Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Lis 2018

Vodeći hrvatski proizvođač svijeća i lampaša izvozi i na europsko tržište

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Vedran Balen/VL  

Vodeći hrvatski proizvođač svijeća i lampaša izvozi i na europsko tržište

Sedam tisuća paleta s više od šest milijuna komada lampaša i svijeća svake se godine proizvede te na domaće i inozemno tržište plasira iz malog Zadubravlja u okolici Slavonskog Broda. Za to je zaslužna tvrtka Primax, niz godina vodeći proizvođač ovih artikala u Hrvatskoj. Uoči blagdana Svih Svetih, u Primaxu imaju pune ruke posla. Suvlasnik i direktor Robert Pandža kaže da ne zna je li njegova tvrtka prva u Hrvatskoj, ali zna da puno rade. Dodaje kako svaka europska regija ima svoju ideju kako treba izgledati, gorjeti i od čega treba biti napravljen lampaš, a oni nastoje svakome udovoljiti i prilagoditi se potrebama tržišta.

Promjena sektora i lokacija
"U Hrvatskoj su razigrani i slični onima u Austriji i Njemačkoj, dok u sjevernoj Europi traže oblike bez križa koji podsjećaju na stupove. Te razlike su tolike da smo, primjerice, u Irskoj doživjeli da su ljudi iz neznanja stavili lampaš na stol i zapalili ga za ljepši ugođaj. Njima je to lijepo i ne shvaćaju da je to za groblje", kaže Pandža. Posao je Brođanin pokrenuo 1994. godine, kada su u njemu bili samo on i njegova supruga. Krenuli su s malim štandom na tržnici, prolazeći od samoga osnivanja različite razvojne faze i prilagođavajući se uvjetima na tržištu.

Počeli su uvoziti kozmetiku i opskrbljivati parfumerije i trgovine kojih je u to vrijeme bilo mnogo. Kako je vlasnik strojarski inženjer, počeli su raditi plastičnu ambalažu za lampaše, a kasnije i same lampaše jer su vidjeli da dobro idu. Veleprodaju su proširili na prehranu i počeli otvarati vlastite lance dućana, no od toga su odustali 2008. godine. Na kraju su napustili trgovinu i orijentirali se isključivo na proizvodnju.

Danas Primax ima pedesetak radnika koji rade u tri smjene te vlastiti proizvodni i skladišni prostor veličine 2000 četvornih metara. Tijekom četvrt stoljeća dugog postojanja tvrtka je čak u sedam navrata mijenjala lokaciju, no tada su se bavili pretežito trgovačkom djelatnošću. Onda su shvatili da im treba ozbiljan proizvodni kapacitet i ozbiljan pristup. Tako su prije pet godina uložili 14 milijuna kuna vlastitih sredstava u gradnju i opremanje nove proizvodne hale u Zadubravlju. Nakon toga, proizvodnja se ustalila.

"Nije lako proizvesti šest milijuna komada. Da bismo ponovno povećali proizvodnju, morali bismo opet puno uložiti, jer svijeće iziskuju velik skladišni prostor. U ovom se poslu najveći postotak prodaje odvija unutar mjesec ili dva prije Svih Svetih, ali proizvodnja kreće već u veljači. Ciklus obrtaja nam je sličan onome u poljoprivredi", pojašnjava Pandža. On se prisjeća kako je u vrijeme dok su gradili halu na snazi bio zakon o poticaju ulaganja većih od milijun eura.

Kako su zemljište kupili godinu dana ranije, njihov je zahtjev za subvenciju odbijen uz obrazloženje da kako su već krenuli s investicijom. Naime, na natječaj su se mogli kandidirati samo oni koji do tada ništa nisu uložili. Tako su ostali bez potpore. Jedini poticaji koje su dobili bili su 300 tisuća kuna iz europskih fondova za uvođenje novog softvera, 250 tisuća kuna od Ministarstva poduzetništva i obrta za unapređenje proizvodnje te 100 tisuća kuna od Brodsko-posavske županije za kupnju strojeva.

Loš odnos prema poduzetništvu
"U Hrvatskoj je glavni problem odnos prema poduzetništvu. Da smo dobili 40 posto od tog višemilijunskog ulaganja u halu, mi bismo danas imali još jednu novu liniju i bolju poziciju na tržištu, a radnici bi bili zadovoljniji i bolje plaćeni. Međutim, ukupni trend ipak je pozitivan i stanje je danas znatno bolje nego prije nekoliko godina. Jedino što nismo zadovoljni ishodom", nastavlja Pandža. Osim lampaša, proizvode i PE folije od recikliranog ili originalnog materijala te ambalažu, a godišnji promet im je oko 30 milijuna kuna. EBITDA se kreće od 1,3 do 1,5 milijuna kuna, dok čista dobit iznosi oko 300 tisuća kuna. Oko 35% proizvodnje izvoze na europsko tržište - Francusku, Irsku, Njemačku, Austriju, Belgiju, Dansku, Finsku... s tendencijom daljnjeg rasta.

U konačnici, izvoz bi trebao narasti na više od 50 posto. "Iako ljudi misle da su skupe, svijeće su zapravo jeftina roba, ali skup je transport i to nas ograničava. Ne može se baš reći da nam je konkurencija pretežno inozemna. Domaći proizvođači postaju sve ozbiljniji i konkurentniji, kvaliteta je iz godine u godinu sve bolja, a i cijene su kod nas još niže nego na Zapadu", objašnjava Pandža.

U Primaxu ističu kako u pogonima sa složenom tehnologijom poput njihove obuka radnika traje dulje. Gotovo nitko od mladih koji dođu u tvrtku ne zna odmah praviti svijeće, nego ih u posao uvode stariji majstori. Njihovi se proizvodi ne mogu napraviti u garaži, stoga su u prvom planu obučenost te poboljšanje uvjeta i tehnologije. A to se ne može postići povećanjem broja ljudi, nego kvalitete.

Prema Pandžinim riječima, danas na tržištu mogu poslovati samo oni koji su vrlo produktivni. A kako su njihovi strojevi veoma skupi, odlučili su se na usku liniju proizvoda, vodeći pri tom računa o tehnološkoj opremljenosti i konkurentnosti na svjetskom tržištu. Plaće u Primaxu su od 3800 kuna, koliko zarađuju radnici koji obavljaju najjednostavnije poslove, do više od 7000 kuna, koliko dobiju majstori koji vode složene i komplicirane strojeve. "Trudimo se podizati plaće i tako smanjivati nervozu i stres. Mislim da će primanja radnika još rasti, jer je taj proces vezan uz usavršavanje tehnologije i dizanje naših prodajnih cijena. A to je ono na čemu intenzivno radimo", zaključio je Pandža.


Komentari članka

Vezani članci

Mlada poljoprivrednica proizvela "lažnu Nutellu" od batata za kojom kupci luduju

19.03.2019.

"Kako je nastala Batela? To je bio veliki prasak u mojoj glavi. Nisam bila zadovoljna cijenom batata jer svi hoće ekološko, kvalitetno, ali kada treba otvoriti novčanik, ljudi se povuku, tako da sam željela povećati ekonomsku vrijednost batata i došla na

Doktori, odvjetnici, direktori... Bakinim savijačama ne znaju odoljeti

18.03.2019.

Prije pet godina Jadranka je preko noći ostala bez posla. U tom je trenutku imala dvije opcije - biro ili preuzimanje tvrtke koja je bila pred raspadom. Uz podršku obitelji i majčinu financijsku pomoć odlučila je krenuti od samog početka. Poučena iskustvo

Maslinovo ulje iz Istre i Dalmacije preko Trsta u Kini i Japanu

18.03.2019.

Možemo konkurirati ostalima na hrvatskom i tržištu EU jer imamo jedinstvenu autohtonu sortu Oblica, kaže Ivica Miljak, direktor tvrtke Bilaja iz Marine kod Trogira. Koje još hrvatske tvrtke, u organizaciji HGK, nastupaju na Međunarodnom sajmu maslinovog u

Miroslav Mataušić: Frelimo čvarke vole u Bruxellesu i u Kini

18.03.2019.

Staro je vjerovanje da ćete, sanjate li da radite čvarke, živjeti dugo i sretno. Samoborac Mataušić je svoje snove pretvorio u stvarnost. Najveći je specijalizirani proizvođač čvaraka u Hrvatskoj, njegov obrt uz članove obitelji broji četrnaest zaposlenih

Span sklopio ugovor s Ukrajincima vrijedan 27 milijuna dolara

15.03.2019.

Ovaj je ugovor najveći IT ugovor u Ukrajini i ponosan sam što ga je dobila hrvatska tvrtka. Span se ovim ugovorom jako dobro pozicionirao i time je porasla vrijednost tvrtke. Valja voditi računa i o tome da je Metinvest najveća ukrajinska kompanija. Sad r

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 412 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija