Velike autotvrtke potaknule bi gospodarski rast i zaposlenost

Iako Hrvatska nema tvornicu automobila, automobilska industrija zapošljava skoro 15.000 osoba u oko 130 tvrtki.

Većina tih tvrtki prema podacima Agencije za investicije i konkurentnost (AIK) su dobavljači automobilskih dijelova prvog do trećeg reda (Tier 1 do 3). Prvi red čine (Tier 1) dobavljači koji dostavljaju gotovu opremu proizvođačima automobila, drugi (Tier 2) osiguravaju dijelove za Tier 1, a treći red (Tier 3) materijale za dijelove. U agenciji napominju da su najrazvijeniji podsektori automobilske djelatnosti u Hrvatskoj proizvodnja automobilskih dijelova te vozila posebne namjene. Automobilski sektor, naglašavaju, u Hrvatskoj čini značajan segment ukupne prerađivačke industrije namijenjen izvozu i jako utječe na ukupnu bruto dodanu vrijednost hrvatske proizvodnje. No, nameće se pitanje zašto Hrvatska nema svog proizvođača automobila i zašto nikada nije otvorena tvornica neke automobilske marke, iako u Hrvatskoj autoindustrija ima dugu tradiciju.

Hrvatski softver i auto dijelovi

U Hrvatskoj postoje inicijative odnosno konceptni automobili, poput Rimac Concept Onea i Dok-Ing Model XD, međutim dug je put od koncepta do serijske proizvodnje, pojašnjavaju u AIK, pogotovo do kreiranja novog automobilskog brenda. Za to su potrebna ogromna financijska sredstva. Ovdje se radi o vrhunskim domaćim stručnjacima i entuzijastima koji su kreirali novi 'niche' proizvod u Hrvatskoj, proizvode ta vozila u Hrvatskoj, ali još u malim serijama.

U svijetu u zadnjih 20-ak godina nije nastalo puno novih automobilskih brendova koji nisu vezani uz postojeće proizvođače. Navode primjer Toyotina Lexusa, Nissanova Infinitija ili Renaultova Samsunga, dok su i u Tesla Motors jedni od značajnijih ulagača bili Daimler AG i Toyota. Bilo bi odlično kada bi nastao hrvatski brend automobila i hrvatska tvornica automobila, ali AIK misli da je realnije, izuzev postojeća dva primjera, da se otvori nova tvornica postojećih proizvođača automobila u Hrvatskoj.

- Govoreći o potonjem, nažalost nismo iskoristili dva velika vala širenja autoindustrije u istočnu Europu. Prvi, zato što se 90-ih godina u Hrvatskoj vodio Domovinski rat, a drugi, početkom 2000-ih godina zato što nismo bili članica Europske unije, pa nismo bili zanimljivi velikim igračima s obzirom da nismo bili dio zajedničkog tržišta. I možda ono najvažnije: kako nismo bili članica, EU investitorima nisu bila dostupna sredstva iz EU strukturnih fondova kojima su se naveliko financirale tvornice u Češkoj i Slovačkoj. Ujedno je izuzetno teško velike proizvođače automobila privući na nove lokacije, s obzirom na svu prateću logistiku: dobavljače, klasteri i drugo. Tako jedan veliki proizvođač automobila koji u Slovačkoj već ima tvornicu, vrlo vjerojatno ne razmatra otvaranje novog pogona i prebacivanje proizvodnje u drugu zemlju. Međutim, ono što Hrvatska ima, je značajan broj proizvođača auto dijelova te softverskih rješenja za autoindustriju i tu smo sve više prepoznati od velikih multinacionalnih kompanija u autoindustriji koji otvaraju nove pogone i istraživačke te dizajn centre u Hrvatskoj – vele u AIK-u.

Nedostaje promocija

Smatraju da je baš to preduvjet za pozicioniranje Hrvatske na europskoj karti autoindustrije, kako bi u budućnosti bila razmatrana kao buduća lokacija za proizvodnju automobila. Potencijal su i privatne inicijative gdje je domaća inovativnost i pamet proizvela dva vrhunska automobila već spomenute Rimac Concept One i Dok-Ing model XD 4. Bilo bi odlično kada bi proizvodnja automobila došla u Hrvatsku, kažu u AIK, jer donosi ogroman multiplikativni faktor, u kojem na jednu zaposlenu osobu u tvornici dolaze najmanje četiri osobe zaposlene u pratećim djelatnostima. Kada recimo, pojašnjavaju, jedan BMW ili Honda otvaraju novu tvornicu na novoj lokaciji, tada njihovi Tier 1 dobavljači moraju postaviti svoju proizvodnju uz proizvođača automobila. Tako uz jednog proizvođača automobila dolaze deseci proizvođača auto dijelova koji ga prate.

- Mi jesmo dobri u onome što radimo, što dokazuju tvrtke koje u Hrvatskoj u sektoru autoindustrije rastu više no što su planirali. Međutim, za pravo pozicioniranje na karti treba nam proizvođač automobila. Upravo se zato agencija redovno obraća najvećim tvrtkama u autoindustriji kako bi ih upoznali s prednostima koje Hrvatska nudi. No, tržište automobila u posljednjih desetak godina je iznimno nestabilno. Primjerice, određeni proizvođači u pojedinim periodima rade samo tri do četiri dana u tjednu, drugi zatvaraju neke pogone u Europi, dok treći proširuju postojeće proizvodne pogone i značajno rastu ili otvaraju nove pogone, poput Tesla Motorsa koji je nedavno otvorio proizvodni pogon u Nizozemskoj. Vjerujemo da ćemo uspjeti iskoristiti taj moment rasta kako bi doveli glavni motor te auto industrije upravo u Hrvatsku – nadaju se u AIK.

Dodaju da je hrvatska Vlada napravila već mnogo toga te da je još mnogo toga u pripremi. Ističu da su hrvatske prednosti infrastrukturno opremljene poslovne zone, vrhunska prometna infrastruktura, vrlo dobar ljudski kapital, konkurentna cijena rada, jedan od najkonkurentnijih i najboljih sustava poticaja u Europi te članstvo u EU. Pri tome, ustvrđuju, prvenstveno nam nedostaje promocija svega toga, ali ulaganja su skromna. Privlačenje ulagača je konkurentan posao, u koji zemlje u okruženju ulažu desetke milijuna kuna godišnje samo u promidžbu. Ipak u posljednje vrijeme i Hrvatska je počela ulagati u vlastitu promidžbu u inozemstvu. Za sada se radi skromnim proračunima, ali nadaju se u AIK i većim ulaganjima.

Nacionalni klasteri

Također, prije nekoliko godina su grupirani proizvođači i znanstvena zajednica u nacionalni automobilski klaster. On će, pojašnjavaju, s financijskim sredstvima iz EU fondova koja su njemu i ostalim klasterima na raspolaganju značajno utjecati na rast automobilskog sektora te će se stvoriti preduvjeti za privlačenje još značajnijih investicija u automobilskom sektoru. Klasteri konkurentnosti, osnovani su na inicijativu Vlade, Ministarstva gospodarstva i Agencije za investicije i konkurentnost kao instrument i podrška jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Podrška je, kažu u AIK, usmjerena na sektore u kojima Hrvatska ima značajan teritorijalni kapital i identificirane konkurentske prednosti koji omogućuju pozicioniranje sektora u globalnom okruženju. Isto tako izravna strana ulaganja moraju odigrati važnu ulogu u budućem razvoju automobilske djelatnosti koje mogu doći kroz privlačenje dobavljača prvog reda i tvrtki OEM proizvođača u Hrvatsku.

- Inače, što se veličine postojećih automobilskih tvrtki tiče, možemo istaknuti primjer Boxmarka koji u Hrvatskoj na dvije lokacije zapošljava 3500 tisuće ljudi i ostvaruje prihod veći od 2,5 milijardi kuna te je jedan od najvećih izvoznika u Hrvatskoj. Ta kompanija i dalje raste i planira još jednu investiciju u Hrvatskoj. Tu su i Yazaki koji je dio grupacije koja zapošljava 250.000 ljudi, francuska tvrtka Saint Jean Industries, austrijska tvrtka Wollsdorf te tvrtke poput Ad Plastika, Cimosa, Lipik Glasa i Ivanala, također, vrlo poznatih u proizvodnje auto dijelova – nabrojili su u AIK.

Predsjednik Uprave AD Plastika Marinko Došen pozdravlja i podržava pokušaje poput Dok-Inga i Rimac automobila, ali i njihov primjer pokazuje da nije jednostavno otvoriti tvornicu automobila. Prvi logičniji korak bi bilo privući nekog postojećeg proizvođača, jer je autoindustrija je specifična industrija s posebnim zakonitostima. Interes za otvaranje novih tvornica u ovom dijelu Europe postojao je prije desetak godina i zemlje u okruženju prepoznale su tu priliku. Pri tome su Hrvatsku strani proizvođači više puta razmatrali kao potencijalnu lokaciju za investicije, ali nažalost to nikad nije postala.

Stabilan pravni i ekonomski okvir

Primjerice, navodi, Češka, Slovačka, Poljska, Mađarska, Srbija, Rumunjska i Bugarska u potpunosti su se prilagodile zahtjevima ulagača i iznimno su brzo reagirali jer su mogućnosti prepoznali na vrijeme. Ubrzano dobivanje potrebnih dozvola, porezne olakšice, školovani kadrovi i jednostavnija administracija, također su išle u prilog zemljama u okruženju. Za Došena brojke su neumoljive, posebice u automobilskoj industriji koja je specifična i troškovno vrlo osjetljiva. U međuvremenu su napravljeni određeni pomaci, ali smo nažalost, rekao je, propustili veliki investicijski val.

- Postoji nekoliko ključnih parametara koje je potrebno zadovoljiti za otvaranje tvornice automobila u nekoj zemlji. Hrvatska ima izvrstan zemljopisni položaj te vrlo dobru prometnu povezanost, što su važni preduvjeti. No u odnosu na okruženje, neki od preduvjeta poput parafiskalnih nameta, birokracije i troškova rada ne idu nam u prilog. Nedostatak stručnog kadra i postojeći obrazovni sistem danas nisu usmjereni na potrebe autoindustrije. Slovačka je, primjerice, već godinama hit u autoindustriji, a ove godine se tamo otvara tvornica Jaguar Land Rovera. U relativno zasićenom europskom tržištu kapacitetima za proizvodnju automobila, Hrvatska bi trebala kroz promjenu industrijske strategije stvoriti neke od značajnih komparativnih prednosti i postati privlačnijom od spomenutih država. Stabilan pravni i poticajan ekonomski okvir za strana ulaganja od presudne su važnosti – podcrtava Došen.

Najvažnije je popraviti investicijsko okruženje, a potencijalni investitori ocjenjuju lokaciju, prometnu povezanost, infrastrukturu, prateću industriju, raspoloživost i kvalitetu stručne radne snage, zakonodavne regulative, poticaje i olakšice.

Potrebna strategija vlade

Napominje da su cijene zemljišta, izgradnje, usluga, radne snage, struje, vode i svega ostaloga jako važne. Dugoročno oslobađanje ili smanjenje poreza na dobit, izravni poticaji za zapošljavanje, ustup državnog zemljišta i pripremljena infrastruktura samo su neke od mogućih mjera koje Hrvatsku mogu učiniti atraktivnijom od zemalja u okruženju.

- Izravnim poticanjem ulaganja u automobilsku industriju prije desetak godina, Mađari primjerice danas ostvaruju 20 posto BDP-a upravo iz te industrije i to su primjeri iz kojih trebamo učiti. Ulaganja Fiata u Srbiju, koji je uložio preko milijardu eura u tvornicu u Kragujevcu, prema dostupnim podacima, subvencionirani su od strane države s 30 posto. To samo potvrđuje da su proizvođačima automobila presudni već spomenuti poticajni uvjeti. Vlada se prije svega treba jasno odrediti o industrijskoj strategiji koja će uključivati autoindustriju, nakon čega treba izraditi jasan plan proaktivnog djelovanja prema potencijalnim ulagačima. Velikim igračima se treba pristupiti individualno, sagledati i jasno predstaviti sve koristi njihovog dolaska na naše tržište – tvrdi Došen.

Kako je AD Plastik najveći je proizvođač auto dijelova u Hrvatskoj zbog nepostojanja tvornice automobila, sve proizvode izvoze. A tvornice automobila su industrijski divovi koji imaju snažan utjecaj na gospodarstvo i Hrvatskoj su potrebne. Primjerice, navodi Došen, u Njemačkoj je svaki sedmi zaposleni direktno ili indirektno vezan za autoindustriju. Razlog tome je što proizvođači automobila infrastrukturu nabave lokaliziraju i traže od dobavljača izgradnju svojih tvornica u njihovoj neposrednoj blizini. Dovođenje proizvođača automobila, zaključuje Došen, u Hrvatskoj bi sigurno snažno potaknulo zapošljavanje i gospodarski rast.