Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Lip 2010

Voda u bočicama potiskuje sokove, pivo i vino

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Damir Herceg  

Voda u bočicama potiskuje sokove, pivo i vino

Ovih nas dana sve europske televizijske postaje uvjeravaju da uz nogomet kao najvažniju sporednu stvar na svijetu obavezno ide najvažniji sporedni prehrambeni artikala na svijetu - pivo. Hrvatski trgovci i ugostitelji tvrde, pak, da je »prohibicijski« zakon o »0,0 promila alkohola« ostavio traga na psihi velikog dijela domaćih poklonika piva, vina i žestokih alkoholnih pića te da se sada u ugostiteljskim objektima bolje prodaje voda u bocama nego pivo i vino, a da ne govorimo o »žestici«.

Poznati riječki ugostitelj Slavko Jurčić smatra da je osnovni razlog povećanju potrošnje vode u bocama upravo trend »furanja« zdravog života, što podrazumijeva pijenje vode u bocama ili nekog od light sokova kojima je preplavljeno tržište. Zatim, napominje Jurčić, uzrok povećanju potrošnje vode u bocama je i zabrana pušenja u ugostiteljskim objektima jer alkoholno piće ne ide bez cigarete. Ipak iznenađuje porast potrošnje vode u bocama u našoj zemlji s obzirom na to da su mineralne, izvorske i stolne vode u trgovinama oduvijek bile skuplje od većine vrsta piva, voćnih sokova i mlijeka. Tako sada u hrvatskim trgovinama litra trajnog mlijeka u tetrapaku stoji od 3,60 do 5,80 kuna, dok pola litre izvorske vode stoji od 3,50 do 5,50 kuna, a pola litre piva od 4,80 do 5,50 kuna. Zanimljivo je da voda u plastičnoj boci od 1,5 litara stoji od četiri do pet kuna, odnosno ponekad manje nego pakiranje od pola litre. U ugostiteljskim objektima voda iz bočice (0,25) prodaje se po osam do 10 kuna, što je samo kunu-dvije manje nego što morate platiti za bočicu gaziranog domaćeg pića ili voćnog soka. Ulazna cijena tih voda u bočicama je oko dvije kune, što govori o odličnoj zaradi. Veleprodajna cijena uvoznih voćnih sokova je od pet do osam kuna, a u lokalima ih prodaju po 12 do 15 kuna. To je također razlog što mnogi radije naruče bočicu vode koja je nekoliko kuna jeftinija. Jurčić napominje da zadnjih godinu-dvije raste potrošnja jeftinijeg vina u odnosu na pivo. O tome svjedoči i to da danas u hrvatskim trgovinama možete kupiti tri litre solidnog vina u plastičnom kanistru za samo 20 kuna, što je cjenovno vrlo konkurentno pivu.

To povećanje potrošnje jeftinog vina u odnosu na pivo potvrđuje pravilo kako je mnogima jedino važno da u što kraćem vremenu sa što manjom količinom pića u sebe unesu što više alkohola. Mnogi naši ugostitelji ponudu vode u bočicama još smatraju nužnim zlom iako na toj vodi zarađuju više nego na sokovima, a pritom ih posebice nervira što recimo na boci od 0,75 litara vode zarade »samo« dvadesetak kuna, a tu bocu prethodno moraju jednako rashladiti kao i bocu vina na kojoj će zaraditi sto i više kuna. U Hrvatskoj se na godinu po stanovniku popije 80 litara vode u boci, što je za oko 60 litara manje nego, primjerice, u Italiji, ali za isto toliko više nego u Skandinaviji, gdje postoji trend pijenja vode iz vodovoda s obzirom na to da je riječ o zemljama s visokorazvijenim ekološkim standardima i sviješću o zaštiti okoliša. U turistički nam konkurentskim zemljama, primjerice, Turskoj i Tunisu te djelomice u Italiji, turistima se preporučuje da vodu iz vodovoda ne koriste za piće, pa čak ni za pranje zubi, jer bi mogli imati želučanih problema. Za razliku od tih zemalja, u cijeloj Hrvatskoj voda iz vodovoda može se piti bez opasnosti po želudac, što najbolje svjedoči o nezagađenosti vode. Međutim, agresivnom reklamom punionice voda »navukle« su na vodu iz boca već više od 30 posto hrvatskoga stanovništva. Inače, litra vode iz boce je 10.000 puta skuplja od litre vode iz vodovoda. Od 188 zemalja Hrvatska je po zalihama pitke vode na 42. mjestu, a peta u Europi.

U borbi za goste danas gotovo svaki naš kafić kao mamac ima nekoliko dnevnih novina, koje mnogi gosti onda redom čitaju satima uz jednu naručenu kavu, a u međuvremenu svako toliko naruče i »top gun«, kako ugostitelji u šali zovu besplatno piće koje se sastoji od vode iz vodovoda s nekoliko kocaka leda te, ako može, i kriškicom limuna.


Komentari članka

Vezani članci

Pevec gradi centar u Vukovaru vrijedan 35 milijuna kuna, otvorit će 50 novih radnih mjesta

17.01.2019.

Trgovački lanac Pevec najavio je u srijedu da kreće u izgradnju novog prodajnog centra u Vukovaru, investiciju koja se u prvoj fazi izgradnje procjenjuje na 35 milijuna kuna, a centar bi trebao biti otvoren u zadnjem tromjesečju ove godine i u njemu će bi

Hrvatski proizvođači putem Spara izvezli proizvode u vrijednosti 68 milijuna eura

17.01.2019.

Veliki, srednji i mali hrvatski proizvođači putem Spara prošle su godine izvezli proizvode u vrijednosti od čak 68 milijuna eura, odnosno više od pola milijarde kuna, što je rast od 12 posto u odnosu na godinu ranije, i to u Austriju, Mađarsku, Sloveniju

Zakon o vinu donosi veliko rasterećenje od 33 posto

08.01.2019.

Ukida se naknada za kontrolu stavljanja vina u promet, a taj se novac vraća sektoru

Pad cijena najveći kod ove tri vrste mesa, dok se kod Hrvatima omiljene svinjetine neće ni osjetiti

07.01.2019.

S prvim danom nove 2019. godine, na snagu je stupilo čak 80 novih pravilnika, uredbi i izmjena zakona, a PDV na meso, ribu, voće, povrće te pelene smanjen je na 13 posto.

Marić: Svjedočimo jednoj pravoj pivskoj revoluciji

28.12.2018.

Tržište piva u Hrvatskoj sustavno bilježi pozitivne ekonomske trendove

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 796 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 804 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 881 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  18. 527 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast