Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Tra 2019

Veliki uspjeh naše najveće otočke tvornice: 900 tona svježe tune otišlo je put Japana

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Dražen Gudić  

Veliki uspjeh naše najveće otočke tvornice: 900 tona svježe tune otišlo je put Japana

Tuna je jedna od najcjenjenijih riba i spada među najskuplje prehrambene proizvode u svijetu, a rašireno je mišljenje da se u Jadranskom moru uzgaja najbolja tuna, pa je time i najznačajnija riba za hrvatsko gospodarstvo.

Ona je jedan od pet najvažnijih hrvatskih izvoznih proizvoda. Inače, za ovaj biznis karakteristične su snažne promjene na tržištu, što ovisi o cijeni (i snazi jena) na japanskim burzama. Proteklih tjedana više od 90 posto plavoperajne tune iz hrvatskih je uzgajališta otišlo u svijet, ponajviše u Japan. Izvezli smo oko 3800 tona za približno 50 milijuna eura.

Samo iz "Sardine" u Postirama japanski brodovi-hladnjače izvukli su 900 tona svježe delikatese. Ulovljeni primjerci od desetak kilograma utovljeni su na pet do šest puta veću težinu i idealni su za sushi i sashimi, piše Slobodna Dalmacija.

Iako su im zadovoljni Japanci kupili cijelu proizvodnju, do zadnjeg kilograma, zadovoljstvo na Braču nije potpuno. Naime, zbog stalnog povećanja godišnjih ulovnih kvota, povećava se i proizvodnja omiljenog bluefina, ali sukladno zakonu ponude i potražnje tuni je zbog toga pala cijena.

– Oporavak stoka tune na Mediteranu dovodi do toga da za istu cijenu sada treba proizvesti znatno više, pa i gotovo dvostruke količine tune. Snalazimo se, radimo uštede u proizvodnji, tražimo nova tržišta – kaže Mislav Bezmalinović, predsjednik uprave "Sardine", nekad jedan od najboljih hrvatskih vaterpolista, osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Seulu 1988.

Sve procjene govore da je u moru postignut balans – i tune i srdele, kojom se tune pretežito hrane. "Volio bih", ističe Bezmalinović, "da se zbog stabilnosti u moru i cijena na tržištu, kvote više ne povećavaju".

No, izgleda za to baš i nema. Na sastanku 52 članice ICCAT-a (Međunarodna komisija za očuvanje i zaštitu atlantskih tuna) odlučeno je da će hrvatska godišnja kvota za izlov tune sa 779,84 tona u 2018. u ovoj godini porasti na 862,79 tona, a 2020. premašiti 900 tona.

To neće biti povijesni maksimum. U Jadranu je svojedobno bilo dopušteno uloviti i 1155 tona tune za daljnji uzgoj, da bi s međunarodnim zabranama zbog sve veće ugroženosti te vrste kvota pala i na 400-tinjak tona. No, u međuvremenu tuna je spašena, a s njom i cijeli niz radnih mjesta koja su direktno ili indirektno povezana s plavoperajnom tunom.

Ove godine lovna sezona počinje 26. svibnja i trajat će do 15. srpnja, dakle 45 umjesto uobičajenih 30 dana. Rezultat ovisi o vremenskim prilikama jer se tuna lovi po suncu i bonaci, kada se sita digne na površinu i odmara. Često i u hladovini velikih brodova. Prošlog svibnja i lipnja, zahvaljujući uranjenom ljetu, lovilo se lako a riba je bila kvalitetnija nego prethodnih godina. Ciljaju se primjerci od 9 do 11 kilograma jer imaju najbolji prirast u godinu i pol dana uzgoja. Veći od 500 posto. Lani je prosjek bio 11 kilograma. Većina tune u Jadranu uhvati se kod otoka Jabuke.

Hrvatska ima posebnu povlasticu. Naši tunolovci mogu svoju kvotu loviti u Jadranskom moru i bilo gdje u Sredozemlju ili istočnom dijelu Atlantika. Stranci kod nas baš i ne mogu. Preciznije, u Jadranu smijemo loviti tune od minimalno osam kilograma i 75 centimetara dužine, a ostale članice ICCAT-a od minimalno 30 kilograma.

– Od 2006. imamo derogaciju, izuzeće, da se u Jadranskom moru riba manja od 30 kilograma može loviti isključivo radi uzgoja. Zato je mi uzgajamo godinu i pol dana, a ostale zemlje drže tunu nekoliko mjeseci i onda daju u prodaju – pojašnjava Kristijan Zanki, direktor ribolova "Sardine" i predsjednik grupacije tuno uzgajivača pri Klasteru marikulture.

Ulovna i uzgojna praksa plavoperajne tune u nas značajno je drugačija nego u ostatku Mediterana, što je posljedica bioloških i ekoloških značajki ovog stoka. Naime, u vrijeme ribolovne sezone (svibanj i lipanj), odrasla tuna se okuplja u Mediteranu radi mrijesta, a Jadran u ovom razdoblju predstavlja hranilište za mlađahne primjerke. To je odredilo ulovnu i uzgojnu praksu plavoperajne tune u Jadranskom moru, gdje je uzgojni ciklus od 18 do čak 32 mjeseca.

S druge strane, u ostatku Mediterana (Španjolska, Malta, Turska), uzgoj se temelji na ulovu odraslih jedinki veličine više od 30 kg i njihovu kratkotrajnom zadržavanju u kavezima (oko pola godine) radi povećanja udjela masti, nakon čega se tijekom zimskih mjeseci izlovljavaju i izvoze.

Ukratko, oni tove, a mi uzgajamo tunu.

General Gotovina najavljuje: Hrvatska tuna na hrvatskom stolu
Mi jedemo žutoperajnu tunu, no vrijeme je da konačno bluefin zauzme mjesto i na hrvatskim policama, procijenili su nedavno iz "Pelagos net farme" generala Ante Gotovine, pa će tvrtka dio uzgojene plavoperajne tune plasirati i kroz HoReCa kanal (hoteli, restorani, catering) na domaćem tržištu.

U suradnji s "Metroom", Pelagos net, koji s "Jadran tunom" Mladena Mandića čini povezano društvo, prvi je put svoj vrhunski proizvod stavio na police međunarodnog trgovačkog lanca te je otvorio put prema više od 160.000 "Metroovih" kupaca u Hrvatskoj. A "Metro" bi tunu iz uzgajališta Balabra, između otoka Vrgade i Gira, uskoro mogao plasirati i na druga tržišta na kojima posluje.


Veliki potencijal

Bračka "Sardina" odnedavno u Kinu izvozi konzerve sardine, nakon što su teško i sporo ishođene dozvole. Tuna još ne može u Kinu, ali baš na poticaj "Sardine" Hrvatska je na lanjskom sastanku "16+1" u Ningbou zamolila odobravanje izvoza tune porijeklom iz Hrvatske u Kinu te je dala prijedlog bilateralnog veterinarskog certifikata. I kineski partner "Sardine" iskazao je načelni interes za taj biznis.

– Kinesko tržište ima veliki potencijal za tunu, jer se svakim danom otvaraju brojni vrhunski sushi restorani. Nemamo još nikakvih naznaka oko dozvola, sporo to ide, ali nadamo se da bi posao kroz neko vrijeme mogao krenuti – kaže Mislav Bezmalinović.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski game developeri šesti put na Gamescomu

16.08.2019.

Na sajmu Gamescom 2018, prema podatcima organizatora, bilo je od 1.037 izlagača iz 56 država, što je porast od 13 posto u odnosu na 2017. godinu.

Tvrtka Đuro Đaković Specijalna vozila sklopila novi ugovor vrijedan 137 milijuna kuna

14.08.2019.

Tvrtka iz Đuro Đaković grupe, Đuro Đaković Specijalna vozila, sklopila je ugovor s francuskim naručiteljem o isporuci teretnih vagona za prijevoz kolutova lima, čija je vrijednost 137 milijuna kuna, izvijestili su u ponedjeljak iz te slavonskobrodske komp

Papir iz malog hrvatskog grada svjetski je brend, 95 posto proizvodnje ide u izvoz

06.08.2019.

Samo oni u RH nude papir za transfer boje na razne medije, a posebno na poliesterske tkanine

Postirska Sardina povećava plasman u Ukrajinu i okreće se kazahstanskom tržištu

06.08.2019.

Partneri postirske Sardine iz drugog po veličini maloprodajnog ukrajinskog lanca Fozzy grupe iz Kijeva, posjetili su njezin proizvodni pogon.

Porinut posljednji brod iz Uljanika, naručitelj navodno želi graditi još pet brodova

29.07.2019.

S dva sata kašnjenja, polarni kruzer Scenic Eclipse, posljednji brod porinut s Uljanikovih navoza u subotu navečer je malo poslije 20 sati isplovio iz pulske luke

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1958 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 902 članka imaju tag ict
  12. 963 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 332 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija