Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Lip 2010

Za 35.000 kuna na fakultet i bez mature

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Mirela Lilek  

Za 35.000 kuna na fakultet i bez mature

Između državnih i privatnih fakulteta od ove je godine još jedna razlika: uvjet za upis na besplatni državni studij je položena državna matura, a 24 privatna fakulteta u Hrvatskoj ponudila su dva modela upisa - jedan s maturom, drugi bez nje, ali uz položeni prijemni ispit. Kandidatima prepuštaju samostalnu odluku žele li upis uz maturu ili upis uz prijemni ispit. Tako, primjerice, na jednom od poznatijih privatnih fakulteta u Zagrebu oni uz maturu dodatno odrade još samo motivacijski razgovor, a onima koji odlaze na prijamni ispit provjerava se znanje matematike, stranog jezika, opće informiranosti, sposobnosti i slično.

Kandidati na koje ciljaju ove godine privatni fakulteti su oni sa završenom srednjom strukovnom ili umjetničkom školom te kandidati sa završenom srednjom školom prije 2010. godine. Za razliku od državnih fakulteta, njih privatni prihvaćaju i bez položene mature. Iako službeno prihvaćaju maturu i uvažavaju njezine rezultate, većina privatnih fakulteta od kandidata koji se odluče za upis uz maturu traži osnovnu razinu znanja hrvatskoga, matematike i stranoga jezika. Samo četiri fakulteta traže od budućih studenata položen neki od izbornih predmeta na maturi. Tako Visoka novinarska škola traži položenu povijest, Visoka škola za poslovno upravljanje »Baltazar Adam Krčelić« zahtijeva položenu informatika, a Visoka tehnička škola u Puli fiziku. Visoka škola tržišnih komunikacija dobro je odigrala zahtijevajući - likovnu kulturu. Naime, ponajbolje ocjene maturanti su prikupili upravo iz tog izbornog predmeta.

Dok fakulteti u sklopu sveučilišta i dalje nude samo dva upisna roka, dobar dio privatnih prva je dva roka već odradio, a na redu su - druga dva. Na taj način, objašnjavaju dekani privatnih visokih učilišta, omogućavaju kandidatima da se ranije, ali i naknadno opredijele za njihov studij. Ove je godine u ponudi više od 35 stručnih trogodišnjih privatnih studija nakon čijeg završetka uz skupljenih 180 bodova studenti dobivaju nazive stručnog prvostupnika, primjerice, ekonomije. Školarine, koje se kreću od 22.000 do 40.000 kuna godišnje ili u prosjeku oko 3000 kuna mjesečno, na većini privatnih fakulteta pokrivaju administrativne troškove studiranja, nastavu, osnovnu literaturu, mentorstvo i dopunsku nastavu, korištenje biblioteke, multimedijskog centra (ili u skromnijim slučajevima informatičke učionice), a ponegdje i sportske aktivnosti, terensku nastavu i poneki izlet.

Modeli plaćanja su uglavnom slični: više se isplati uplata cijele školarine u jednome obroku jer plaćanje u ratama pojede pokoju tisuću kuna. VER'N se dosjetio uvođenju dva modela uplate školarina. Trogodišnji model tako stoji 33.250 kuna u jednome obroku, odnosno 36.750 kuna u 12 mjesečnih rata. Četverogodišnji model pak omogućava godišnju uplatu 29.000 kuna, odnosno mjesečno - 2420. Na VERN'-u tvrde da zajedno sa Zagrebačkom školom za menadžment u svom sastavu zauzimaju gotovo 50 posto tržišta privatnog visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Imaju trenutačno oko 2200 studenata, oko 200 profesora (80 stalno zaposlenih osoba, od toga 40 profesora) te sedam studija, čime su definitivno najveća privatna grupacija u obrazovanju. Godišnje kod njih diplomira stotinjak studenata. »Najveći broj ih se odmah baca na posao i nemali broj postiže uspjehe vrijedne pozornosti«, kažu na VER'N-u. Među oko 150 njihovih diplomanata, danas su članovi uprava ili voditelji sektora visokokotirajućih tvrtki, menadžeri, a čak i generalni direktori.

Kvaliteta privatnih studija
Univerzalni odgovor na pitanje o kvaliteti privatnih studija nemoguće je dati, zbog preširoke razlike među njima. Ona se odnosi na predavače, prostor, opremu i sam pristup studentima. Činjenica je da veći postotak privatnih fakulteta no državnih ima mogućnost individualnom pristupu studentima, te da je sama interakcija između profesora i studenta na boljoj razini. Ono što nemaju studenti na svim državnim fakultetima, a imaju na gotovo svim privatnim, su češća gostovanja stranih i domaćih stručnjaka, bolje mogućnosti za timske vježbe, organizirana studijska putovanja, stručni posjeti inozemstvu i slično. Za razliku od nekih državnih, na privatnim uglavnom s Bolonjom nemaju problema.

