Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Pro 2017

Vlada reže plaće za 65 tisuća službenika

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Gabrijela Galić  

Vlada reže plaće za 65 tisuća službenika

Službenici u državnim tijelima, carinici, poreznici, policajci, pravosudni policajci, inspektori, sveukupno oko 65 tisuća zaposlenih službenika, ali i namještenika u državnim službama ostat će bez dodatka na staž od 0,5 posto godišnje. Predlaže se to novim zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika. Izradilo ga je ministarstvo gospodarstva koje je i otvorilo razgovore sa sindikatima o tom dokumentu čija će primjena većini zaposlenih u državnim službama stanjiti mjesečna primanja. Ne samo zbog ukidanja dodatka za minuli rad već i novog sustava platnih razreda u koje će se službenike smjestiti temeljem godina radnog staža, ne uvažavajući pritom dodatke od 4, 8 i 10 posto na koje imaju pravo službenici s 20 i više godina radnog staža. Istodobno, izgubljeno će teško nadoknaditi napredovanjem koje ovisi o godišnjim ocjenama službenika.

Ograničeni dodaci

Zakonom se, pritom, ograničavaju dodaci na posebne uvjete rada, ali i kolektivno pregovaranje. Naime, propisuje se da državni i policijski službenici i namještenici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada imaju pravo na dodatak na osnovnu plaću u visini do 20 posto, što je i iznos na koji se ograničavaju i dodaci za one koji rade na »pojedinim vrstama poslova od posebnog interesa za državnu službu«. Istodobno se propisuje da se kolektivnim ugovorom mogu urediti uvećanja osnovne plaće za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanima, zakonom utvrđenim neradnim danima, kao i dodaci za smjenski rad, dvokratni rad i rad u turnusu.

Jedini službenici koje novi sustav plaća ne bi trebao šibnuti po džepu, prema zakonskom prijedlogu, su policajci koji bi i s donošenjem novog zakona trebali zadržati postojeća prava i platni sustav.
Sindikat: Promicanje nesrazmjerno rezultatima

U prijedlogu zakona se navodi kako ukidanje 0,5 posto minulog rada neće ići na štetu najboljih radnika. Naime, kako se navodi u obrazloženju promjena, prosječna razlika između predloženih platnih stupnjeva je 2,5 posto, a promicanje za jedan platni stupanj – odnosno, povećanje plaće za prosječno 2,5 posto – moguće je u slučaju dvije uzastopne ocjene izuzetan i tri uzastopne ocjene primjeran.

No, Sindikat državnih i lokalnih službenika, u svom očitovanju na predložene promjene, demantira tu računicu. Navodi, kako je to povećanje u nižim platnima razredima jedan do dva posto, dok u višim dostiže i 9 posto između dva platna stupnja. »Ako uspoređujemo sadašnji sustav plaća u kojem službeniku plaća raste za 0,5 posto godišnje i predloženi platni sustav, onda to znači da bi se službeniku ocijenjenom ocjenom »uspješan«, razvrstanom u 2. stupanj 1. platnog razreda, nakon pet godina službe plaća po važećem modelu povećala 2,5 posto, dok bi po novom modelu povećanje iznosilo samo 1 posto«, navodi sindikat. Iznosi i primjer službenika koji bi tijekom cijele službe imao ocjenu »uspješan« i koji je razvrstan u 1. platni stupanj 1. platnog razreda. Tom bi službeniku tijekom razdoblja od 40 godina službe plaća na ime minulog rada bila uvećana 20 posto, a prema prijedlogu novog modela 14 posto. S druge strane, službeniku u prvom platnom stupnju najvišeg 12. platnog razreda, također s ocjenom »uspješan«, plaća nakon pet godina raste 8 do 9 posto, a u razdoblju od 40 godina čak za 67 posto.

»Zamjena instituta minulog rada promicanjem temeljem ocjene, za prosječno ocijenjene službenike s nižom stručnom spremom znači degradaciju i smanjenje plaće, dok za one s višom stručnom spremom znači promicanje nesrazmjerno rezultatima rada«, navodi Službenički sindikat.

Pravosudni policajci, pak, izgubit će puno. Stoga i ne čudi što su se zapitali – »Tko nam je ukrao Božić«. Naime, izračunali su da svaki pravosudni policajac s novim zakonom gubi minimalno 15 do 20 posto plaće.

»Predlagatelj zaboravlja ili namjerno ignorira da i pravosudna policija ima zvanja te da bi i pravosudnu policiju trebalo razvrstati na temelju uvjeta zvanja i stečenom stupnju obrazovanja. Po njihovom razvrstavanju mi smo referenti, dežurni će biti savjetnik ili viši savjetnik«, navode pravosudni policajci pitajući se hoće li probleme sa zatvorenicima rješavati službenici iz administracije ili možda kvartovski policajac.

Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika jedna je od reformskih mjera na koje se, ne samo ova Vlada, obvezala Europskoj komisiji (EK). Naime, na tom dokumentu počelo se raditi još u vrijeme SDP-ove koalicijske Vlade koja je izradila nekoliko varijanti tog dokumenta, no dalje od toga nije išla. Aktualna Vlada, čini se, želi što prije zakon donijeti, odnosno makar ga potvrditi na sjednici Vlade kako bi EK uvjerila da poštuje Europski semestar i provodi reforme koje si je zadala Nacionalnim planom reformi. Sam zakon Sabor ne može donijeti prije iduće godine s obzirom da do sredine siječnja iduće godine ne zasjeda.


Komentari članka

Vezani članci

U dm-u prosječna netoplaća viša od 9300 kn

19.10.2018.

Proteklu poslovnu godinu u dm-u obilježio je nastavak razvoja prometa u segmentu OTC proizvoda koji je rastao za 37,4 posto u odnosu prema poslovnoj godini 2016./2017. Nastavili smo razvoj asortimana vlastite robne marke koji smo proširili s četiri nove m

Podravka mijenja kolektivni ugovor: Radnicima s najnižim plaćama ‘povišica’ od 1000 kuna

12.10.2018.

Među dogovorenim mjerama, između ostalog, nalazi se i povećanje fiksnog dodatka za radnike s dosadašnjih 400 na 470 kuna neto, a isplaćivat će se i naknada troškova mjesnog prijevoza u iznosu od 170 kuna neto. Također, poslodavac će godišnje za svakog rad

Prosječna plaća za srpanj 6206 kuna, veća je nego lani

27.09.2018.

Podaci DZS-a pokazuju i da je prosječna mjesečna neto plaća po satu isplaćena za srpanj iznosila 35,39 kuna, a bruto 48,02 kune.

Građevinari više ne mogu isplaćivati minimalac

10.09.2018.

Najniža osnovna plaća za najjednostavnije poslove u graditeljstvu iznosi 3750 kuna na mjesec bruto. Poslodavci građevinari obvezni su radnicima koji rade na najjednostavnijim poslovima isplaćivati mjesečnu plaću najmanje u iznosu 3750 kn

HUP: Želimo povećati plaće, ali tražimo i rasterećenje

24.08.2018.

Podizanje osnovice doprinosa za zdravstvo ima smisla, ako je prati i reforma zdravstva, u suprotnom poslodavcima nije prihvatljivo izolirano dizanje izdvajanja za zdravstvo

Tag cloud

  1. 1811 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1501 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 847 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 400 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP