok debitne kartice u nešto većoj mjeri koriste oni mlađi, u dobi od 18 do 29 godina.

Kod korisnika kreditnih kartica situacija je slična, no oni ipak osjetno češće za online kupnju koriste kreditne kartice (37%), a tek onda PayPal (30%) i debitne kartice (17%). Prilikom online kupnje, u još manjoj mjeri koriste druge oblike plaćanja, poput internetskog bankarstva (7%) ili plaćanja gotovinom prilikom dostave (3%). Rezultati pokazuju porast (3%) korištenja kreditnih kartica među njihovim korisnicima upravo prilikom online kupnje te pad (također 3%) u odabiru plaćanja gotovinom prilikom dostave.

'Značajna većina ispitanika (87%) prilikom online kupnje barem povremeno koristi kartice; i taj broj je ponešto porastao u odnosu na prošli val istraživanja iz svibnja ove godine (85%). Štoviše, detaljniji uvid u rezultate istraživanja pokazuje značajnije povećanje korištenja kartica. Tako kartice za online kupnju svakog tjedna koristi 14% ispitanika, što je povećanje od 8% u odnosu na svibanj, dok ih jednom do dvaput mjesečno u tu svrhu koristi 37% ispitanika, što je povećanje od 7% u istom razdoblju. Karticama najčešće online kupuju oni s višim prihodima i obrazovanjem, korisnici kreditnih kartica, muškarci te oni u svojim tridesetim', poručila je Gea Kariž iz Mastercarda.
Gotovo svi su svjesni mogućnosti pohranjivanja kartičnih podataka na web shopovima

Potrošači su sve više svjesni mogućnosti pohranjivanja podataka svojih kartica na stranicama web shopova; zapravo, samo 4% ispitanika nije svjesno te mogućnosti. Taj udio je ipak malo veći kod onih starijih od 50 godina, među kojima te mogućnosti nije svjestan svaki deseti ispitanik. Unatoč velikom broju ispitanika koji su svjesni ove mogućnosti, nešto manji ih broj to i čini – 32% na stranim, a samo 9% na domaćim web shopovima, dok 8% sprema podatke o karticama u mobilne aplikacije trgovca. Taj broj se nije značajno promijenio od prošlog vala istraživanja, a uz to se pokazalo da u većoj mjeri svoje kartične podatke na stranim web shopovima pohranjuju oni s mjesečnim prihodima iznad 12.000 kuna.
Povoljnije cijene glavni su razlog online kupnje

Razlozi za online kupnju su brojni, a kao glavni se ističe povoljnija cijena (69%). U svibnju ove godine, ispitanici su isti razlog naveli kao glavni, no očito je da ga sada smatraju još važnijim (69% u odnosu na 62%). Ostali važni razlozi za online kupnju su ušteda vremena (60%), mogućnost kupnje u bilo koje doba dana (56%), veći izbor nego u klasičnim trgovinama (55%), kupnja robe koju se može nabaviti samo online (54%), mogućnost dostave na željenu adresu (45%) te mogućnost lakšeg uspoređivanja cijena nego u klasičnim dućanima (39%).
Gotovo svi koriste pametne telefone

Skoro svi (94%) u Hrvatskoj koriste pametne telefone, tri četvrtine (77%) laptope i notebooke, preko 60% (62%) osobna računala te otprilike polovica tablete (50%), digitalne kamere (47%) te pametne televizore (46%). Pametni telefoni su iznimno korišteni, posebno među mladima od 18 do 29 godina koji ih koriste po 6 sati na dan. Uz njih nešto više vremena na pametnim telefonima provode žene i oni s mjesečnim prihodima iznad 12.000 kuna, dok nešto manje (oko 3 sata dnevno) oni u dobi od 40 do 49 godina.

Općenito najčešće korištene digitalne usluge su aplikacije za dopisivanje i razgovor kao što su Skype ili Viber (84%), zatim e-mail (81%), online kupnja (80%), društvene mreže (79%), internetske tražilice (77%), plaćanje računa i mobilno bankarstvo (61%), vremenska prognoza (61%), navigacija (59%), aplikacije za plaćanje (56%), servisi za dijeljenje fotografija i videa (56%), traženje smještaja (43%) te aplikacije za prijevoz (30%). Od digitalnih usluga, svaki dan se najviše koriste internetsko pretraživanje (97%), društvene mreže (90%), e-mail (85%) i aplikacije za razgovor i dopisivanje (82%).
Preko 70% zainteresiranih za plaćanje mobitelom

Osim platnih kartica, gotovo tri četvrtine ispitanika (71%) bi voljelo plaćati pametnim telefonom, dok je ipak nešto manji broj ispitanika zainteresiran i za plaćanje osobnom iskaznicom ili putovnicom (21%), osobnim biometrijskim karakteristikama (18%), tabletom (11%), pametnim satom (8%), implantatom poput čipa (4%), nakitom (3%), fitness narukvicom (3%) ili nekim kućanskim uređajem (2%). S druge strane, gotovo petina ispitanika (18%) ne bi htjela plaćati niti jednom od navedenih metoda.

Nadalje, kao najpoželjniju metodu autentifikacije prilikom plaćanja ispitanici su istaknuli otisak prsta (41,5%) i PIN (40,6%), a u manjem broju i skeniranje šarenice oka (11%), slanje koda putem SMS-a (5%) te selfie plaćanje odnosno autentifikaciju na temelju prepoznavanja lica (2%).
Sve više zainteresiranih za razne oblike plaćanja putem mobitela

U odnosu na prošli val istraživanja iz svibnja, broj zainteresiranih za online plaćanje putem pametnog telefona (isključivo putem aplikacije ili webshopa) porastao je za čak 11%. Sada je za takav način plaćanja zainteresirano 73% ispitanika. U nešto većoj mjeri to su mlađi ispitanici, ali vrlo je zanimljivo da broj starijih ispitanika zainteresiranih za ovaj način plaćanja raste iznimno brzo – od svibnja ove godine povećao se s 44% na 62%.


Komentari članka

Vezani članci

Zašto je premalo ljudi tužilo banke: Teško je naći odvjetnika, a troškovi suda su veliki

11.06.2019.

Najave da će sudovi biti zatrpani s nekoliko desetaka tisuća tužbi potrošača protiv banaka zbog preplaćenih kamata, čini se, neće se ostvariti. Pozivajući se na podatke Ministarstva pravosuđa, N1 je objavio kako su do 5. lipnja općinski sudovi ukupno zapr

Dok klasični trgovci muku muče s prodajom, online burza skupih tenisica raste i cvjeta

11.06.2019.

Mirisati tuđe tenisice zvuči kao prilično loš posao, međutim Matt Miller, na svom radnom mjestu „snifa” Nikeov model Air Jordanica entuzijazmom somelijera, piše britanski Guardian. Doduše, par je bio nov i nikada nošen, a Miller zapravo radi u autentifika

Promjene u plaćanju putem internetskog bankarstva

30.05.2019.

Nova regulativna Europske unije PSD2, to jest novi Zakon o platnom prometu donosi brojne promjene. One na snagu stupaju do kraja rujna.

Vlada želi stopirati ulazak Revoluta i N26 u Hrvatsku

25.04.2019.

Bošnjakovićevo ministarstvo predlaže da se poslodavcima zabrani da plaće radnicima isplaćuju na račune banaka koje fizički nisu registrirane u Hrvatskoj. De facto, predlaže da se novim, nadolazećim konkurentima na bankarskom tržištu u Hrvatskoj onemogući

Konkurenti istjerali Bezosa: Amazon zatvara internetsku trgovinu u Kini

19.04.2019.

Amazon.cn nastao je na temeljima kineske trgovine knjiga, glazbe i videa Joyo.com, kojeg je Amazon kupio 2004. za 75 milijuna dolara i promijenio mu ime 2007. godine. Kompanija se teško nosila s konkurencijom. dominantnih igrača poput JD.coma i Alibabinog

Tag cloud

  1. 1913 članka imaju tag hrvatska
  2. 1925 članka imaju tag turizam
  3. 1531 članka imaju tag financije
  4. 1222 članka imaju tag izvoz
  5. 832 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 996 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 956 članka imaju tag trgovina
  8. 827 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 574 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija