Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Kol 2020

Vozila ‘Made in Croatia’ ići će na svjetska tržišta: Hrvatska bi mogla postati automobilska sila

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Darko Bičak  

Vozila ‘Made in Croatia’ ići će na svjetska tržišta: Hrvatska bi mogla postati automobilska sila

Povjerenje investitora Rimac kreće od nule, s novim idejama, tehnologijama i svježim novcem i sigurno je da ćemo u sljedećim godinama vidjeti brojne automobile koji će na svjetsko tržište ići pod oznakom Made in Croatia.

Ima li Hrvatska danas autoindustriju, ili što je možda još važnije, kakve su joj perspektive da je razvije u sljedećih nekoliko godina? Svakom je jasno da automobili Made in Croatia ne postoje, a niti su ikada postojali. No unatoč tome Hrvatska je imala i još uvijek ima zavidnu razinu proizvodnje automobilskih dijelova. Štoviše, neke hrvatske tvrtke autodijelova, prije svega AD Plastik, odnosno nekadašnja Jugoplastika, toliko su ojačale da otvaraju svoje tvornice i u drugim europskim državama, konkretno u Rusiji, Srbiji, Rumunjskoj i Mađarskoj.

Kako bilo, Hrvatska ima 30-ak ozbiljnijih proizvođača autodijelova, uz stotinjak manjih podizvođača, a procjenjuje se da ovaj sektor godišnje ostvari oko 500 milijuna eura prihoda, gotovo isključivo u izvozu. Ali, posljednjih godina na krilima digitalizacije i elektrifikacije te transformacije čitave autoindustrije prema zelenoj agendi bilježimo i ozbiljne pokušaje da se u Hrvatskoj stvori i prava automobilska industrija koja bi na tržište plasirala vozila Made in Croatia.

Dok-Ing inovator i poduzetnik Vjekoslav Majetić specijalizirao se za autonomna vozila vrhunske tehnologije u nišama razminiravanja te rudarstva i vatrogastva. Mnoga njegova vozila su na električni pogon, a o kakvom tehnološkom dostignuću se radi dovoljno govori to da gotovo nema ozbiljnije vojne sile ili pak renomirane rudarske kompanije u svijetu koja ne koristi Dok-Ing. Majetić je 2010. krenuo i u projektiranje gradskog električnog automobila XD, koji je doživio i svoju drugu verziju YD, ali to, barem zasad, nije otišlo puno dalje od perspektivnog projekta.

Uložili više od 150 mil. eura

Druga priča je ona Mate Rimca koji je od Hrvatske stvorio tehnološki brend, zemlju koja može, manje ili više sama, proizvesti najsuvremeniji električni hiperautomobil. Čitav Rimčev projekt još uvijek je obavijen velom misterija – razvija li on i proizvodi samo dijelove za druge proizvođače e-automobila, a njegovi projekti hiperautomobila: Concept One, Concept S, C-Two su samo njegove hobi igračke, ili se tu radi ipak o nekom ozbiljnijem industrijskom potencijalu. No činjenica je da je Rimac u posljednje vrijeme privukao vrlo ozbiljna investitorska imena – Hyundai, Kia, Porsche, Camel – koji su u tu tvrtku uložili više od 150 milijuna eura.

Novi zamah razvoju Rimac automobila, a i mašti Hrvata da će postati globalna, ili barem regionalna, automobilska sila, dala je vijest da je novi glavni direktor tehnologije (CTO) Rimca postao Chris Porritt. O kakvom “kapitalcu” je riječ dovoljno govori njegova biografija u kojoj stoji da je bio potpredsjednik odjela inženjeringa Tesle, potpredsjednik za razvoj posebnih projekata u Appleu, a 16 godina je proveo u Aston Martinu na poziciji glavnog inženjera za hiperautomobile. Iako detalji i planovi s Porrittom u Svetoj Nedjelji, gdje je sjedište Rimca, nisu poznati, jasno je da su oni vrlo ambiciozni i globalni.

Možda je hrvatsku automobilsku industriju i njezine perspektive bolje pogledati sa strane. Susjedna Srbija ima dugu tradiciju automobilske industrije – od 1939. postoji suradnja s Fiatom. Jedan od rijetkih tamošnjih nerežimskih medija, dnevni list Danas, dao je nedavno opširnu usporedbu ovog sektora gospodarstva s vrlo intrigantnim naslovom: “Srbija ili Hrvatska – ko je auto sila?” Tako se može pročitati da automobilska industrija u Srbiji veže oko 60 većih tvrtki, uglavnom stranih investitora, koji su u proteklih 20-ak godina uložili 1,7 milijardi eura i izravno zaposlili 27 tisuća radnika. Statistike govore da taj sektor pridonosi izvozu sa 2,1 milijardu eura – ne i koliko je to povećalo uvoz.

Ta priča ima i drugu, zasjenjenu stranu, a to je činjenica da je država u projekt oživljavanja industrije, nakon ratova 1990-ih u kojima je i razrušen veći dio pogona u Kragujevcu, uložila velik novac poreznih obveznika.

Kako je propao Kragujevac

Prema procjenama, stranim investitorima izravno ili posredno, plasirano je između jedne i dvije milijarde eura. Jednako, u Srbiji se malo toga proizvodi, uglavnom kabeli, plastike i slični dijelovi male dodane vrijednosti. Ostatak se uvozi, sklapa i onda izvozi, od čega srpska ekonomija ima malo koristi. Ali, i prije korona krize, koja je globalni automobilski sektor bacila na koljena, kompanija Fiat automobili Srbija (FAS) bila je u ozbiljnim problemima. Tvornica koju je financirala uglavnom srpska vlada projektirana je za kapacitet od 200.000 vozila godišnje, prije svega zbog nerealnih očekivanja da će zbog rusko-srpske bescarinske zone biti ostvaren veliki izvoz u Rusiju. To nikad nije zaživjelo te je rekord proizvodnje postignut 2017. sa 117 tisuća vozila. Sljedeće godine napravljeno ih je 60.000, lani 40.000, a ove godine plan je bio 20.000.

U Kragujevcu se proizvodi samo jedan model automobila, Fiat 500L koji nikad nije zaživio na tržištu, a iako se godinama najavljivao još jedan model, s koronom ti su planovi zamrli. Radnici FAS-a uglavnom su na odmoru, trake stoje, a sve je izglednije i Fiatovo povlačenje iz Srbije. Korona kriza će globalno promijeniti automobilsko tržište i industriju, mnogi veliki igrači najavljuju transformaciju i otpuštanja te je teško očekivati da bi se FAS i prateće industrije u Srbiji od toga mogli oporaviti. S druge strane, Rimac kreće od nule, s novim idejama, tehnologijama i svježim novcem, koji uglavnom dolazi od privatnih investitora.

Električni automobili su sigurno budućnost, a Rimac ima održiv poslovni sustav, kvalitetan tim koji se stalno širi, povjerenje investitora i potporu zajednice te novac, i gotovo je sigurno da ćemo sljedećih godina vidjeti, možda ne stotine tisuća, ali izvjesno stotine ili tisuće automobila koji će na svjetsko tržište ići pod oznakom Made in Croatia.


Komentari članka

Vezani članci

Predsjednik uprave ‘AD Plastik Grupe‘ ekskluzivno za ‘Slobodnu‘: Precijenjena kuna ‘pojela‘ nam je u pet godina čak 90 milijuna kuna prihoda

28.09.2020.

U prvih smo šest mjeseci ugovorili 92,5 milijuna eura novih poslova za buduće razdoblje, što potvrđuje kako naši kupci nastavljaju sa svojim aktivnostima i planovima. Od toga je 9,4 milijuna eura ugovoreno za PSA Grupu na europskom tržištu, a 83,1 milijun

Nanobit i Rimac nisu proizvod države ili društva već puno rjeđi primjer poduzetničke upornosti

23.09.2020.

Trebali bismo se zapitati gdje bi nam gospodarstvo bilo da počnemo njegovati poduzetnički i inovatorski duh, a i nešto što bi se trebalo podrazumijevati samo po sebi – izostanak korupcije.

Hrvatska bi mogla postati globalno središte razvoja i proizvodnje sportskih automobila

23.09.2020.

Pionirski pokušaj inovativnog Mate Rimca danas njegovu priču dovodi do ozbiljnih dimenzija koje se po svojoj vrijednosti mjere možda i u milijardama kuna.

U njemačkom MAN-u najavili 9500 otkaza

15.09.2020.

Tvronice u austrijskom gradu Steyru, te u Plauenu i Wittlichu u Njemačkoj, mogle bi biti potpuno zatvorene. Najava otkaza nije iznenadila jer je MAN-ovo poslovanje ocijenjeno preskupim i prije krize.

Rimac: ‘Hrvatska je toliko beznačajna u poslovnom svijetu da je uopće smiješno razmišljati o nekakvim lokalnim okvirima‘

11.09.2020.

Mate Rimac je kao primjer naveo upravo Hyundai čiji prihodi su četiri puta veći od hrvatskog BDP-a. Osnivač i izvršni direktor Rimac Automobila Mate Rimac rekao je u četvrtak da je ta tvrtka od početka koronakrize do sada zaposlila oko 150 ljudi, a naznač

Tag cloud

  1. 2050 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1324 članka imaju tag izvoz
  5. 1104 članka imaju tag svijet
  6. 880 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 764 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1061 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 303 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 371 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 327 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici