Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Kol 2009

Wellnes centri bez deklaracije

Izvor: novine.novilist.hr · Autor: Andrea Vukelić  

Wellnes centri bez deklaracije

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK) broj hotelskih wellness centara se prije šest godina mogao svesti jedva na prste jedne ruke, da bi se već ove godine hrvatska turistička ponuda mogla pohvaliti s uistinu impresivnom brojkom od čak 72 takva kompleksa.

No, unatoč tome što je »wellnes industrija« doživjela pravi bum na našim prostorima i postala unosan posao, ta je gospodarska grana još uvijek »divlja zona« nezaokružena adekvatnim pravnim aktima. Naime, wellness je daleko više od kozmetičkog salona, saune, bazena i solarija i samo izrijekom se spominje u nekoliko zakonskih okvira, Zakonu o pružanju usluga u turizmu, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakonu o uslužnoj djelatnosti.

Vidljivo je da je riječ o nedovoljno definiranom turističkom proizvodu čija je kompleksnost ostala neprepoznata te za razliku od svjetske prakse, još uvijek nije regulirana posebnim zakonom. Poduzetnik sam odlučuje o pitanju u kojem obliku bi se obavljala ta djelatnost pa tako svatko tko može otvoriti obrt ili trgovačko društvo može otvoriti i wellness centar.

Da će pritom imati kvalificirane radnike u čije se ruke gosti prepuštaju, od kozmetičara, trenera, nutricionista do zdravstvenih djelatnike, kao i kvalitetno i razrađene programe, ostavljeno je njemu na dušu. Takav nedostatak standarda koji bi trebao pokrivati ne samo prostor, već i druge važne faktore, od licenciranih programa, kvalitete djelatnika, proizvoda, opreme, uređaja do čistoće i higijene, otvorio je prostor nelojalnoj konkurenciji. Pod etiketom wellnessa može se komotno pružati uslugu na razini kozmetičkog salona s teretanom i solarijem – i pritom sakupiti koja zvjezdica.

Ravnateljica Učilišta Lovran, odnosno wellness akademije, dr. Jelica Popić jedna od vodećih inicijatora za donošenje posebne zakonske regulative i razgraničenja wellness djelatnosti i wellness turizma kao selektivne turističke grane, kaže da je u takvoj situaciji jednostavno riječ o »proizvodu bez deklaracije«.

– Bez posebne zakonske regulative nije ga moguće adekvatno oblikovati, niti mu dati nekakav standard. Wellness ulazi u područje uslužne djelatnosti, a također je nejasno što je tu ugostiteljska, a što turistička usluga, kaže dr. Popić, osnivačica prvog opatijskog wellness centra 2000. godine. Osim što je wellness metafora za životni stil koji uključuje odgovornost pojedinca za pozitivne navike življenja koje doprinose cjelovitom zdravlju: psihičkom, fizičkom i socijalnom, treba se zapitati i što je on kao proizvod odnosno usluga za tržište.

Bez odgovora »što je wellness« i »tko su sudionici wellness industrije« nema napretka i razvoja u modernim tržišnim uvjetima. Budući da wellness igra važnu ulogu u prihodima od turizma, baš zato bi zakonska regulativa trebala biti temelj razvoja wellnessa, ulaganja, kreditiranja, državne i druge financijske i tehničku podrške, naglašava dr. Popić.

Ministarstvo turizma tek je nedavno donijelo pravilnik, odnosno propisalo standarde za samo jednu kategoriju, wellness hotele, ali isključivo vezano za wellness prostor. Van bilo kakvih pravilnika ostali su raznolikost programa, golema ponuda i vrste usluga, kvaliteta i educiranost djelatnika, a da se ne spominju pravilnici koji se posebno reguliraju čistoću i zdravstvene uvjete u kojima se djelatnost obavlja.

Higijena je naime drugo važno, i nedovoljno riješeno pitanje, od koje sve počinje i koja kažu »pola zdravlja«, isto to zdravlje po koje se i dolazi u wellness. No, wellnessu i njegovoj tehnološki najmodernijoj opremi posebno prilagođenih pravilnika, nema. U Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi na upit tko je zadužen za kontrolu higijene wellnessa, rečeno nam je da je za zdravstveni nadzor zadužena sanitarna inspekcija, i to u »redovitim inspekcijskim nadzorima (prema planu i programu rada)«.

Tako prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti obavlja zdravstveni nadzor nad svima koji pružaju higijenske njege pučanstvu (javna kupališta, wellness centri, kozmetički saloni, brijačnice, frizerski saloni, saloni za masažu, saloni za manikuru, pedikuru i sl.), a on obuhvaća zdravstveni pregled prije stupanja u radni odnos. Isti taj zakon navodi da radnici ne smiju obavljati te poslove ako boluju od aktivne tuberkuloze, parazitarnih bolesti kože. Osim »zaraza«, nadziru se i solariji prema Zakonu o zaštiti od neionizirajućih zračenja i Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za uređaje koji proizvode optičko zračenje.

Predsjednik Grupacije wellness turizma pri HGK i ravnatelj nagrađivanog »Energy Clinic« Zdeslav Radovčić, istaknuo je da su zakonom ipak vrlo precizno definirane kontrole bazena za koje se brinu područni uredi za javno zdravstvo.

– Svjetska zdravstvena organizacija je još 2000. izdala »Guidelines for safe recreational – water enviroments« u kojem su detaljno opisane sve vrste prisutnih opasnosti: fizikalne, kemijske i mikrobiološke te mjere za održavanje kvalitete bazenske vode kao i program praćenja kvalitete bazenske vode, sustav nadzora i epidemiološka uloga u sustavu nadzora. U RH laboratorijska analiza bazenske vode, odnosno parametri koji se u njoj određuju, rade se prema Prijedlogu pravilnika o kvaliteti i nadzoru nad kvalitetom vode za piće i prema Programu mjera zaštite zdravlja od štetnih čimbenika okoliša koji je donijelo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi iz 2004.

U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti u čl. 100 definirani su poslovi koji obavljaju područni, regionalni Zavodi za javno zdravstvo, gdje se među ostalim navodi da »….prati, proučava, analizira i ocjenjuje zdravstvenu ispravnost vode za piće, vode za rekreaciju i fizikalnu terapiju…«. No, hidromasažne kade, jacuzziji, saune, teretane i drugi dijelovi wellnessa iz ovih pravilnika nisu vidljivi.

– Što se tiče »higijenskih uvjeta« ili propisa, u wellness centrima ne mogu reći da ne postoje pravila i propisi higijene i zaštite klijenata jer su kao takvi propisani za područje uslužnih i ugostiteljsko turističkih usluga, a kako se wellness centri otvaraju u sklopu uslužne i ugostiteljsko turističke djelatnosti, isti se propisi odnose na njih. Kontrolu higijenskih propisa radi sanitarna inspekcija te se u inspekcijskom obilasku provjerava sanitarna knjižica djelatnika, sredstva za dezinfekciju, adekvatna odjeća i obuća, ispravnost/atesti i rok trajanja produkata za rad, komentira dr. Jelica Popić.

Smatra da je wellness po vrsti programa koje nudi, u prostoru, posebno u opremi i produktima za rad daleko kompleksniji od kozmetičkih, masažnih, bazenskih ili drugih sustava za njegu i prevenciju pa bi higijenskoj kontroli trebalo ozbiljnije pristupiti.

– Potrebno je uz pomoć struke analizirati što su elementi ili parametri za izradu higijenskih i sigurnosnih pravila koja neće ugroziti zdravlje posjetitelja. Tek nakon toga treba izraditi pravilnike i sustav kontrole higijene u wellness centrima, a to je opet povratak na inicijativu da se wellness službeno objavi kao proizvod, zaključuje.


Komentari članka

Vezani članci

Luka stvara turistička iskustva koja brišu granicu između gosta i lokalca – kreira i produkcijski razvija tematske staze i rute

06.02.2025.

Luka Jakopčić je osnivač i direktor storytelling & experience studija Recider, tvrtke koja je specijalizirana za kreativni i produkcijski razvoj tematskih staza i ruta koje su uglavnom bazirane na principima igrifikacije i/ili samovođenja. Uz to se bave i

Dubrovački poduzetnici ostvarili 107.8 milijuna eura neto dobiti

04.02.2025.

Prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u Dubrovniku je u 2023. godini poslovalo 2.447 poduzetnika sa 11.807 zaposlenih, što je u odnosu na 2022. godinu povećanje broja zaposlenih za 828 ili 7.5 posto.

Najavljena četvrta AgroTerra Istra: Stiže 150 izlagača iz Slovačke, Mađarske, Italije, Slovenije i Hrvatske

31.01.2025.

U svom četvrtom izdanju, međunarodni poljoprivredni sajam AgroTerra Istra održat će se od 11. do 13. travnja u Pazinu, u prostoru polivalentne dvorane Školsko-gradske sportske dvorane, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u Gradsko

Rast ponude smještaja u Istri: Jesu li kuće i vile s bazenima dosegnule svoj vrhunac?

31.01.2025.

Uz apartmanske zgrade, godinama svjedočimo i gradnji popularnih kuća i vila s bazenima, donosi HRT. Je li potražnja turista za takvom vrstom smještaja dostigla svoj maksimum i je li ju ponuda sada već prerasla?

Njemački je ADAC hrvatske kampove svrstao u sam vrh, a 26 ih nosi oznaku “Superplatz”

30.01.2025.

Sjednog od najjačih europskih sajmova za kamping CMT Stuttgart, na kojem je predstavljena i hrvatska kamping-ponuda, stižu dobre najave za 2025. Prema analizi Udruge za istraživanje putovanja (FUR), koja je predstavljena na sajmu, iduće sezone očekuje se

Tag cloud

  1. 2692 članka imaju tag turizam
  2. 2560 članka imaju tag hrvatska
  3. 1673 članka imaju tag svijet
  4. 1358 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1917 članka imaju tag financije
  6. 1605 članka imaju tag izvoz
  7. 1479 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1342 članka imaju tag ict
  9. 1285 članka imaju tag trgovina
  10. 1179 članka imaju tag investicije
  11. 1243 članka imaju tag industrija
  12. 1050 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1020 članka imaju tag menadžment
  14. 852 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1148 članka imaju tag EU
  16. 616 članka imaju tag opg
  17. 766 članka imaju tag maloprodaja
  18. 523 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 641 članka imaju tag tehnologija
  21. 686 članka imaju tag marketing
  22. 382 članka imaju tag potpore
  23. 962 članka imaju tag kriza
  24. 505 članka imaju tag eu fondovi
  25. 482 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 509 članka imaju tag porezi
  27. 473 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 422 članka imaju tag osijek
  30. 511 članka imaju tag obrazovanje
  31. 536 članka imaju tag krediti
  32. 421 članka imaju tag start up
  33. 490 članka imaju tag dzs
  34. 435 članka imaju tag energetika
  35. 456 članka imaju tag BDP
  36. 410 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor