Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Ruj 2017

Za dvije do tri godine Hrvatska bi mogla izgubiti IT industriju

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Bernard Ivezić  

Za dvije do tri godine Hrvatska bi mogla izgubiti IT industriju

Broj hrvatskih IT poduzetnika u idućim će godinama nastaviti rasti, porast će i broj biznisa koje će pokrenuti, no, ključno je pitanje gdje će se fizički taj rast događati? Nije svejedno hoće li hrvatske IT tvrtke svoja sjedišta imati u inozemstvu ili u Hrvatskoj.

U idućih dvije do tri godine Hrvatska će izgubiti svoju IT industriju. Ne zato što će domaći IT poduzetnici propasti, jer ne mogu naći nove inozemne poslove ili zato što ih ne znaju odraditi. Ne zato što će zatvoriti postojeća radna mjesta u Hrvatskoj. Ne ni zato što nemaju interesa da prerastu u jednu od najjačih industrija u Hrvatskoj. Ne. Hrvatska IT industrija će propasti, jer vlada u posljednje dvije godine ciljano, svjesno ili ne, radi na tome da se domaća IT industrija iseli u inozemstvo.

Jednako kao što je u inozemstvo zbog siromaštva ili nemogućnosti razvoja u posljednjih nekoliko godina moralo iseliti 200 tisuća građana, tako se unazad godinu i pol iz Hrvatske želi otpraviti cijela jedna industrija. Koji je razlog tome možemo samo nagađati. Možda se poduzetnici u IT-u nisu rodili u pravim obiteljima? Možda nisu donirali prave stranke? Možda su poduzetnici u IT-u previše orijentirani na izvoz umjesto na uvoz? Možda im je stran način poslovanja Agrokora pa plaćaju na vrijeme? Možda je problem što ih je nekoliko tisuća, jer lakše se pogača dijeli kad je manje ljudi za stolom...? Mnogo je mogućnosti, ali jedno je sigurno. Vlast sustavno radi na tome da domaći IT poduzetnici svoj biznis isele u inozemstvo, a sad imamo i statistiku koja jasno ukazuje da je upravo to jedini izbor koji im se nudi žele li opstati.

Ne žele pobjeći
No, krenimo redom. Propast hrvatske IT industrije i propast hrvatskih IT poduzetnika ili naših IT tvrtki nisu jedno te isto. Broj hrvatskih IT poduzetnika u idućim će godinama nastaviti rasti. Porast će i broj biznisa koje će pokrenuti. No, ključno je pitanje gdje će se fizički taj rast događati? Nije svejedno hoće li hrvatske IT tvrtke svoja sjedišta imati u inozemstvu ili u Hrvatskoj! Ako će biti u inozemstvu, primjerice u drugim članicama Europske unije, što je i danas potpuno legalno, onda prihodi od poreza neće se slijevati u hrvatski budžet već u neki strani. Nije svejedno ni hoće li hrvatske IT tvrtke svoje razvojne centre imati u Hrvatskoj ili u inozemstvu! U njima se zapošljavaju programeri i drugi stručnjaci pa to izravno utječe na ponudu radnih mjesta u Hrvatskoj.

K tome, dovoljno je pogledati Zagreb, Split i Osijek da bi se vidjelo kako veća koncentracija IT tvrtki na određenom području potiče niz pozitivnih promjena u obrazovanju, radnim uvjetima, financijskim uvjetima za tvrtke, promociji itd. Dakle, neće propasti hrvatski IT poduzetnici i naše IT tvrtke, ali će Hrvatska izgubiti priliku da ima snažnu IT industriju. I to je ono što se počelo događati u 2016. godini i što Vlada ničim ne pokušava zaustaviti u 2017. godini. Neke naše ugledne IT tvrtke već imaju razvojne centre u drugim EU državama.

Druge pak naše ugledne IT tvrtke već imaju sjedišta u drugim EU državama.Niti jedne niti druge za to se nisu odlučile, jer žele pobjeći iz Hrvatske. Na to ih je primorala Vlada zbog dva razloga. Prvi je što se sustavno odupire jačanju obrazovanja, prekvalificiranju većeg broja radnika za poslove u IT-u i mogućnosti uvoza IT radne snage. Drugi je razlog što kočenjem reformi u financijskom sektoru i neugovaranjem vanjsko-trgovinskih sporazuma s najznačajnijim državama na svijetu Vlada umjetno drži izvoz hrvatskih IT tvrtki skupim, čak daleko skupljim nego u drugim EU državama. Neki bi tome dodali i poreznu politiku, ali čak i da se ona ne uzme u obzir ova su dva razloga dovoljna da IT poduzetnici počnu razmišljati o iseljavanju.

Skupi izvoz tehnologije
Hrvatska IT industrija je, prema podacima CISEx-a, 2010. godine zapošljavala 8402 radnika. Prvo je na godišnjoj razini rasla za petsto novih radnih mjesta pa 800, tisuću da bi lani otvorila 1341 novo radno mjesto. Sada ima 14058 zaposlenih. No, lani je po prvi put broj novootvorenih radnih mjesta u našoj IT industriji bio manji nego godinu prije. I to nije zato što hrvatske IT tvrtke nisu željele zapošljavati već zato što nisu mogle naći radnike. Lani je po prvi puta iz Hrvatske otišlo tisuću IT stručnjaka više nego što ih je izašlo iz obrazovnog sustava. Procjenjuje se, njih čak 4000. Još gore, po prvi put, baš zbog tog razloga rast hrvatske IT industrije posustao je. Prosječan rast prihoda naše IT industrije od 2012. do 2016. godine bio je 11,7 posto, a lani je on pao na 10,4 posto.

Sličan scenarij prijeti i u ovoj godini. No, kako kod nas vole reći, nesreća ne dolazi sama na što je upozorio HUP. Izvozna ofenziva naših IT tvrtki, na kojoj rade posljednjih nekoliko godina, polako ali sigurno jača interes za narudžbama od hrvatskih softverskih proizvođača. Sve je veći interes s najvećih tržišta poput SAD-a, Australije, Bliskog istoka, Kine itd. No, Hrvatska s tim državama nema sporazum o sprečavanju dvostrukog oporezivanja, nije potpuno uključena u sve financijske aranžmane koje mogu ostvariti tvrtke iz drugih EU zemalja i to izravan izvoz visoke tehnologije iz Hrvatske u te države čini skupim.


Komentari članka

Vezani članci

Istraživanje koje pokazuje zašto hrvatska ekonomija uvijek zaostaje

15.11.2017.

Gotovo 80 posto hrvatskih tvrtki nisu ni izvoznici, ni uvoznici, već su okrenuti poslovanju isključivo na domaćem tržištu. Zapanjujući je to podatak iz nove analize o funkcioniranju tržišta u Hrvatskoj i proizvodnosti hrvatskih poduzeća

Boris Mikšić gradi novu tvornicu i postaje broj 1 u Europi

14.11.2017.

Boris Mikšić, bivši kandidat za predsjednika Hrvatske i uspješni poduzetnik, najavio je investiciju u gradnju nove tvornice u Belom Manastiru, kojom će postati najveći proizvođač antikorozivnih folija u Europi

Građevinari bez radnika, tvrtke odbijaju poslove

14.11.2017.

Prostor za novo zapošljavanje otvara se kroz stečaj nekada velikih građevinara, ali potreban je i uvoz radnika

Dalekovod pred potpisom novog ugovora u Norveškoj vrijednog 50 milijuna eura

13.11.2017.

Renomirana norveška tvrtka za prijenos električne energije Statnett objavila je da Dalekovodu planira dodijeliti ugovor za izgradnju 420 kilovoltnog (kV) dalekovoda Sauda-Lyse

Izvoz u prvih osam mjeseci veći 14,6 posto, uvoz 11,3 posto

10.11.2017.

Prema najnovijim podacima, Hrvatska je tijekom tih osam mjeseci na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti gotovo 66,7 milijardi kuna, a uvezla za 107,7 milijardi kuna. Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je tako 41 milijardu kuna

Tag cloud

  1. 1685 članka imaju tag hrvatska
  2. 1720 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1115 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 619 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 887 članka imaju tag EU
  10. 701 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 731 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 724 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 499 članka imaju tag marketing
  18. 463 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 374 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 332 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 215 članka imaju tag potpore
  28. 310 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 286 članka imaju tag agrokor
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 277 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 274 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja