Više ne kupujemo proizvode, nego brendove

O kreiranju brendova, bilo da je riječ o osobi, gradu, državi ili proizvodu, o tome kako izmjeriti vrijednost brenda i koliko vrijedi njegova nematerijalni dio (good will), kako graditi brend ili raditi brend, kako se boriti s globalnim brendovima, kako nastaju, nestaju i traju novi brendovi diskutira se na Zagreb brend forumu u organizaciji Privrednog vijesnika.

Koliko je brend važan, pokazuje poslovanje mnogih multinacionalnih kompanija u diljem svijeta. U današnjem ubrzanom svijetu, prepunom i preplavljenom mnogim proizvodima, traži se ono nešto što bi potaknulo kupca da baš taj proizvod izabere u moru drugih. O kreiranju brendova, bilo da je riječ o osobi, gradu, državi ili proizvodu, o tome kako izmjeriti vrijednost brenda i koliko vrijedi njegova nematerijalni dio (good will), kako graditi brend ili raditi brend, kako se boriti s globalnim brendovima, kako nastaju, nestaju i traju novi brendovi diskutira se na Zagreb brend forumu u organizaciji Privrednog vijesnika.

- Netko možda smatra da je pretjerano reći da živimo u svijetu brendova, no svjesni smo da se i države brendiraju, to se može učiniti i s regijom, gradom, mjestom, manifestacijom, institucijom, proizvodom, uslugom, tvrtkom, idejom, a da ne govorimo o osobnom brendiranju, ističe direktor ZBF-a Darko Buković.

Napominje kako se fenomenološki može istražiti stvaranje pojedinih gospodarskih brendova koji su, primjerice, jedino na našim prostorima uspjeli zadržati imena osoba za koje mnogi danas ni ne znaju tko su bili.

- Oko nas je i plejada brendova koji su nadživjeli ideologije. Šire se na europsko okružje, a u budućnosti vjerojatno i izvan njega što daje temelja za mnoga zajednička djelovanja. Pravi je trenutak za jasan, otvoren, utemeljen razgovor onih koji su gospodarski najpozvaniji da komentiraju stanje stvari i promjene. Uz internet je svijet postao globalno selo, odnosno prostor globalne trgovine u kojemu treba biti prepoznat - ističe Buković.

Također, na otvaranju konferencije istaknuto je kako živimo u gospodarski iznimno izazovnom okruženju i dok se, primjerice, otvaranje fizerskog salona ne počne shvaćati kao poduzetnički poduhvati, ova naša hrvatska ekonomija neće krenuti naprijed.

Na konferenciji je naglašeno kako svi mi kupci danas više ne kupujemo proizvode, nego brednove. Svaki brend ima svoju vrijednost, a ako je vrijednost brenda veća od vrijednosti kompanije koja ga proizvodi, onda znate da ste uspjeli. Primjerice, vrijednost brenda Coca-Cola iznosi oko 72 milijarde dolara, dok je vrijednost same kompanije oko 45 milijardi.