Vjetroelektrana službenog imena Krš-Pađene imat će ukupno 48 vjetroturbina

Vjetroelektrana službenog imena Krš-Pađene imat će ukupno 48 vjetroturbina. Smještena je na kamenitoj visoravni površine 21 kilometar kvadratni. Donedavno su njome vladali čagljevi i druga zvjerad, a sad gospodari teška mehanizacija.

'U odmakloj smo fazi zemljanih radova. Probili smo oko 42 kilometra pristupnih putova, a toliko ćemo postaviti i srednjenaponskih kablova. Gradi se trafostanica, ključan dio vjetroparka. Idući tjedan krećemo s postavljanjem prvih stupova, visokih 134 metra. Kad se na njih postavi turbina, vrh elipse bit će na 200 metara. To su najveće vjetroturbine u Hrvatskoj. U svaki temelj jedne vjetroturbine ide 570 kubika betona te 90 tona armaturnog i nosivog čelika…', kao iz rukava zasipa nas brojkama Jakov Jukić, član uprave tvrtke C.E.M.P., a ona je dio Lager grupacije i nositelj projekta.

Jukić nas je proveo kroz gradilište na kojem je radilo oko 200 ljudi. Za razliku od vašeg novinara, kojem je pogled bježao na obližnje vrhove Dinare i Svilaje, oni nisu imali vremena za uživanje u prirodi. Osim prisutnosti direktora, na užurbanost ih je tjerala bura. Iako ne pretjerano jaka, ipak je nemilice grizla.

'Radovi, uz neka sitna kašnjenja, zasad idu prema planu te je ukupna izgrađenost već na 70 posto odrađenog. Najveći problem nam zna raditi bura. Trenutno uz ovu opremu na gradilištu imamo puna skladišta u lukama Zadar i Ploče, a dopremili su nam je partneri iz Njemačke. Plan je da se do sredine ožujka postavi sedam vjetroturbina snage 20 megavata, a do početka jeseni trebalo bi proraditi svih 48 vjetroturbina. Zatim imamo period probnog rada i do kraja godine vjetropark će biti pušten u rad', objašnjava Jukić.

Do postavljanja prvih stupova gradilištem trenutno dominira ogromna dizalica. Žuta mrcina od oko 1150 tona veličine je obiteljske kuće i pomoću nje postavit će se sve vjetroturbine. Riječ je o najmodernijem stroju takve vrste, čija je cijena oko 50 milijuna kuna.

'Na nju još nije montiran kran dugačak 150 metara. Tad je još impresivnija. Pomoću nje možemo podići terete do 750 tona, a na visini od 150 metara kapacitet dizanja joj je 160 tona. Toliko je velika da se ne može samostalno kretati gradilištem. Kad postavimo jednu vjetroturbinu, tad dizalicu moramo razmontirati i preseliti do temelja druge vjetroturbine. Uz nju će nam trebati dva i pol do tri dana da postavimo čitavu konstrukciju', s vidljivim ponosom kaže Jukić.

Potjerani burom i glađu, selimo se u obližnju gostionicu Kod Pere u selu Radučić, gurmansku meku za sve one koji vole janjetinu i prasetinu s ražnja. Ondje nas je dočekao Dragan Stipić, izvršni direktor Lagera.

Kompanija iz Posušja regionalni je lider u prodaji građevinskih strojeva i rudarske opreme te je generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih strojeva (Hyundai, Terex, Tesab itd.). Ima više od 300 zaposlenih i, osim u zemljama bivše Jugoslavije, posluje u Albaniji i Švicarskoj. Godišnji prihodi joj se kreću oko 65 milijuna eura (oko 500 milijuna kuna). Zadnjih godina snažno ulaže u rudarstvo, kamenolome i obnovljive izvore energije, a u Ljubuškom ima tvornicu za proizvodnju prikolica i poluprikolica za transport specijalnih tereta. Krajem 2017. Lager je potpisao i sporazum o realizaciji projekta termoelektrane u BiH, vrijedan preko 500 milijuna eura.
Najveći online shopping centarBazzar.hr - Sigurna online kupovina

Uz vjetroelektranu Krš-Pađene u Hrvatskoj, Lager ima u planu graditi vjetroelektranu Gradina (42 megavata) kraj Tomislavgrada u BiH.

'Cilj nam je postati regionalni lider u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, ali i vodeća firma u logistici, montaži i transportu opreme za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Zbog toga smo i nabavili najmoderniju opremu za transport i podizanje, u koju smo uložili preko 13 milijuna eura', ističe Stipić.

Projekt Krš-Pađene, odnosno tvrtku C.E.M.P., preuzeli su 2012. od investitora iz Austrije koji su se dotad devet godina bezuspješno borili sa Scilama i Haribdama hrvatske birokracije.

'Velik je to problem za sve ulagače u Hrvatskoj. Projekt sve dosad nije realiziran zbog usporenosti institucija, neusklađenosti zakona i česte promjene raznih pravilnika. Svaka nova promjena traži prilagodbu, jako puno rada i čekanja. U drugim europskim zemljama ovakvi projekti se razviju u roku od godinu do dvije. To daje šansu investitorima da uspiju. Ako nešto traje 16 godina, tad možda nikad nećete dočekati povrat investicije', naglašava Stipić.

U Lageru očekuju da će im se investicija u vjetroelektranu Krš-Pađene, vrijedna 237 milijuna eura (1,8 milijardi kuna), vratiti u roku od devet do 10 godina. Na našu opasku kako je to brzo, Stipić se smije.

'To su samo projekcije povrata. Ne znate kako će se vjetroelektrana pokazati u samom radu. Hoće li biti zastoja, kvarova… Slažem se kako je to neki rok povrata koji motivira investitore da ulaze u ovako riskantne i skupe projekte. Ali ako uzmete u obzir to da je ulaganje počelo 2003., kada je počelo i mjerenje vjetra, i otkada ulaganje neprestano traje, tada će povrat biti duži od 20 godina. No kod nas se povrat uvijek gleda od trenutka puštanja u rad, a ne od početka ulaganja, što je pogrešno', objašnjava izvršni direktor Lagera.

Posušaci su dosad u Krš-Pađene investirali oko 120 milijuna eura vlastitih sredstava, bez uključivanja banaka, što je preko 50 posto ukupne investicije. Sad očekuju podršku Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) te da im odobri kredit od preostalih 118 milijuna eura kako bi dovršili projekt.

'Ne sumnjam da će nas HBOR podržati. Riječ je o razvojnoj banci, a ovaj projekt na razne načine doprinosi hrvatskom gospodarstvu. Na njemu trenutno direktno i indirektno radi više od 1000 radnika. Dovršenjem projekta značajno se povećava energetska stabilnost Hrvatske te se smanjuje ovisnost o uvozu električne energije za oko 33 milijuna eura godišnje. Projekt se gradi na području od posebne državne skrbi, u jednoj od najsiromašnijih općina, koja će dobivati jednu lipu od svakog proizvedenog kilovata električne energije, što je na godišnjoj razini više od tri milijuna kuna prihoda. Time gotovo nestaje potreba da se Općina Ervenik subvencionira iz državnog proračuna. Uz to će Knin od naknade ubirati dva milijuna kuna godišnje jer je dio vjetroturbina na njegovu području', nabrojio je Stipić.

Pitamo ga što će se dogoditi ako HBOR ipak ne odobri kredit. Možda se banka preplaši priča o pogodovanju.

Naime, prije dvije godine vjetroelektrana Krš-Pađene našla se pod povećalom javnosti jer su mostovci optužili HDZ-ovu vladu Andreja Plenkovića da pogoduje Lageru i njegovu vlasniku Milenku Bašiću podizanjem naknade za obnovljive izvore energije (što je posljedično poskupilo račune za struju svim građanima). Godinu prije toga Mirela Holy prozvala je SDP-ovu vladu Zorana Milanovića jer je navodno njegov brat Krešimir Milanović lobirao za Lager.

'Sve su to izmišljotine. Ako se nešto razvija 16, a od toga guramo projekt punih pet, šest godina, kako netko može reći da nam se išlo u korist? Ako je to pomaganje, onda bolje da nam nisu pomagali. Oko svakog velikog projekta u Hrvatskoj stvaraju se kontroverze. Jako je puno interesenata i pojedinci se žele reklamirati na naš račun. Ponavljam, nema nijednog razloga da nas HBOR ne podrži. Ako se to dogodi, čitav projekt dolazi u pitanje… Uvjeren sam da se to neće dogoditi', siguran je Stipić.
tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Uz to, dodaje kako će proizvodnja električne energije iz vjetroelektrane Krš-Pađene biti poticana sa 71 lipu po kilovatu, što je najniža cijena od gotovo dvije tisuće dosad sklopljenih ugovora s Hrvatskim operatorom tržišne energije (HROTE). To je za Stipića još jedan dokaz toga da nije bilo nikakvog pogodovanja za njihov projekt.

Daleko najveću korist od vjetroelektrane imat će Općina Ervenik koja, uz istoimeno središte, obuhvaća Mokro Polje, Radučić, Oton i Pađene. Prema zadnjem popisu iz 2011., u njoj živi 1105 stanovnika. Većinom se radi o starijim ljudima, povratnicima srpske nacionalnosti.

Načelnik općine Predrag Burza (SDSS) nema ružne riječi za vjetroelektranu.

'Po svakom kilovatu proizvedene struje mi ćemo dobiti jednu lipu, što će nam donijeti godišnje prihode od 2,5 do tri milijuna kuna. To je jako puno za razvoj naše siromašne općine. Osim toga, puno mlađih ljudi našlo je posao na gradilištu vjetroparka, tako da ne mogu reći ništa protiv investitora. Uz sve to, elektrana neće imati štetnog utjecaja na okoliš, ljude i životinje, što je potvrđeno brojnim studijama', istaknuo je Burza.

Njemu je jedino žao zbog toga što nije realizirana ideja ulagača iz Posušja da u obližnjim Kistanjama, u bivšem pogonu TVIK-a, pokrenu proizvodnju stupova za vjetroelektrane, čime bi se otvorilo 200 novih radnih mjesta. Prema objašnjenju izvršnog direktora Lagera Stipića, do toga nije došlo što zbog sporosti hrvatske administracije, što zbog stečaja Viadukta, koji je trebao biti partner u tom poslu. Zbog toga se stupovi za vjetroelektranu Krš-Pađene u konačnici uvoze iz Njemačke.