Univerzalni odgovor na pitanje o kvaliteti privatnih studija nemoguće je dati, zbog preširoke razlike među njima. Ona se odnosi na predavače, prostor, opremu i sam pristup studentima. Činjenica je da veći postotak privatnih fakulteta no državnih ima mogućnost individualnom pristupu studentima, te da je sama interakcija između profesora i studenta na boljoj razini. Ono što nemaju studenti na svim državnim fakultetima, a imaju na gotovo svim privatnim, su češća gostovanja stranih i domaćih stručnjaka, bolje mogućnosti za timske vježbe, organizirana studijska putovanja, stručni posjeti inozemstvu i slično. Za razliku od nekih državnih, na privatnim uglavnom s Bolonjom nemaju problema.

Studij medija na sto načina
Među privatnicima u obrazovnom sektoru u modi su i dalje menadžment i novinarstvo. No dok Visoka novinarska škola nudi čisti studij novinarstva, Visoka poslovna škola »Zagreb« ima studij za marketing i komunikacije, a TV Akademija u Splitu upisuje studije multimedijske produkcije i marketinga (TV-produkcija i propaganda), multimedijske tehnologije (radiokomunikacija, montaža, snimanje i režija) te multimedijsko stvaralaštvo (izvješćivanje, animacija, izrada televizijskog scenarija, televizijsko voditeljstvo). Menadžment je po novome i u sportu. Sportski menadžment nudi Visoka škola za menadžment i dizajn »Aspiria«. No, dio privatnih studija nemoguće je studirati na državnim fakultetima, primjerice, studij upravljanja u kriznim uvjetima (na Veleučilištu Velika Gorica s pravom javnosti). Zanimljivo je da na istome mjestu studenti mogu upisati, primjerice, studij očne optike i održavanja zrakoplova.


Komentari članka

Vezani članci

Algebra: Jeste li i vi koristili besplatne vaučere za dodatno obrazovanje?

06.05.2024.

Dvije godine nakon njihova uvođenja u okviru novog Zakona o obrazovanju odraslih, Sveučilište Algebra provelo je u travnju opsežnu anketu na svojim polaznicima (uzorak: 1.269 ispitanika) kojom se nastojalo ispitati zadovoljstvo korisnika vaučera te njihov

Predstava NOVAC, kojom se promiče financijska pismenost kod mladih, oduševila publiku svih generacija

23.04.2024.

Edukativan i provokativan tekst predstave “Novac” potiče na razmišljanje i pruža odgovore na važna životna pitanja

Iako su dobre u STEM-u, učenice ne zanima karijera u programiranju

18.04.2024.

STEM zanimanja među najpoželjnijim su zanimanjima za učenike osmih razreda osnovnih škola, a ističu se ona u području biomedicine i zdravstva, računalstva te elektrotehnike i strojarstva. Ono što zabrinjava je što četvrtina učenika na kraju osnovne škole

Krenulo natjecanje učenika u kreiranju najbolje poslovne ideje

27.03.2024.

Ideja godine je poduzetničko natjecanje za srednjoškolce. Ove se godine održava dvanaesti put. Učenici se natječu u osmišljavanju najbolje poslovne ideje, pisanju poslovnog plana i prezentiranju svoje ideje pred žirijem.

Plaća više nije presudna: Nema sreće bez ulaganja u razvoj vještina baš svih zaposlenika

11.03.2024.

Završen je trend brzog mijenjanja poslova, prema iskustvu posrednika u zapošljavanju. Radnici sad traže kompaniju koja će ulagati u njihovo znanje i razvijanje vještina te imati jasan plan razvoja i napredovanja. Ne očekuju to samo menadžeri

Tag cloud

  1. 2602 članka imaju tag turizam
  2. 2457 članka imaju tag hrvatska
  3. 1576 članka imaju tag svijet
  4. 1240 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1860 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag izvoz
  7. 1249 članka imaju tag trgovina
  8. 1293 članka imaju tag ict
  9. 1419 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1129 članka imaju tag investicije
  11. 1169 članka imaju tag industrija
  12. 1025 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1136 članka imaju tag EU
  14. 831 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 974 članka imaju tag menadžment
  16. 563 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 667 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 372 članka imaju tag potpore
  23. 494 članka imaju tag eu fondovi
  24. 604 članka imaju tag tehnologija
  25. 469 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 489 članka imaju tag porezi
  27. 460 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 474 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 502 članka imaju tag obrazovanje
  31. 407 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor