Voće i povrće – Trendovi: Proizvodnja ne prati trendove u potrošnji

Hrvatska u proizvodnji voća i povrća ima ogromne potencijale s obzirom na nisku razinu samodostatnosti proizvodnje te očekivani rast potrošnje u idućim godinama, ali je važno prepoznati da postoje uska grla u funkcioniranju tržišta odnosno cijelog opskrbnog lanca, od proizvodnje, preko otkupa pa sve do prodaje i izvoza.

Povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, racionalnije i efikasnije korištenje resursa, jačanje otpornosti na klimatske promjene te okretanje održivim i ekološki prihvatljivim praksama, prioriteti su istaknuti na stručnom skupu o samodostatnosti u hrani koji je sredinom srpnja organizirala Hrvatska gospodarska komora. Potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam, Dragan Kovačević, na tom je skupu kao jedno od važnih pitanja izdvojio povećanje produktivnosti i fizičkog obujma proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kako bi se smanjila ovisnost o uvozu te lakše suočilo s globalnim tržišnim poremećajima i cjenovnim pritiscima.

“U prva četiri mjeseca ove godine bilježimo nastavak negativnih trendova iz proteklih godina. Izvoz nam gotovo stagnira, uvoz je rastao za 11%, a pokrivenost uvoza izvozom s prošlogodišnjih 68% pala je na 62%. Posebno brine struktura vanjskotrgovinske razmjene – 74% vanjskotrgovinskog suficita čine uljarice i žitarice, a s druge strane, uvozimo velike količine mesa, mlijeka, voća i povrća, proizvoda s najvećom dohodovnosti i najvećom dodanom vrijednosti. Hrvatskoj je potreban zaokret u vođenju poljoprivredne politike s jasnim prioritetima i boljom fokusiranošću potpora, što zahtijeva izmjene strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP)”, poručio je Kovačević.

Za razvoj hrvatske poljoprivrede kroz Strateški plan 2023.-2027. na raspolaganju je 3,8 milijardi eura, a cilj je u ovom razdoblju kroz poljoprivredne EU fondove domaćim poljoprivrednicima i ostalim korisnicima u ruralnom prostoru dodatno osnažiti dohodak te modernizirati poljoprivrednu proizvodnju, podignuti razinu prerade i povećati ukupnu razinu samodostatnosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u RH. Na skupu je, među ostalim, istaknuto kako su Hrvatskoj potrebni novi projekti koji će ostvariti dodatnu vrijednost našem sirovinskom potencijalu, što se prvenstveno odnosi na žitarice, uljarice te voće i povrće, te pritom staviti u funkciju neiskorištene resurse (zemljište i voda) i kroz povećanu cijenu rada u poljoprivredi ostvariti kvalitetnija zapošljavanja u ovom strateškom sektoru.

STATISTIČKI POKAZATELJI
Poljoprivreda treba biti u fokusu svih razvojnih strategija, ali se osim ovakvih stručnih skupova rijetko progovara o tome kako strateški pozicionirati poljoprivrednu proizvodnju te koja područja treba osobito poticati. Jedan od sektora, odnosno od kultura koje se iz perspektive maloprodaje nameću kao ključni asortimanski segmenti koje trgovci redovito komuniciraju kao svoje diferencijacijske prednosti, jeste upravo svježi asortiman, primarno voće i povrće. Zato smo željeli vidjeti kakvi su trendovi u ovom proizvodnom segmentu te ukazati na probleme i prilike s kojima se sektor suočava. Zato smo uputili upite na dva stručna izvora koji su nam iz svoje perspektive približili kretanja u ovom području, a to su predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), Mladen Jakopović, te Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju i direktorica tvrtke Geja Savjetovanje.