Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lip 2009

Vjetar nadomješta stotine tona ugljena

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Jadranka Klisović  

Vjetar nadomješta stotine tona ugljena

Vjetropark na brdu Orlice iznad Grebaštice ovih je dana tvrtka Enersys pustila u probni pogon koji će trajati najmanje mjesec dana. Nakon toga, proizvedena struja iz vjetra puštat će se u HEP-ovu mrežu. Na Orlicama je sagrađeno 11 vjetroagregata ukupne snage 9,6 megavata. Očekivana godišnja proizvodnja je 24 GWh, a Enersyova investicija »teška« je 12 milijuna eura, saznajemo od Željka Samardžića, direktora Enersysa za Hrvatsku.

Samardžić kaže da su vrlo zadovoljni radom njihove pilot vjetroelektrane koja je 2006. puštena u rad na šibenskom brdu Trtar-Krtolin. Riječ je o 14 vjetroturbina snage 11,2 megavata i investiciji od 12,5 milijuna eura. Taj je vjetropark dosad u HEP-ovu mrežu isporučio 87 GWh struje. O kolikoj je količini alternativne energije riječ govori usporedba, odnosno postignuta ušteda. Da je primjerice tu količinu struje proizvela neka druga elektrana, bilo bi potrošeno 104.000 tona mrkog ugljena, ili 392 kilograma obogaćenog urana ili 26.000 tona kamenog ugljena.

»Impresivne su i brojke koje govore o uštedi u emisiji štetnih tvari u atmosferi«, kaže Samardžić. Prema njegovim riječima, proizvodnja u vjetroparku Trtar-Krtolin uštedjela je smanjenje emisije štetnih tvari u atmosferu i to 128.760 kilograma sumpornog dioksida, 83.510 kg dušičnog dioksida, 3480 kg razne prašine i 84.390 tona ugljikova dioksida.

Samardžić navodi kako su na putu k realizaciji tih dvaju projekata, od kojih je jedan bio pilot-projekt, nailazili na brojne probleme kojima je najviše pridonosila složena zakonska procedura koja se s vremenom poboljšavala. Tu je i problem imovinsko-pravnih odnosa zemljišta koje se nalazi u vlasništvu države. Iako je riječ o državnom zemljištu, postupak izvlaštenja ipak ide sporo i teško. Nadalje, problem predstavlja mrežni priključak i nekompatibilnost s modelom projektnog financiranja.

»Zahvaljujući našoj upornosti i sposobnosti, dva smo projekta ostvarili i treći započeli. Na području Pelješca, odnosno na lokaciji Ponikve, počinje gradnja 16 agregata snage 34 MW. Investicija košta 40 milijuna eura«, kaže Samardžić koji je uvjeren da će drugim investitorima biti lakše nego njima jer su im utrli put, a u međuvremenu su se donijeli novi zakoni i drugi nužni akti. Samardžić smatra kako se do stranoga kapitala može doći ako se ponudi dobro osmišljen projekt. »Kapital je kao voda i ide tamo gdje je put za prolazak najlakši«, napominje Samardžić od kojeg saznajemo da su kalkulacije za povrat investicije 12 godina.

»Naši su projekti direktno strano ulaganje u Hrvatsku. Čak 30 posto ukupne investicije ovdje se troši, što znači da je to dobra prilika za domaće proizvođače, pružatelje raznih usluga i lokalnu zajednicu. Oprema za vjetroturbine se uvozi jer je Končar nekoliko godina zakasnio s realizacijom svog programa opreme. Svijet je, naime, u proizvodnju obnovljivih izvora energije krenuo prije petnaestak godina, a Končar tek prije nekoliko godina. Ne smije se zaboraviti značaj ekološkog aspekta ovakvih projekata obnovljivih izvora energije koji danas predstavlja jedan od najbrže rastućih svjetskih biznisa koji obrće najveći kapital.

Trendovi za budućnost su vrlo optimistični i nije tajna da su ovakvi projekti, u financijskom i svakom drugom smislu, najmanje ugroženi. S druge strane, Hrvatska 'boluje' od nedostatka vlastitoga kapitala, a ova su strana ulaganja ujedno ulaganja u infrastrukturu«, navodi Samardžić.

Domagoj Validžić, stručnjak u Upravi za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, ističe kako se uvelike radi na smanjenju administrativnih barijera kako bi zainteresirani poduzetnici dobili status povlaštenog proizvođača alternativne energije. Najava ministrice Marine Matulović-Dropulić da će velikim projektima biti omogućeno dobivanje dozvola u roku od 45 dana, idu u prilog ubrzanju cijelog postupka koji je »pokriven« nizom zakona, podzakonskih akata i pravilnika.

Najveći interes za gradnju vjetroparkova
»Koliki interes vlada među poduzetnicima, malima i velikima, za gradnju objekata za proizvodnju alternativne energije govori i podatak o 348 zaprimljenih zahtjeva. Najviše (172) ih se odnosi na gradnju vjetroparkova«, kaže nam Domagoj Validžić. Ostali zahtjevi se odnose na gradnju malih hidroelektrana, sunčanu energiju, biopostrojenja i ostalo. Ministarstvo je dosad izdalo 180 prethodnih energetskih suglasnosti, 14 energetskih suglasnosti i 10 rješenja o upisu u Registar. Kad je riječ o vjetroelektranama, izdano je 99 rješenja, odnosno dva upisa, sedam energetskih odobrenja i 90 prethodnih suglasnosti.

Osamnaest lokacija za vjetroelektrane
»Županijskim prostornim planom određeno je čak 18 lokacija za gradnju vjetroelektrana ukupne snage čak 500 megavata, dok bi HEP u ovom trenutku mogao prihvatiti 360 megavata alternativne energije«, rekao nam je Josip Labura iz šibenske gospodarske komore. Općina Promina već je u Ministarstvu gospodarstva prezentirala svoj projekt gradnje velike sunčane energane što će Šibensko-kninskoj županiji omogućiti da i nadalje bude hrvatski lider u proizvodnji obnovljive energije.


Komentari članka

Vezani članci

Veli Lošinj postaje otok vitalnosti

20.04.2018.

U prvoj fazi projekta, u kojoj je rekonstruiran objekt Park 1 s popratnom infrastrukturom, uloženo je 15 milijuna kuna.

Dovršili su projekt prve high-speed električne mreže u ovom dijelu Europe

12.04.2018.

Znatni globalni rast potrošnje električne energije, prvenstveno kroz elektrifikaciju prometa, te tranzicija k većem udjelu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora dva su trenda koja će obilježiti razvoj elektroenergetskog sektora u desetljećima koja su

U samo šest godina proizvodnja energije iz vjetroelektrana porasla je čak 15 puta!

12.04.2018.

Hrvatsko tržište energije proizvedene iz vjetroelektrana, promatrajući razdoblje od 2010. do 2016., vrlo je dinamično i u fazi razvoja. U tom razdoblju proizvodnja energije iz vjetroelektrana porasla je čak 15 puta!

MOL Grupa u 2017. ostvarila najveću dobit u posljednjih deset godina

21.02.2018.

Ovu godinu započeli smo snažno, a pred nama su ključne investicijske odluke. I u 2018. očekujemo da ćemo ostvariti EBITDA u iznosu od oko 2,2 milijarde dolara, što će nam omogućiti financiranje naših transformacijskih projekata

Cijene električne energije podižu stopu inflacije

21.11.2017.

Na godišnjoj razini najveći generator rasta potrošačkih cijena i dalje ostaju cijene prehrane koje u strukturi potrošačke košarice čine nešto manje od 30%

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1772 članka imaju tag turizam
  3. 1484 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 742 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 894 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 752 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 814 članka imaju tag ict
  13. 782 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 543 članka imaju tag maloprodaja
  17. 511 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 464 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 366 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 419 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 226 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 293 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 286 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija