Vrlo propulzivan faktoring

Faktoring je posao kojem recesija ne smeta. Dapače, otkup nedospjelih potraživanja u posljednje vrijeme cvjeta. To i ne začuđuje s obzirom na to da je glavni efekt faktoringa poboljšanje likvidnosti, jer tvrtke brzim nabavljanjem novca mogu u kratkom vremenu prodisati.

Usluge faktoringa kao oblika kratkoročnog financiranja posebno su povoljne za mala, srednja i brzorastuća poduzeća s kvalitetnim potraživanjima u svom portfelju koja ne mogu ili ne žele čekati njihovu naplatu. Tvrtka prodajom potraživanja odmah može dobiti predujam između 70 i 90 posto iznosa fakture (umanjene za faktorinšku naknadu), nakon naplate isplaćuje se ostatak, a uvjet je da je riječ o kvalitetnom potraživanju koje nije potraživanje banke po kreditu.

Trend rasta

Faktoring je još mali dio financijskog sektora, ali vrlo propulzivan. U brojkama to izgleda ovako. Faktoringom se u Hrvatskoj bavi 17 samostalnih faktorinških kuća koje, prema agregiranim podacima Hanfe, s 31. prosincem 2014. posjeduju 7,97 milijardi kuna aktive, od čega se 6,39 milijardi odnosi na faktorinška potraživanja i eskont mjenica. Pritom u strukturi potraživanja eskonti mjenica zauzimaju visok udio od 76 posto, a u preostalih 24 posto i dalje prevladava domaći faktoring. Iako još slabo razvijene, sve se više rabe usluge izvoznog i uvoznog faktoringa koje na razini tržišta zauzimaju samo 2,3 posto ukupne aktive. U 2014. ukupna aktiva ostala je na približno jednakoj razini kao i godinu prije, odnosno smanjila se za 16 milijuna kuna ili 0,2 posto. Ipak, manjak likvidnosti u gospodarstvu intenzivirao je potražnju za faktoringom kao načinom financiranja, pa je volumen transakcija u 2014. iznosio 18,84 milijardi kuna i porastao je za 11 posto, a u odnosu na 2012. čak i 20 posto. Na kraju 2014., kad se sve zbrojilo i oduzelo, od gotovo 8 milijardi kuna u aktivi preostalo je 453 milijuna kuna prihoda od kamata i 217 milijuna čiste dobiti, što je porast od 21 posto u odnosu na 2013. kada je ostvareno 38 milijuna manje. Zabilježen je i trend rasta kapitala tijekom godina, a danas faktorinške kuće upravljaju s 568 milijuna kuna kapitala, što je za 6,6 posto više nego godinu dana prije. Hrvatsko je faktorinško tržište visoko koncentrirano, pa je tako na kraju prošle godine Erste Factoring zauzeo 38 posto agregirane aktive te 45 posto ukupne neto dobiti, a prema podacima iz 2013., zajedno s Raiffeisen Factoringom, Adriatic Zagreb Factoringom i Prvim Faktorom čini 89 posto ukupne aktive i neto dobiti.

Financiranje gospodarstva

Osim samostalnih faktorinških kuća, u Hrvatskoj se faktoringom bave i banke te ostale kreditne institucije koje su prošle godine u svojoj aktivi imale 1,58 milijardi otkupljenih potraživanja i tako na tržištu obuhvaćaju nimalo zanemariv udio od 20 posto. Prema podacima Hanfe, u bankarskom sektoru postoje četiri društva, od kojih je najveće Erste Factoring, a u nebankarskom sektoru ima 13 društava, od kojih je najveće Adriatic Zagreb Factoring. Erste Factoring je 2014. završilo s rastom operativnog rezultata za 3,4 milijuna kuna (plus tri posto) u odnosu na prethodnu godinu, rast prinosa na aktivu iznosio je 3,1 posto, prinos na kapital porastao je s 39,8 na 43,8 posto, a dobit nakon oporezivanja iznosila je 98,1 milijun kuna, što je povećanje od 40 posto u odnosu na 2013. Iako je uvriježeno mišljenje da faktorinški posao počinje cvjetati u nestabilnom ekonomskom okružju, riječ je o zabludi, kaže Alma Mekić Ćerdić, predsjednica Udruženja faktoring društava Hrvatske gospodarske komore (HGK) i predsjednica Uprave Erste Factoringa.

– S obzirom na to da je faktoring u Hrvatskoj relativno mlad proizvod, mnogi njegov razvoj povezuju s nastankom ekonomske krize. U najrazvijenijim zemljama Europe, kao što su Engleska ili Njemačka, faktoring ima važnu ulogu u financiranju gospodarstva. Faktoring kao alternativni izvor financiranja nije konkurencija kreditu kao klasičnom obliku financiranja. Naime, on je komplementaran proizvod koji, među ostalim, omogućava financiranje i kada su limiti određenog klijenta (tj. dobavljača, isporučitelja robe, prodavatelja potraživanja) kod banaka popunjeni, bilo zbog nedostatnog boniteta ili npr. nedostatnih vrijednosti nekretnina koje bi se tražile kao osiguranje. Razlog tome je što se financiranje može zasnivati na bonitetu klijenta (dobavljača), na bonitetu kupca ili čak neke treće osobe uključene u konkretnu transakciju, zatim na temelju boniteta jamca. To je proizvod koji je fleksibilan i vrlo efikasan u svakom gospodarskom okružju – ističe Mekić Ćerdić.

Navodi da se uslugama faktoringa podjednako koriste velike tvrtke kao i one male i srednje te da ne postoji dominantni sektor gospodarstva koji bi se više isticao u iskorištavanju faktoringa.

Novi zakon

U kolovozu prošle godine na snagu je stupio novi Zakon o faktoringu radi institucionalnog uređivanja i povećanja pravne sigurnosti na tom propulzivnom tržištu, no brzo su slijedile kritike manjih faktorinških društava zbog nekih obveza (uvjeti o imenovanju najmanje dva člana uprave i najmanje tri člana nadzornog odbora određenih kvalifikacija itd.) koje su za njih, u odnosu na bankarska faktorinška društva, teško izvedive i skupe.

U HGK objašnjavaju da se Zakonom o faktoringu uređuju ugovor o faktoringu, prava i obveze subjekata u poslovima faktoringa, uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada faktorinškog društva te način i uvjeti za prekogranično obavljanje djelatnosti i izvještavanje faktorinškog društva. Također se definira sustav upravljanja rizicima i postupak obavljanja nadzora. Pravilnici koje Hanfa donosi na temelju tog zakona propisuju uvjete, način, rokove, izvještaje i sl. prema kojima su faktorinška društva dužna postupati u obavljanju svoje djelatnosti.

– Praksa će pokazati eventualne nedostatke zakonske regulative ako ih bude. Iako su od donošenja Zakona do danas zabilježeni poneki prigovori koji se odnose na otežano izvođenje obveza u zadanim rokovima, činjenica je da je donošenjem Zakona o faktoringu uspostavljen kvalitetan pravni okvir za obavljanje poslova faktoringa te olakšani nadzor i supervizija nad faktorinškim društvima – kaže Mekić Ćerdić.

U Hanfi ističu da, prema odredbama Zakona o faktoringu, rok za usklađivanje s odredbama zakona za ona društva koja obavljaju poslove faktoringa traje do 8. kolovoza 2015. Nakon tog roka postojat će, kažu, precizniji i pouzdaniji pokazatelji o poslovanju faktorinških društava u Hrvatskoj.