Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Lis 2014

Visa: Siva ekonomija u Hrvatskoj iznosi 28 posto BDP-a

Izvor: www.banka.hr · Autor: banka.hr  

Visa: Siva ekonomija u Hrvatskoj iznosi 28 posto BDP-a

Visa upozorava na jasnu korelaciju između sive ekonomije i elektroničkih plaćanja - zemlje u kojima dominira gotovina imaju znatno veće udjele sive ekonomije u BDP-u

Siva ekonomija u Hrvatskoj iznosi 28 posto (13 milijardi eura) ukupnog BDP-a, istaknuto je na današnjoj prezentaciji kompanije Visa Europe.

Istraživanje o sivoj ekonomiji i njezinoj povezanosti s elektroničkim plaćanjima, uz Visa Europe, provela je poznata globalna konzultantska tvrtka A.T. Kearney i Friedrich Schneider, jedan od najvećih stručnjaka u području sive ekonomije.

„Provedeno istraživanje ukazuje na veličinu sive ekonomije u Hrvatskoj u odnosu na BDP, pa je tako 2008. godine iznosila 29,6 posto, izbijanjem svjetske financijske krize 2009. godine porasla je na 30,1 posto, no od tada bilježi postojani, no vrlo blagi pad. Tako je 2010. godine siva ekonomija pala na 29,8 posto, godinu kasnije na 29,5 posto, a 2012. na 29 posto. Rad na crno i niža stopa prijavljivanja posebice u graditeljstvu, trgovini i turizmu najviše doprinose veličini sive ekonomije u Hrvatskoj.“ istaknula je tijekom izlaganja Gorana Perišić Kranjčec, Visa Europe, Country Manager za Hrvatsku.

Catalin Cretu, Visa Europe Subregionalni manager za Rumunjsku, Hrvatsku i Sloveniju, je pak istaknuo: “Većina aktivnosti u sivoj ekonomiji bazirana je na gotovini, koja je zapravo nesiguran i skup instrument plaćanja. Reguliranje sive ekonomije lakše je uz smanjenje upotrebe gotovine te provođenja mjera kojima će se banke moći aktivnije uključiti u cijeli proces. Ovo istraživanje pokazuje da je povećanje elektroničkih plaćanja od deset posto tijekom četiri uzastopne godine povezano sa smanjenjem sive ekonomije četiri-šest posto.“

I za Hrvatsku udrugu banaka tema sive ekonomije je vrlo važna. Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) je istaknuo:

"Hrvatska udruga banaka je uvijek bila aktivna u razvoju, pomaganju i promicanju bezgotovinskog plaćanja. Vjerujemo da će naši napori, u stvaranju okvira za napredak u propisima elektroničkog plaćanja i provedba kroz naše Odbore za platni promet i Kartično poslovanje, dovesti do značajnog povećanja bezgotovinskih transakcija i aktivno doprinijeti transparentnosti u poslovanju isto kao i naši napori u povećanju sigurnosti gotovine, kartica i Cybersecurity i naše članstvo u Europskom vijeću plaćanja.“

U Europi je siva ekonomija značajna i ima ozbiljne posljedice za europsko gospodarstvo, uključujući izgubljene porezne prihode, nižu produktivnost i u konačnici sporiju stopu rasta. Graditeljstvo, trgovina robom i uslugama, te ribarstvo zajednički su sektori u kojima gotovo sve zemlje bilježe najveći „prostor“ za sivu ekonomiju. Ukupan volumen sive ekonomije u Europi procjenjuje se na 18.5 posto odnosno nešto više od 2 milijarde eura. Hrvatska se prema veličini sive ekonomije nalazi u klubu s državama poput Rumunjske, Litve i Letonije.

U istraživanju o sivoj ekonomiji istaknute su konkretne mjere koje ukazuju da postoji jasna korelacija između veličine sive ekonomije i broja elektroničkih plaćanja koji se odvijaju. Na primjer, u zemljama u kojima se naširoko koristi elektroničko plaćanje, kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo, veličina sive ekonomije znatno je manja nego u zemljama kao što je Bugarska gdje elektronička plaćanja nisu širom prihvaćena.

"Međunarodno iskustvo pokazuje da elektronička plaćanja pomažu u uspješnom smanjenju veličine sive ekonomije. Potrebna je zajednička akcija javnih institucija, banaka, platnih sustava i trgovaca kako bi se razbio začarani krug novca i te kako bi se učinkovito borili protiv sive ekonomije. " istaknuo je Branko Žibret, glavni partner A.T.Kearney, Voditelj za jugoistočnu Europu, Europu, Bliski Istok i Afriku.


Komentari članka

Vezani članci

Manje oranica i goveda, a više svinja, ovaca i peradi

03.12.2020.

Nešto više od petine ukupnih površina oranica i vrtova odnosi se na industrijske usjeve, koji u odnosu prema 2016. godini bilježe i porast površina za 1,7 posto. Pod industrijskim usjevima ove je godine bilo 177 tisuća hektara, čime u ukupnim površinama i

Teška godina za turizam

03.12.2020.

O tome koliki ćemo oporavak i rast gospodarstva imati u idućoj godini uvelike će ovisiti kakva će nam biti turistička sezona. Hotelijeri smatraju da će i iduća godina biti teška, ali da bi mogla biti bolja nego ova s obzirom na stečena iskustva u pandemij

Manje se trošilo na ‘Crni petak‘, pad je velik

01.12.2020.

I ove su godine građani iskoristili popuste i promotivne akcije, posebno online. No, s obzirom na gospodarske posljedice pandemije, smanjena sklonost potrošnji je bila očekivana

Električna oprema digla industriju, a trgovinu pošta

01.12.2020.

Industrijska proizvodnja u listopadu ove godine je porasla 2,8 posto dok je maloprodaja pala 2,5 posto, najmanje od početka pandemije

Goran Litvan: Korona zasad odnijela 66.000 radnih mjesta

30.11.2020.

Broj zaposlenih od veljače do listopada povećan je za oko 18.000. To je dokaz politici za tezu eppur si muove. A prava je istina da korona nije donijela 18.000 radnih mjesta, nego ih je odnijela više od 66 tisuća. Prošle je godine u tom razdoblju povećan

Tag cloud

  1. 2072 članka imaju tag hrvatska
  2. 2145 članka imaju tag turizam
  3. 1603 članka imaju tag financije
  4. 1342 članka imaju tag izvoz
  5. 1125 članka imaju tag svijet
  6. 808 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1046 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1073 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 884 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 920 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 408 članka imaju tag poticaji
  20. 344 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 525 članka imaju tag tehnologija
  23. 450 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 377 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag opg
  27. 371 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 397 članka imaju tag porezi
  30. 377 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 327 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 391 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici