Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Lis 2018

Vodeći hrvatski proizvođač svijeća i lampaša izvozi i na europsko tržište

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Vedran Balen/VL  

Vodeći hrvatski proizvođač svijeća i lampaša izvozi i na europsko tržište

Sedam tisuća paleta s više od šest milijuna komada lampaša i svijeća svake se godine proizvede te na domaće i inozemno tržište plasira iz malog Zadubravlja u okolici Slavonskog Broda. Za to je zaslužna tvrtka Primax, niz godina vodeći proizvođač ovih artikala u Hrvatskoj. Uoči blagdana Svih Svetih, u Primaxu imaju pune ruke posla. Suvlasnik i direktor Robert Pandža kaže da ne zna je li njegova tvrtka prva u Hrvatskoj, ali zna da puno rade. Dodaje kako svaka europska regija ima svoju ideju kako treba izgledati, gorjeti i od čega treba biti napravljen lampaš, a oni nastoje svakome udovoljiti i prilagoditi se potrebama tržišta.

Promjena sektora i lokacija
"U Hrvatskoj su razigrani i slični onima u Austriji i Njemačkoj, dok u sjevernoj Europi traže oblike bez križa koji podsjećaju na stupove. Te razlike su tolike da smo, primjerice, u Irskoj doživjeli da su ljudi iz neznanja stavili lampaš na stol i zapalili ga za ljepši ugođaj. Njima je to lijepo i ne shvaćaju da je to za groblje", kaže Pandža. Posao je Brođanin pokrenuo 1994. godine, kada su u njemu bili samo on i njegova supruga. Krenuli su s malim štandom na tržnici, prolazeći od samoga osnivanja različite razvojne faze i prilagođavajući se uvjetima na tržištu.

Počeli su uvoziti kozmetiku i opskrbljivati parfumerije i trgovine kojih je u to vrijeme bilo mnogo. Kako je vlasnik strojarski inženjer, počeli su raditi plastičnu ambalažu za lampaše, a kasnije i same lampaše jer su vidjeli da dobro idu. Veleprodaju su proširili na prehranu i počeli otvarati vlastite lance dućana, no od toga su odustali 2008. godine. Na kraju su napustili trgovinu i orijentirali se isključivo na proizvodnju.

Danas Primax ima pedesetak radnika koji rade u tri smjene te vlastiti proizvodni i skladišni prostor veličine 2000 četvornih metara. Tijekom četvrt stoljeća dugog postojanja tvrtka je čak u sedam navrata mijenjala lokaciju, no tada su se bavili pretežito trgovačkom djelatnošću. Onda su shvatili da im treba ozbiljan proizvodni kapacitet i ozbiljan pristup. Tako su prije pet godina uložili 14 milijuna kuna vlastitih sredstava u gradnju i opremanje nove proizvodne hale u Zadubravlju. Nakon toga, proizvodnja se ustalila.

"Nije lako proizvesti šest milijuna komada. Da bismo ponovno povećali proizvodnju, morali bismo opet puno uložiti, jer svijeće iziskuju velik skladišni prostor. U ovom se poslu najveći postotak prodaje odvija unutar mjesec ili dva prije Svih Svetih, ali proizvodnja kreće već u veljači. Ciklus obrtaja nam je sličan onome u poljoprivredi", pojašnjava Pandža. On se prisjeća kako je u vrijeme dok su gradili halu na snazi bio zakon o poticaju ulaganja većih od milijun eura.

Kako su zemljište kupili godinu dana ranije, njihov je zahtjev za subvenciju odbijen uz obrazloženje da kako su već krenuli s investicijom. Naime, na natječaj su se mogli kandidirati samo oni koji do tada ništa nisu uložili. Tako su ostali bez potpore. Jedini poticaji koje su dobili bili su 300 tisuća kuna iz europskih fondova za uvođenje novog softvera, 250 tisuća kuna od Ministarstva poduzetništva i obrta za unapređenje proizvodnje te 100 tisuća kuna od Brodsko-posavske županije za kupnju strojeva.

Loš odnos prema poduzetništvu
"U Hrvatskoj je glavni problem odnos prema poduzetništvu. Da smo dobili 40 posto od tog višemilijunskog ulaganja u halu, mi bismo danas imali još jednu novu liniju i bolju poziciju na tržištu, a radnici bi bili zadovoljniji i bolje plaćeni. Međutim, ukupni trend ipak je pozitivan i stanje je danas znatno bolje nego prije nekoliko godina. Jedino što nismo zadovoljni ishodom", nastavlja Pandža. Osim lampaša, proizvode i PE folije od recikliranog ili originalnog materijala te ambalažu, a godišnji promet im je oko 30 milijuna kuna. EBITDA se kreće od 1,3 do 1,5 milijuna kuna, dok čista dobit iznosi oko 300 tisuća kuna. Oko 35% proizvodnje izvoze na europsko tržište - Francusku, Irsku, Njemačku, Austriju, Belgiju, Dansku, Finsku... s tendencijom daljnjeg rasta.

U konačnici, izvoz bi trebao narasti na više od 50 posto. "Iako ljudi misle da su skupe, svijeće su zapravo jeftina roba, ali skup je transport i to nas ograničava. Ne može se baš reći da nam je konkurencija pretežno inozemna. Domaći proizvođači postaju sve ozbiljniji i konkurentniji, kvaliteta je iz godine u godinu sve bolja, a i cijene su kod nas još niže nego na Zapadu", objašnjava Pandža.

U Primaxu ističu kako u pogonima sa složenom tehnologijom poput njihove obuka radnika traje dulje. Gotovo nitko od mladih koji dođu u tvrtku ne zna odmah praviti svijeće, nego ih u posao uvode stariji majstori. Njihovi se proizvodi ne mogu napraviti u garaži, stoga su u prvom planu obučenost te poboljšanje uvjeta i tehnologije. A to se ne može postići povećanjem broja ljudi, nego kvalitete.

Prema Pandžinim riječima, danas na tržištu mogu poslovati samo oni koji su vrlo produktivni. A kako su njihovi strojevi veoma skupi, odlučili su se na usku liniju proizvoda, vodeći pri tom računa o tehnološkoj opremljenosti i konkurentnosti na svjetskom tržištu. Plaće u Primaxu su od 3800 kuna, koliko zarađuju radnici koji obavljaju najjednostavnije poslove, do više od 7000 kuna, koliko dobiju majstori koji vode složene i komplicirane strojeve. "Trudimo se podizati plaće i tako smanjivati nervozu i stres. Mislim da će primanja radnika još rasti, jer je taj proces vezan uz usavršavanje tehnologije i dizanje naših prodajnih cijena. A to je ono na čemu intenzivno radimo", zaključio je Pandža.


Komentari članka

Vezani članci

Poslovni su im rezultati ove godine bolji nego lani, najviše izvoze u Sloveniju, Njemačku i Švicarsku

16.09.2020.

“Do ove godine ta su sredstva bila vrlo malo zastupljena u ukupnom volumenu prodaje. Glavni dio našega proizvodnog programa su sredstva za osobnu njegu i ona za pranje i čišćenje”, ističe Dujmović. Asortiman Swisscolora je u šest kategorija – higijenski p

Hrvatska tvrtka u prvih 6 kompanija u svijetu u jednoj branši

16.09.2020.

Kao certificirani provider tzv. FinOps metodologije svojim klijentima donosi pomak u razumijevanju troškova rada u ‘oblaku’.

‘Pčelarstvo traži stalna ulaganja, ali naš se med uspio probiti do Europe’

16.09.2020.

Prije 10 godina pčelar Marijan Naranđa nabavio je prvih 20-ak košnica u Velikom Trojstvu pored Bjelovara, gdje je potom osnovao OPG Naranđa u kojem u oko 85 pčelinjih zajednica godišnje proizvedu do dvije tone meda. Pomažu mu supruga Vlasta i kći Ela, “pč

Ugovorili isporuku teretnih vagona

15.09.2020.

Đuro Đaković Specijalna vozila, iz sastava grupacije Đuro Đaković, i švicarski naručitelj ugovorili su proizvodnju i isporuku teretnih vagona u vrijednosti od 127 milijuna kuna, objavila je Đuro Đaković grupa. Riječ je o četveroosovinskim vagonima "Uacns"

Vukovar među 10 najboljih po dobiti

15.09.2020.

Poduzetnici iz Zagreba, Poreča i Rijeke ostvarili su najveću konsolidiranu netodobit prošle godine i vodeći su na ljestvici deset gradova s najvećom zaradom, pokazuje analiza Financijske agencije (Fina). Među top 10 gradova prema kriteriju netodobiti još

Tag cloud

  1. 2045 članka imaju tag hrvatska
  2. 2122 članka imaju tag turizam
  3. 1590 članka imaju tag financije
  4. 1319 članka imaju tag izvoz
  5. 1100 članka imaju tag svijet
  6. 879 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1034 članka imaju tag trgovina
  8. 760 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1059 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 872 članka imaju tag investicije
  11. 964 članka imaju tag ict
  12. 1011 članka imaju tag EU
  13. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 622 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 521 članka imaju tag tehnologija
  22. 298 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 367 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 325 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 315 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici