Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Stu 2014

Vlada planira reformu beneficiranog radnog staža

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Poslovni.hr/Hina  

Vlada planira reformu beneficiranog radnog staža

Umjesto sadašnjih sedam zakona koji reguliraju kako 37.000 zaposlenih u realnom sektoru ostvaruje pravo na beneficirani radni staž, Vlada planira jednim zakonom urediti koja će zanimanja i pod kojim uvjetima moći ostvarivati to pravo.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić najavljuje da će o svemu odlučivati struka, stoga je u tijeku osnivanje radnih skupina s predstavnicima sindikata i poslodavaca, stručnjaka medicine rada i zaštite na radu, te psiholozima.

Radne skupine će razmotriti popis dosadašnjih 84 zanimanja i predložiti koja zanimanja treba brisati s popisa, kako urediti to pravo za postojeće struke, te kojim novim zanimanjima treba priznati pravo na beneficirani radni staž.

Svatko se može kandidirati za beneficirani radni staž

"Cilj nam je napraviti transparentan sustav u kojemu nitko neće biti zakinut. Odluku kojim zanimanjima treba priznati pravo na beneficirani radni staž donijet će struka, a nikoga nećemo sprečavati da svoje zanimanje kandidira za beneficirani radni staž", izjavio je Mrsić Hini.

Pravo na beneficirani radni staž dodjeljuje se profesijama koje rade u otežanim uvjetima kako bi ih se izjednačilo u stjecanju prava na mirovinu s ostalim radnicima.

U Hrvatskoj trenutno to pravo ostvaruje oko 82.000 zaposlenih, čije mirovine državu godišnje stoje oko 600 milijuna kuna. Među njima su, primjerice, strojovođe, vozači teretnih kamiona, vozači tramvaja, šumski radnici, baletni i operni umjetnici, ali i zanimanja poput rudara i ložača parnih lokomotiva kojih u Hrvatskoj više nema.

Oko 37.000 njih radi u realnom sektoru, a ostali su zaposleni u vojsci i policiji, koji u mirovinu odlaze po posebnom zakonu. Hoće li neke druge struke ući u razmatranje ovisi o strukovnim udruženjima koja mogu kandidirati određena zanimanja.

Vlada novim zakonom planira uvesti dvije novine - dodatak na plaću i profesionalnu mirovinu, koju bi zaposleni ostvarivali ovisno o vremenu provedenom na poslovima koja imaju pravo na beneficirani radni staž.

Dodatak na plaću i profesionalna mirovina

Dodatak na plaću tako bi primali radnici koji će na tim poslovima provesti samo određeno vrijeme, dok će profesionalnu mirovinu moći ostvariti oni koji na tom radnom mjestu provedu cijeli radni vijek.

"Visina mirovine određivat će se prema prosjeku plaće u posljednjih pet godina staža, ali ona neće biti manja od one koju bi ti radnici dobili prema sadašnjim propisima", najavljuje Mrsić.

Dodatak na plaću dobio bi tako, primjerice, bravar u brodogradilištu koji nema pravo na beneficirani radni staž, ali je privremeno raspoređen na radno mjesto za koje je takav staž previđen.

Profesionalnu mirovinu ostvarit će pak baletni umjetnici, balerine nakon 42. godine života, a baletani iza 45., nakon čega će moći nastaviti neku drugu profesionalnu karijeru i time osigurati dodatne godine mirovinskog staža.

Uvođenje profesionalne mirovine pozdravlja glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi Ljubica Pilić, čiji sindikat sudjeluje u reformi beneficiranog radnog staža.

Pilić ocjenjuje to dobrim za kulturnjake jer bi otvorilo bolje mogućnosti za zapošljavanje mladih, a baletnim umjetnicima, opernim pjevačima i članovima ansambla Lado omogućio bi se raniji odlazak u mirovinu od sadašnjih 65 godina života.

Za svaku struku morat će se odrediti minimalan broj godina radnog staža i godina života za odlazak u mirovinu, kaže Mrsić, ali treba riješiti i neka druga pitanja koja nisu povezana s beneficiranim radnim stažom.

Vozači rade i po 13 sati dnevno

"Vozači teretnih kamiona upozoravaju da im se isplaćuje minimalac, prihodi se isplaćuju kroz dnevnice, a radno vrijeme ne računa se po zakonu. I to treba postaviti na zdrave temelje", kaže Mrsić.

Predsjednik Sindikata vozača Miljenko Gočin upozorava da vozači teretnih vozila iznad 7,5 tona rade i po 48 sati tjedno, po 13 sati dnevno. Istodobno, od oko 50.000 vozača kamiona, autobusa, vozila ZET-a i drugih javnih tvrtki, pravo na beneficirani staž koristi tek njih oko 14.000.

Unatoč mjerama zaštite na radu, postoje poslovi na kojima radnik ne može izdržati puni radni vijek, a primjer za to su vatrogasci koji, po mišljenju stručnjaka, iznad 52 godine više ne mogu profesionalno obavljati taj posao, kaže Mrsić.

Prije donošenja novog zakona za realni sektor, u planu je izmjena Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, prema kojem te profesije ostvaruju staž s povećanim trajanjem.

Vojnici i policajci ubuduće bi mirovinu ostvarivali samo ih prvog mirovinskog stupa jer se pokazalo da zbog kratkog razdoblja mirovinske štednje u drugom stupu ne mogu ostvariti značajnu financijsku korist.

Njihove mirovine također bi se računale na temelju prosjeka plaće u posljednjih pet godina staža, za onoliko godina koliko su proveli u službi. Nakon umirovljenja svima bi se omogućilo da se, ako imaju priliku, zaposle na nekom drugom radom mjestu.

piše: Tamara Marinković


Komentari članka

Vezani članci

[Hrvatski SWOT] Tamara Perko: Problem je što banke dominiraju kao izvor financiranja

20.10.2020.

Razvoj tržišta alternativnih izvora financiranja u punom je zamahu. HBOR je potporom osnivanju fonda Fil Rouge Capital (za startupove) i ulaganjem u program CROGIP te osnivanjem triju fondova (za poduzeća u zrelijoj fazi) jedan od predvodnika razvoja trži

Goran Litvan: PROKLETSTVO KAUBOJSKOG JPP-a - Sprega koju otkriva samo Uskok

27.09.2020.

Prošlotjedna tranša uhićenja šefa Janafa Dragana Kovačevića (HNS), gradonačelnika Velike Gorice Dražena Barišića (HDZ) i Nove Gradiške Vinka Grgića (SDP) te poduzetnika Kreše Peteka pravi je odraz hrvatske poslovno-političke simbioze. Ta je četvorka zajed

Sve smo bogatiji, neto financijska imovina po Hrvatu iznosi 11.809 eura

25.09.2020.

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je u 2019. u odnosu na 2018. godinu za 7,4 posto, što je najbrži rast od 2014. godine, objavio je u srijedu Allianz predstavljajući jedanaesto izdanje svojeg Izvješća o globalnom bogatstvu. Za prošlog

Hrvatska kućanstava povećala financijsku imovinu, ali i obveze

24.09.2020.

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je u 2019. u odnosu na 2018. godinu za 7,4 posto, što je najbrži rast od 2014. godine, objavio je u srijedu Allianz predstavljajući jedanaesto izdanje svojeg Izvješća o globalnom bogatstvu

Nanobit i Rimac nisu proizvod države ili društva već puno rjeđi primjer poduzetničke upornosti

23.09.2020.

Trebali bismo se zapitati gdje bi nam gospodarstvo bilo da počnemo njegovati poduzetnički i inovatorski duh, a i nešto što bi se trebalo podrazumijevati samo po sebi – izostanak korupcije.

Tag cloud

  1. 2051 članka imaju tag hrvatska
  2. 2135 članka imaju tag turizam
  3. 1595 članka imaju tag financije
  4. 1328 članka imaju tag izvoz
  5. 1111 članka imaju tag svijet
  6. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1039 članka imaju tag trgovina
  8. 774 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1065 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 880 članka imaju tag investicije
  11. 977 članka imaju tag ict
  12. 1015 članka imaju tag EU
  13. 711 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 908 članka imaju tag industrija
  15. 794 članka imaju tag menadžment
  16. 937 članka imaju tag kriza
  17. 629 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 523 članka imaju tag tehnologija
  22. 313 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 288 članka imaju tag potpore
  25. 373 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 365 članka imaju tag eu fondovi
  27. 414 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 393 članka imaju tag porezi
  29. 337 članka imaju tag opg
  30. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 320 članka imaju tag osijek
  32. 433 članka imaju tag dzs
  33. 388 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 307 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici