Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Pro 2017

Vlada reže plaće za 65 tisuća službenika

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Gabrijela Galić  

Vlada reže plaće za 65 tisuća službenika

Službenici u državnim tijelima, carinici, poreznici, policajci, pravosudni policajci, inspektori, sveukupno oko 65 tisuća zaposlenih službenika, ali i namještenika u državnim službama ostat će bez dodatka na staž od 0,5 posto godišnje. Predlaže se to novim zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika. Izradilo ga je ministarstvo gospodarstva koje je i otvorilo razgovore sa sindikatima o tom dokumentu čija će primjena većini zaposlenih u državnim službama stanjiti mjesečna primanja. Ne samo zbog ukidanja dodatka za minuli rad već i novog sustava platnih razreda u koje će se službenike smjestiti temeljem godina radnog staža, ne uvažavajući pritom dodatke od 4, 8 i 10 posto na koje imaju pravo službenici s 20 i više godina radnog staža. Istodobno, izgubljeno će teško nadoknaditi napredovanjem koje ovisi o godišnjim ocjenama službenika.

Ograničeni dodaci

Zakonom se, pritom, ograničavaju dodaci na posebne uvjete rada, ali i kolektivno pregovaranje. Naime, propisuje se da državni i policijski službenici i namještenici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada imaju pravo na dodatak na osnovnu plaću u visini do 20 posto, što je i iznos na koji se ograničavaju i dodaci za one koji rade na »pojedinim vrstama poslova od posebnog interesa za državnu službu«. Istodobno se propisuje da se kolektivnim ugovorom mogu urediti uvećanja osnovne plaće za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanima, zakonom utvrđenim neradnim danima, kao i dodaci za smjenski rad, dvokratni rad i rad u turnusu.

Jedini službenici koje novi sustav plaća ne bi trebao šibnuti po džepu, prema zakonskom prijedlogu, su policajci koji bi i s donošenjem novog zakona trebali zadržati postojeća prava i platni sustav.
Sindikat: Promicanje nesrazmjerno rezultatima

U prijedlogu zakona se navodi kako ukidanje 0,5 posto minulog rada neće ići na štetu najboljih radnika. Naime, kako se navodi u obrazloženju promjena, prosječna razlika između predloženih platnih stupnjeva je 2,5 posto, a promicanje za jedan platni stupanj – odnosno, povećanje plaće za prosječno 2,5 posto – moguće je u slučaju dvije uzastopne ocjene izuzetan i tri uzastopne ocjene primjeran.

No, Sindikat državnih i lokalnih službenika, u svom očitovanju na predložene promjene, demantira tu računicu. Navodi, kako je to povećanje u nižim platnima razredima jedan do dva posto, dok u višim dostiže i 9 posto između dva platna stupnja. »Ako uspoređujemo sadašnji sustav plaća u kojem službeniku plaća raste za 0,5 posto godišnje i predloženi platni sustav, onda to znači da bi se službeniku ocijenjenom ocjenom »uspješan«, razvrstanom u 2. stupanj 1. platnog razreda, nakon pet godina službe plaća po važećem modelu povećala 2,5 posto, dok bi po novom modelu povećanje iznosilo samo 1 posto«, navodi sindikat. Iznosi i primjer službenika koji bi tijekom cijele službe imao ocjenu »uspješan« i koji je razvrstan u 1. platni stupanj 1. platnog razreda. Tom bi službeniku tijekom razdoblja od 40 godina službe plaća na ime minulog rada bila uvećana 20 posto, a prema prijedlogu novog modela 14 posto. S druge strane, službeniku u prvom platnom stupnju najvišeg 12. platnog razreda, također s ocjenom »uspješan«, plaća nakon pet godina raste 8 do 9 posto, a u razdoblju od 40 godina čak za 67 posto.

»Zamjena instituta minulog rada promicanjem temeljem ocjene, za prosječno ocijenjene službenike s nižom stručnom spremom znači degradaciju i smanjenje plaće, dok za one s višom stručnom spremom znači promicanje nesrazmjerno rezultatima rada«, navodi Službenički sindikat.

Pravosudni policajci, pak, izgubit će puno. Stoga i ne čudi što su se zapitali – »Tko nam je ukrao Božić«. Naime, izračunali su da svaki pravosudni policajac s novim zakonom gubi minimalno 15 do 20 posto plaće.

»Predlagatelj zaboravlja ili namjerno ignorira da i pravosudna policija ima zvanja te da bi i pravosudnu policiju trebalo razvrstati na temelju uvjeta zvanja i stečenom stupnju obrazovanja. Po njihovom razvrstavanju mi smo referenti, dežurni će biti savjetnik ili viši savjetnik«, navode pravosudni policajci pitajući se hoće li probleme sa zatvorenicima rješavati službenici iz administracije ili možda kvartovski policajac.

Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika jedna je od reformskih mjera na koje se, ne samo ova Vlada, obvezala Europskoj komisiji (EK). Naime, na tom dokumentu počelo se raditi još u vrijeme SDP-ove koalicijske Vlade koja je izradila nekoliko varijanti tog dokumenta, no dalje od toga nije išla. Aktualna Vlada, čini se, želi što prije zakon donijeti, odnosno makar ga potvrditi na sjednici Vlade kako bi EK uvjerila da poštuje Europski semestar i provodi reforme koje si je zadala Nacionalnim planom reformi. Sam zakon Sabor ne može donijeti prije iduće godine s obzirom da do sredine siječnja iduće godine ne zasjeda.


Komentari članka

Vezani članci

Polovica zaposlenih u platnom rangu od 2700 do 6000 kuna

09.07.2018.

Više od polovice zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj ili njih više od 525 tisuća, za ožujak prošle godine primilo je prosječnu neto plaću u rasponu od 2.701 kune do 6.000 kuna, dok je više od 51 tisuće zaposlenih dobilo plaću manju od 2.701 kune

Njemačkoj nedostaje obrtnika, plaće i do 5.500 eura bruto

27.06.2018.

Njemački građani zbog nedostatka obrtnika već sad u prosjeku čekaju preko deset tjedana na obavljanje neke obrtničke usluge a situacija bi se u bliskoj budućnosti mogla pogoršati, rekla je udruga njemačkih obrtnika u ponedjeljak.

Prosječna neto plaća za ožujak 6.253 kune

27.05.2018.

Gledano za razdoblje od siječnja do ožujka ove godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je 6.190 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2017. realno više za 3,3 posto.

Spar povećao plaće za 9,5 posto

21.05.2018.

Uz povećanje plaća prvu polovicu godine obilježio je i val zapošljavanja pa su tako u SPAR-u počela raditi 564 nova djelatnika. SPAR Hrvatska danas zapošljava 4.600 zaposlenika.

Nisu Hrvati jedini, za stručne radnike otima se čak i Google

14.05.2018.

Za vrsne znalce umjetne inteligencije dovoljno je da skupe dvije do tri godine radnog iskustva i mogu birati posao gdje god žele

Tag cloud

  1. 1775 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP