Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Lip 2010

Voda u bočicama potiskuje sokove, pivo i vino

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Damir Herceg  

Voda u bočicama potiskuje sokove, pivo i vino

Ovih nas dana sve europske televizijske postaje uvjeravaju da uz nogomet kao najvažniju sporednu stvar na svijetu obavezno ide najvažniji sporedni prehrambeni artikala na svijetu - pivo. Hrvatski trgovci i ugostitelji tvrde, pak, da je »prohibicijski« zakon o »0,0 promila alkohola« ostavio traga na psihi velikog dijela domaćih poklonika piva, vina i žestokih alkoholnih pića te da se sada u ugostiteljskim objektima bolje prodaje voda u bocama nego pivo i vino, a da ne govorimo o »žestici«.

Poznati riječki ugostitelj Slavko Jurčić smatra da je osnovni razlog povećanju potrošnje vode u bocama upravo trend »furanja« zdravog života, što podrazumijeva pijenje vode u bocama ili nekog od light sokova kojima je preplavljeno tržište. Zatim, napominje Jurčić, uzrok povećanju potrošnje vode u bocama je i zabrana pušenja u ugostiteljskim objektima jer alkoholno piće ne ide bez cigarete. Ipak iznenađuje porast potrošnje vode u bocama u našoj zemlji s obzirom na to da su mineralne, izvorske i stolne vode u trgovinama oduvijek bile skuplje od većine vrsta piva, voćnih sokova i mlijeka. Tako sada u hrvatskim trgovinama litra trajnog mlijeka u tetrapaku stoji od 3,60 do 5,80 kuna, dok pola litre izvorske vode stoji od 3,50 do 5,50 kuna, a pola litre piva od 4,80 do 5,50 kuna. Zanimljivo je da voda u plastičnoj boci od 1,5 litara stoji od četiri do pet kuna, odnosno ponekad manje nego pakiranje od pola litre. U ugostiteljskim objektima voda iz bočice (0,25) prodaje se po osam do 10 kuna, što je samo kunu-dvije manje nego što morate platiti za bočicu gaziranog domaćeg pića ili voćnog soka. Ulazna cijena tih voda u bočicama je oko dvije kune, što govori o odličnoj zaradi. Veleprodajna cijena uvoznih voćnih sokova je od pet do osam kuna, a u lokalima ih prodaju po 12 do 15 kuna. To je također razlog što mnogi radije naruče bočicu vode koja je nekoliko kuna jeftinija. Jurčić napominje da zadnjih godinu-dvije raste potrošnja jeftinijeg vina u odnosu na pivo. O tome svjedoči i to da danas u hrvatskim trgovinama možete kupiti tri litre solidnog vina u plastičnom kanistru za samo 20 kuna, što je cjenovno vrlo konkurentno pivu.

To povećanje potrošnje jeftinog vina u odnosu na pivo potvrđuje pravilo kako je mnogima jedino važno da u što kraćem vremenu sa što manjom količinom pića u sebe unesu što više alkohola. Mnogi naši ugostitelji ponudu vode u bočicama još smatraju nužnim zlom iako na toj vodi zarađuju više nego na sokovima, a pritom ih posebice nervira što recimo na boci od 0,75 litara vode zarade »samo« dvadesetak kuna, a tu bocu prethodno moraju jednako rashladiti kao i bocu vina na kojoj će zaraditi sto i više kuna. U Hrvatskoj se na godinu po stanovniku popije 80 litara vode u boci, što je za oko 60 litara manje nego, primjerice, u Italiji, ali za isto toliko više nego u Skandinaviji, gdje postoji trend pijenja vode iz vodovoda s obzirom na to da je riječ o zemljama s visokorazvijenim ekološkim standardima i sviješću o zaštiti okoliša. U turistički nam konkurentskim zemljama, primjerice, Turskoj i Tunisu te djelomice u Italiji, turistima se preporučuje da vodu iz vodovoda ne koriste za piće, pa čak ni za pranje zubi, jer bi mogli imati želučanih problema. Za razliku od tih zemalja, u cijeloj Hrvatskoj voda iz vodovoda može se piti bez opasnosti po želudac, što najbolje svjedoči o nezagađenosti vode. Međutim, agresivnom reklamom punionice voda »navukle« su na vodu iz boca već više od 30 posto hrvatskoga stanovništva. Inače, litra vode iz boce je 10.000 puta skuplja od litre vode iz vodovoda. Od 188 zemalja Hrvatska je po zalihama pitke vode na 42. mjestu, a peta u Europi.

U borbi za goste danas gotovo svaki naš kafić kao mamac ima nekoliko dnevnih novina, koje mnogi gosti onda redom čitaju satima uz jednu naručenu kavu, a u međuvremenu svako toliko naruče i »top gun«, kako ugostitelji u šali zovu besplatno piće koje se sastoji od vode iz vodovoda s nekoliko kocaka leda te, ako može, i kriškicom limuna.


Komentari članka

Vezani članci

Otvorena revolucionarna trgovina bez prodavača i redova za plaćanje

23.01.2018.

Prije godinu dana Amazon je predstavio revolucionarnu trgovinu u kojoj je kupovina nevjerojatno jednostavna i brza, a kako nema blagajni, nema ni čekanja niti gubljenja vremena u redovima.

Slavonci u BiH lani ostavili više od 140 milijuna kuna

15.01.2018.

Kupuje se sve, od prehrambenih artikala, odjeće, obuće, opreme za bebe, namještaja, bijele tehnike do građevinskog materijala

Hrvati za blagdane potrošili više nego što je bilo tko očekivao

03.01.2018.

Blagdanska je potrošnja u prosincu prošle godine dosegnula 13,5 milijardi kuna, milijardu kuna više nego što se očekivalo, a u istraživanju HGK navodi se i da je većina građana na darove potrošila između 100 i 500 kuna

Gardenova piva osvajaju EU, a plan je izvoz u Rusiju i Australiju

28.12.2017.

Samo godinu i pol od otvaranja najmlađe domaće pivovare The Garden Brewery na zagrebačkom Žitnjaku, njihovo je craft pivo postalo uspješan izvozni proizvod

Zbog konkurentnosti domaće trgovine važno je pratiti trendove zemalja u okruženju

27.12.2017.

DANAS POČINJE ZIMSKO SNIŽENJE: U NEKIM TRGOVINAMA POPOUSTI ĆE BITI VEĆI I OD 50 POSTO! I hrvatski trgovci počeli pratiti praksu europskih zemalja...

Tag cloud

  1. 1723 članka imaju tag hrvatska
  2. 1741 članka imaju tag turizam
  3. 1479 članka imaju tag financije
  4. 1135 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 879 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 725 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 805 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 750 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 503 članka imaju tag marketing
  18. 467 članka imaju tag krediti
  19. 452 članka imaju tag tehnologija
  20. 293 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 336 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 383 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 272 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija