Voćnjak bazge OPG-a Štefanec: bobice prerađuju u sok, vino i ocat

Od cvijeta i bobica bazge na OPG-u Štefanec iz Selnika proizvode miješani sirup, a samo od bobica rade sok, vino i ocat koji je trenutno na dozrijevanju i redovito je pod labaratorijskom kontrolom.

Bazga je, priča nam Damir Štefanec, biljka čija je iskoristivost velika, od korijena, kore, lista, cvijeta do bobica. “Naši sokovi su prirodno pasterizirani, bez konzervansa. Proizvodnja vina vrši se u kontroliranim termostatskim uvjetima”, nastavlja i dodaje da je količina minerala, vitamina, kiselina i ostalih kemijsko-bioloških elemenata u ovoj biljci stavlja u sam vrh vrijednih namirnica za ljudsku prehranu.

Prvih 30 sadnica kupio u Austriji
Bio je, kaže, u poljoprivredi cijeli svoj mladi život i, najiskrenije, nikada je nije volio raditi. Poslovi spremanja sjena, okopavanja kukuruza ili repe 'nisu san snova' za mladu osobu. No, na taj način se povezao s prirodom i s vremenom zavolio rad na zemlji. “Danas mi je odmor od svakodnevnih stresova”, navodi.

Na ideju je došao prilikom obilaska poljoprivrednih gospodarstava jugoistočne Austrije gdje se čudio velikim površinama voćnjaka bazge. “Do tada sam je poznavao kao grmovitu biljku koja se koristila uglavnom za izradu sirupa od cvijeta", dodaje i pojašnjava da Austrijanci i Mađari koriste, za naše pojmove, ogromne površine kako bi posadili bazgu koju zatim plasiraju u različita područja gospodarstva, od prehrambene, kozmetičke, tekstilne industrije do farmaceutike.

Viđeno ga je potaklo da krene u intenzivnu potragu kako bi prikupio što više informacija, a rezultirala je kupnjom prvih 30 sadnica u Austriji.

Žele sirovinu čije porijeklo mogu garantirati
Posadio je prve biljčice, a uskoro su krenula brojna pitanja susjeda i poznanika. “Čudili su se sadnji bazge koja je inače samonikla biljka i može je se naći posvuda. Još su se više čudili mojoj ushićenosti dok sam je sadio”, prisjeća se prvih reakcija. No, nije im bilo za zamjeriti, veli, jer je i sam u glavi redao upitnike dok je slušao o uzgoju. Zasadili su je, zbog kontroliranosti uvjeta, daleko od prometnica, kako bi jednoga dana na tržište mogli plasirati proizvode čije porijeklo sirovine mogu garantirati.

Ističe da je za uzgoj bazge potrebno znanje koje se nadograđuje iz godine u godinu. To podrazumijeva orezivanje stabalca u prvim godinama na način da mu se ojača korijen, a nakon toga pripremu stabla na rod. Kao i svaka voćka u uzgoju, tako i bazga ima svoje posebnosti u orezivanju. "I tu je, kad smo počinjali, nastao problem jer nismo imali koga pitati što i kako dalje”, upoznaje nas sa situacijom u kojoj se zatekao.

Prvenstveno usmjereni na preradu bobica
Pomoć su potražili na internetu, kontaktirali rijetke znalce u široj okolici, ali prvenstveno su se morali osloniti sami na sebe. Promatrali su razvoj biljke iz godine u godinu i tako došli do forme stabla koja omogućuje rast, samoodrživost i prinos. "Tek nakon treće-četvrte godine, bazga je bila zadovoljna mojom vještinom obrezivanja”, duhovito će naš sugovornik dok pokazuje formirana stabla predugo zanemarivane voćke. “Ne znamo postoji li u našem okruženju biljka, osim bazge, čiji se cvijet, a nakon toga i plod koristi u ljudskoj prehrani”, nadovezuje se Damirova partnerica Andreja, inače gradsko dijete, koja se kao odrasla osoba zaljubila u prirodu.