Vinaru Kolaru i keramičaru Asztalošu gosti dolaze iz Njemačke, Nizozemske, čak i Amerike

Suza, malo mjesto u Baranji puno toga nudi za one željne pravog odmora i učenja novih, a starih zanata. OPG Kolar ponosi se s vinima za svačijij ukus i uređenim autokampom, a radionica keramike Asztaloš tradicionalnom izradom keramike.

Baranja je poznata po plodnim poljima, vinogradima i kvalitetnom vinu. Dokaz potonjem je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ljudevita Kolara iz Suze koje smo posjetili na njihovom imanju koje obuhvaća puno toga - od vinarije, preko obiteljskog smještaja, do kampa "Suza Baranje".

"Nalazimo se u prostoriji gdje sam odrastao i na ovaj mali podrum se sve nadogradilo. Trenutno vidite nove bačve, a još prije dvije godine bile su tu stare, od moga oca od kojega sam sve i naslijedio. Moji su roditelji krenuli od nule, sadili su pola jutra vinograda, pa jutro, a tek kada sam ja stao na svoje noge, zasadio sam nekih dva hektara. Kuću u kojoj živim, prvenstveno sam izgradio od grožđa, ne od vina“, ispričao nam je svoje početke vlasnik vinarije, Ljudevit Kolar.

Ideju o razvoju ruralnog turizma dobile su kćeri koje su željele napraviti iskorak i unijeti živosti u ovaj kraj. Kaže kako je smiješno što su to prvi puta spomenule tijekom jednog nedjeljnog ručka, prisjeća se Ljudevit sa suzom u oku. "Našu kušaonicu, restoran i smještaj počeli smo graditi 2004. godine i uredili smo ih od srca, a gostima nastojimo nuditi najbolje, ono što bi i sami rado pojeli i popili."

Na 10,5 hektara čak 13 sorti grožđa
"Na 10 hektara uzgajamo grožđe i lakše je reći koju sortu nemamo", smije se domaćin na naše pitanje o veličini vinograda. Trenutno imaju 13 sorti grožđa, od kojih su neka za proizvodnju vina za osobnu kolekciju, a ostala kao što su to rajnski rizling, bijeli i sivi pinot, zeleni silvanac, mirisavi traminac, cabernet sauvignon, frankovka, chardonnay, graševina i brojna druga nude posjetiteljima i kupcima. Poznati su i po vinu Cuvee Sunoir, kupaži koja u svom imenu sadrži riječi Suza i noir.

"Mislim da svatko kod nas može naći svoj tip vina. Kupci su nam i hoteli i restorani koji nam sugeriraju koje vrste proizvesti. Imamo svu tehnologiju, kao najjači vinari“, ističe Kolar.

Priznaje i kako posao nekada zna biti jako težak, a najviše truda i rada uloži se za vrijeme berbe. Iako ona inače traje 3 do 4 tjedna, kod njega se produži i na 3 mjeseca budući da imaju različite sorte koje ne dozrijevaju u isto vrijeme. Što se tiče zelenih poslova, većinu obavljaju strojevima, a rezidbu i berbu godinama rade isti, domaći ljudi i njihovih šest zaposlenika.

"U ovim su bačvama vina najviše iz 2017., a na tržište će doći tek za dvije godine. Znači, sveukupno će biti stara pet godina. Moraju tako dugo stajati da bi bila kvalitetna“, pojašnjava domaćin sudionicima programa studijskog putovanja "Ruralni poduzetnici na Baranjski način", u sklopu projekta "D.O.N.A.U. – Dalj, Osijek, Našice aktivacijom do uspjeha" kojega provodi Centar za poduzetništvo Osijek u partnerstvu sa Poduzetničko-razvojnim centrom općine Erdut, Centrom za lokalne inicijative i poduzetništvo Našice i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje - Regionalni ured Osijek te dodaje uz smijeh kako u njegovom vinu ima barem malo voća.

Proširili turističku ponudu autokampom
Prije pet godina, obitelj se odlučila na proširenje turističke ponude. Otvorili su prvi manji autokamp na području Baranje, u kojeg je uloženo približno 700.000 kuna. Iako im je, kako tvrdi Kolar namjera bila otvoriti samo kamp za bicikliste jer kroz Baranju prolaze čak tri međunarodne biciklističke trase, zakonske odredbe prisilile su ih na veće ulaganje.

"Uglavnom je predviđen za jedno noćenje, a nekad se dogode i dva-tri pa čak i tjedan dana. Kod nas imaju osiguran doručak ako to žele, a onda ih uputimo dalje u razne restorane. Najviše nam dolaze Nizozemci, Poljaci i Nijemci s obiteljima na putu do mora ili biciklisti“, kaže Kolar te dodaje kako su u njega uložili dosta jer su morali mijenjati infrastrukturu.

Nažalost, korona krizu su itekako osjetili. "Ne može se reći da je nula posjeta, ali je dosta loše. Radimo od početka petog mjeseca i imali smo tek desetak gostiju. Osim toga, vino je proizvod bez kojega se može u ovo krizno vrijeme“, priznaje Ljudevit.

Inače, svoja vina najviše plasiraju u Dalmaciju u preko sto restorana, a oko 2.000 do 3.000 boca godišnje šalju u inozemstvo, ponajviše u Njemačku.

Asztalos - čuvar starog zanata i tradicije
U samom susjedstvu ovoga kampa nalazi se radionica keramike Asztalos gdje nam je također u sklopu projekta D.O.N.A.U. predstavljen lončarski zanat i objekt starog, ali renoviranog mlina.

Daniel Asztalos, vlasnik i veliki zaljubljenik u keramiku, tradiciju i samu Baranju, ispričao nam je svoja iskustva s turizmom na ovim prostorima.

"Ovaj se objekt nalazi na zanimljivom turističkom prostoru. Kada sam kupio mlin, nisam znao da imam i ribnjak. Ovdje je bio toliki drlog da nisam uopće mogao vidjeti što kupujem. Od Ministarstva turizma sam za projekt obnove dobio 100.000 kuna i zahvaljujući tome on sada izgleda ovako izgleda", priča nam u hladu mlade lipe i otkriva kako im dolazi jako puno grupa, čak i iz Amerike. Posjetitelji osim što mogu kupiti brojne keramčike predmete, mogu se i okušati u njihovoj izradi.

Tada nas je uveo u radionicu i na licu mjesta pokazao kako nastaje, rekao bi čovjek, sasvim obična zdjela. Kada je komad gline zavrtio na lončarskom kolu, činilo se sve tako jednostavno, kao da bi to mogao napraviti bilo tko od nas. No, pojasnio je da se radi o vrlo složenom procesu, od samog vađenja gline, njezinog čuvanja, oblikovanja, ukrašavanja i pečenja, a on je svoj zanat ispekao kod mađarskih majstora.

Obitelj Asztalos već drugo desetljeće izrađuje keramičko posuđe u kojemu se pripremaju tradicionalni, lokalni specijaliteti, od ćupova za grah, sekeli gulaš, preko posuda za mlijeko, šalica, suvenira do nakita. Riječ je o keramici koja se izrađuje ručno, na lončarskom kolu, a kvalitetne glazure osiguravaju svakodnevnu upotrebu svih primjeraka.

Unikatno posuđe te drugi keramički predemeti su must have za sve izletnike koji iz urbanih centara dašak odmora traže u baranjskim pitoresknim selima, a što sve ondje možete naći, pogledajte u bogatoj galeriji ispod teksta.