Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Ožu 2023

Više od sedam milijardi eura ‘zarobljeno‘ u gotovo 50 tisuća praznih zagrebačkih stanova

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Antonija Knežević  

Više od sedam milijardi eura ‘zarobljeno‘ u gotovo 50 tisuća praznih zagrebačkih stanova

Gotovo 50 tisuća stanova u Zagrebu zjapi prazno. Proizlazi to iz analize koju je Lider napravio na osnovu podataka Državnog zavoda za statistiku i podataka o potrošnji električne energije od HEP ODS-a.

Naime, prema preliminarnim podacima DZS-a iz popisa stanovništva 2021. godine u Zagrebu živi oko 300 tisuća kućanstava, a broj stambenih jedinica iznosi čak 393 tisuće. Budući da se dio stanova iznajmljuje turistima kroz dnevni najam te da u zagrebačkim stanovima živi priličan broj studenata koji su vjerojatno kao svoje mjesto prebivališta naveli druge gradove, za pretpostaviti je da svih 90 tisuća stanova, koliko iznosi razlika u broju kućanstava i stambenih jedinica, nisu prazni. No, zbog neprijavljivanja podstanara radi neplaćanja poreza, teško je doći do stvarne brojke o iznajmljenim stanovima, bilo da je riječ o turističkom ili dugoročnom najmu.

Kako bi ipak došli do okvirne brojke praznih stanova ili onih koji se tek povremeno koriste, zatražili smo od HEP-a podatke o broju stanova koji imaju godišnju potrošnju električne energije manju od 500 kWh (prosječno kućanstvo troši oko 3500 kWh).

- Iz kategorije kućanstvo 47.567 njih ima potrošnju manju od 500 kWh godišnje – glasi odgovor koji smo dobili iz HEP ODS-a.

HEP ODS u Zagrebu inače ima priključeno 402 tisuće obračunskih mjesta, što je za oko 10 tisuća više nego što je DZS popisao stanova pri zadnjem brojenju stanovništva. Pitanje je od kuda proizlazi ta razlika - iz činjenice da neka kućanstva imaju dva mjerna mjesta ili dio stanova nije popisan? Ako je suditi po podacima o broju sagrađenih stanova, neke nekretnine ‘nestale‘ su s popisa.

Naime, ukupan broj stanova u Zagrebu prema Popisu iz 2021. godine iznosi 393,4 tisuće, dok je prema podacima iz 2011. godine u glavnom gradu Hrvatske bilo 384 tisuće stanova. Dakle, broj stanova se prema novom popisu povećao za samo devet tisuća, dok je u isto vrijeme prema podacima DZS-a u periodu od 2012. do 2021. godine sagrađeno 19,8 tisuća stanova. Tome treba još pribrojiti i novosagrađene kuće, čime bi se brojka novih stambenih jedinica trebala povećati za više od 20 tisuća, a ne devet.

Milijarde u ciglama

Da brojke baš ne ‘štimaju‘ i da dio stanova sigurno nije popisan može se zaključiti i usporedi li se broj stanova za stalno stanovanje po gradskim četvrtima. U Donjoj Dubravi, Donjem Gradu i na Medveščaku, ‘nestalo‘ je više od po tisuću stanova po gradskoj četvrti. Za Donji Grad i Medveščak se to još može objasniti činjenicom da su možda popisani kao stanovi za najam turistima ili za poslovnu namjenu, no teško da su iz statistike nestale 1262 nekretnine u Donjoj Dubravi jer su prenamijenjene za turizam ili u poslovne svrhe. Čak štoviše, broj stanova u toj gradskoj četvrti trebao bi biti veći nego 2011. godine jer su tamo tijekom godina niknule brojne nove zgrade.

U svakom slučaju, broj kućanstava i na ovom popisu, kao i na onom iz 2011. godine premašuje broj stanova namijenjenih za stanovanje. Prema posljednjem popisu bilo je tri tisuće kućanstava manje nego 2021. godine, a broj stanova za stalno stanovanje, povećan je za devet tisuća (u stvarnosti vjerojatno za 20 tisuća).

S obzirom na navedeno, broj privremeno nenastanjenih stanova vjerojatno se dodatno povećao (po definiciji to su neuseljeni stanovi, stanovi koji su ispražnjeni radi preseljenja ili izvođenja građevinskih radova, stanovi koji su privremeno nenastanjeni jer se trebaju prodati ili iznajmiti te stanovi kućanstava koja žive u drugom stanu na istoj ili drugoj adresi u istome ili drugom naselju, a stari privremeno ne koriste niti ga iznajmljuju). Prema popisu 2011. godine, takvih stanova bilo je gotovo 70 tisuća, no vjerojatno se dio njih iznajmljuje na ‘crno‘.

Upravo zbog skrivanja stvarnih podataka i posljedično manjkave statistike, nije jednostavno doći do točne brojke o praznim stanovima, pa je procjena s početka teksta od oko 50 tisuća praznih stanova, na osnovu potrošnje električne energije, najbolje s čim trenutno raspolažemo. Uzmemo li u obzir prosječnu veličinu stana u Zagrebu od 70 kvadrata i cijenu od 2100 eura, doći ćemo do frapantne brojke od 7,35 milijardi eura vrijednosti stanova koji nisu u upotrebi.


Komentari članka

Vezani članci

Novi zakon dramatično mijenja tržište nekretnina. Svaki drugi agent mogao bi ostati bez licence

27.10.2026.

Od 5.078 registriranih agenata samo ih je 2.727 bilo zaposleno kod posrednika. Ostali moraju dokazati da ispunjavaju nove zakonske uvjete

Cijene nekretnina i dalje rastu, ali priuštivost pada

16.10.2026.

Cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje rastu, prosječna cijena kvadrata viša je od 3000 eura, potražnja ostaje snažna, a priuštivost stanovanja slabi dok je ključno rješenje povećanje ponude stanova. To pokazuje novo izdanje Nekretninskog pulsa, koje su pr

Najamnine u Hrvatskoj porasle 40% u godinu dana. U EU je gore samo u Rumunjskoj

13.10.2026.

CIJENE najma stanova osjetno su porasle diljem Europe, a u posljednjem razdoblju najviše su pogođene Rumunjska i Hrvatska. U analizi koju je objavio Euronews istraženi su godišnji rast najamnina i specifični razlozi za takva kretanja u te dvije zemlje. Na

Iste dvije tvrtke ponovno dobile HEP-ov posao od 98 milijuna eura

12.10.2026.

Splitske tvrtke Brodomerkur Energetika i Brodometalurgija ponovno dobile veliki posao, praktički bez konkurencije

Njuškalo vs. stvarnost: koliko su oglašene cijene veće od stvarnih

08.10.2026.

Prema izračunu HNB-a, prodavatelji traže 25 do 30 posto više nego što na kraju dobiju, dok je broj kupoprodaja pao na razinu iz 2016.

Tag cloud

  1. 2936 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1541 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 722 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk