Vladimir Lukić (Boston Consulting Group): Ovdje je ambicija odraditi nešto na lokalnom tržištu, a vani je fokus na svjetskoj dominaciji

S Vladimirom Lukićem, globalnim stručnjakom za tehnologiju i digitalizaciju, direktorom i partnerom Boston Consulting Group, razgovarala sam u Ljubljani u podružnici te tvrtke. Razgovor je bio iznimno zanimljiv, ne samo zbog znanja i informacija koje Lukić ima nego i zbog načina na koji razmišlja i poruka koje odašilje. Jedna od njih je da se ne treba ograničavati na malo tržište Hrvatske i regije nego u startu ambiciju dići na svjetsku razinu.

Može li tehnologija pomoći prevladati sadašnju gospodarsku krizu?
Jako puno promjena dešava se trenutačno na globalnom nivou: geopolitički imamo rat u Ukrajini i velike upitnike što se dešava u Kini, a sve to utječe na lance dobave koji kasne. Drugi problem je što nema dovoljno radnika. U jugoistočnoj Europi broj stanovnika stalno pada, a vlade planiraju rast BDP-a od tri do pet posto godišnje što se matematički ne može odraditi ako se ne uvede tehnologiju i ne poveća produktivnost ljudi. Ti trendovi nisu prisutni samo u regiji, u Americi je otvoreno 12 milijuna radnih mjesta a samo ih se četiri milijuna može popuniti. Tehnologija i digitalizacija jedini su način za rješavanje tih problema. Treća stvar je da ima mnogo tehnoloških rješenja i tvrtke su pod konstantnim napadom svih tih tehnologija, a upravljaju samo ugovorima i javnim nabavama umjesto da se fokusiraju na stvarne probleme u poslovanju i kako koristiti tehnologije da im donesu dodanu vrijednost.

Je li pametno usporiti ulaganje u digitalizaciju koje je naglo raslo tijekom pandemije?
U BCG smo proveli istraživanje na 2500 tisuće tvrtki u 14 zemalja i jedno od pitanja bilo je koliko planiraju trošiti za digitalizaciju u 2023. Svega tri-četiri posto reklo je da će smanjiti troškove, tridesetak posto će ih držati na istom nivou, a više od 60 posto povećat će ulaganje u digitalizaciju. Ako tvrtke u regiji počnu smanjivati ulaganje u tehnologiju neće biti konkurentne na globalnom tržištu jer nitko ne usporava.

Šaljete upozorenje poduzetnicima u regiji da ne usporavaju ulaganja u tehnologiju?
Točno. To je jedno, drugo je da bi tvrtke ostvarile benefite uvođenjem tehnologije trebaju se fokusirati na promjenu procesa i ljude. One koje uspiju aktivirati radnike i promijeniti način na koji rade, uspjet će. Tvrtke koje od implementacije tehnologije uspiju ostvariti benefite ulažu jako puno vremena u optimiziranje procesa u kojima zaposlenici koriste podatke. Primjerice, iz podataka se vidi kada će neki klijent telekoma prestati to biti prema tome koliko često koristi telefon. Ali ako zaposlenici ne koriste taj podatak, on ničemu ne služi.

Nema svaka tvrtka analitičare velikih podataka.
Možemo pomoći tvrtkama da naprave cijeli taj program i razmišljaju o operativnom modelu, a ne samo o implementaciji tehnologije. Puno puta ima znanja unutar tvrtke, ali nema samopouzdanja da se nešto napravi pa je lakše dati nekome drugome da to odradi. Dat ću vam za primjer tri brojke: 10, 20, 70 - kad pogledamo najuspješnije tvrtke i njihove projekte s tehnologijom: deset posto svega vremena i novca bilo je potrošeno na novi algoritam i novo matematičko rješenje, dvadeset je potrošeno na tehnologiju novoga cloud sistema, a 70 posto je otišlo na promjene procesa i edukaciju ljudi.

Kreirate li tvrtkama strategiju tehnološkog razvoja?
Radi se o pragmatičnoj implementaciji tehnologije i internoj izgradnji procesa da ljudi znaju filtrirati, implementirati i koristiti tehnologiju.

Kako se razvijala vaša karijera?
U Osijeku sam završio 1. gimnaziju koja mi je dala podlogu za sve što sam kasnije radio. Nakon toga otišao sam na isusovačko sveučilište Canisius College u Americi i četiri godine studirao management information systems. Nakon povratka radio sam vrlo interesantne stvari u Gisdata u Zagrebu. Jedna od njih bila je optimiziranje ruta za dostavu mlijeka za Luru kada nije bilo Google Mapsa ni navigacije. Poslije sam na MIT-u završio poslovnu školu MBA nakon čega sam došao u BCG gdje sam dvije godine radio sve teme unutar menadžmenta, a potom počeo izgrađivati naš tim koji radi analizu podataka i koji sada ima dvije tisuće inženjera. Dok sam to interno gradio za BCG, s klijentima sam radio na tehnološkim strategijama, izgradnji njihovih digitalnih strategija i kapaciteta. Jedna stvar je vodila drugoj, ono što sad radim nisam radio prije pet godina, prije pet godina nisam radio ono što sam radio pet godina prije toga… Ono u čemu smo jako dobri kao BCG i zbog čega sam još uvijek tu je da svake dvije-tri godine imamo potpuno novu količinu znanja i evoluiramo dvije-tri godine brže nego klijenti te na tomu možemo zarađivati i pomoći njima.

Kako ste postali partner u BCG?
-U BCG sam od 2006. i kada sam izgradio nove timove koje sam već spomenuo, 2015. postao sam partner. Jedan sam među mlađim partnerima, najmlađi koji vodi veliki biznis.

Cijeli intervju čitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera.