Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Lip 2021

Za hrvatske voćare uzgoj lijeske trenutačno je najunosniji posao

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivica Korman  

Za hrvatske voćare uzgoj lijeske trenutačno je najunosniji posao

Poljoprivredno poduzeće Orahovica zadnjih 40 godina intenzivno se bavi uzgojem lijeske i vodeći su u proizvodnji lješnjaka ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji. Trenutačna površina plantaža lijeske iznosi 520 hektara, međutim, u planu su nova proširenja.

"Lješnjak je vrlo unosna kultura, jer razdoblje od početka ulaganja do početka punog uroda je sedam do osam godina. No, treba reći kako u međuvremenu uzgajivači redovito dobivaju poticaje s kojima mogu pokriti najosnovnije troškove. Nakon toga, ako su prinosi standardni, može se pristojno zarađivati", kaže Saša Breznik, predsjednik Uprave PP-a Orahovica.

Proširivanje

Dugoročno gledano ovakva investicija itekako se isplati, jer nasadi lijeske mogu trajati, odnosno davati plodove 30 do 50 godina. Stručnjaci kažu da do 30. godine starosti lijeska daje najbolje prinose, a nakon toga oni se postupno smanjuju.

"Mi nemamo takav slučaj, odnosno imamo nasada koje su i starije od 30 godina, i zahvaljujući kvalitetnom održavanju imamo jako dobre prinose. Po hektaru dobijemo od 2,5 do 3,5 tona, dok je na nekim područjima prinos još veći. Inače, lješnjak je kultura koja ima konstantni rast konzumacije u cijelom svijetu. Primjerice, sve više je popularan u Kini, gdje donedavno nije bio uzgajan. Posljednjih nekoliko godina kod njih drastično raste količina nasada lješnjaka, jer su prepoznali da je to svjetska roba koja dobro kotira na tržištu", pojašnjava Breznik.

Najveći proizvođač lješnjaka je Turska koja ima oko 60 posto svojih nasada svjetske proizvodnje te ona, manje-više, i diktira cijenu na tržištu.

"Ono što je interesantno kod PP-a Orahovica jest to da mi također proširujemo nasade lijeske, a ove godine planiramo zasaditi novih 135 hektara. U sljedeće dvije do tri godine planiramo zasaditi još oko 200 hektara, tako da bismo imali ukupno oko 900 hektara. Dugoročno gledano, želimo doći do nekih 1500 hektara, no to će ovisiti i o tome gdje ćemo moći kupiti zemlju kako bismo proširili nasade. Nama je ova proizvodnja dosta interesantna, jer na ovom području postoji veliko zanimanje za sadnju lijeske. Riječ je o manjim plantažama od svega nekoliko hektara, pa do onih nešto većih od nekoliko desetaka hektara. Uglavnom, mi smo s malim proizvođačima dosta povezani po pitanju komunikacije, odnosno savjetovanja, s obzirom na to da mi u PP-u Orahovica imamo najveće stručnjake u Hrvatskoj, ali i u okolici po pitanju sadnje i uzgoja lješnjaka. To se prije svega vidi prema prinosima i rezultatima poslovanja. Osim toga, mi smo našu lijesku dosta razvijali, odnosno imamo sorte koje su pogodne za ovo područje. To je rimska sorta, te istarski dugi lješnjak, za koji se dobiju dodatni poticaji, jer je riječ o našoj autohtonoj vrsti", naglasio je Saša Breznik.

Kvaliteta

"PP Orahovica, kao vodeći proizvođač lješnjaka u Republici Hrvatskoj, ima i zadaću razviti prepoznatljivost, kako našeg orahovačkog, tako i hrvatskog lješnjaka u susjednim zemljama, ali isto tako intencija nam je širenje i na ostala tržišta izvan Europske unije. S obzirom na to da nismo dominantni proizvođači na europskom tržištu koji definira prodajne cijene, mi jednostavno moramo odgovoriti na visoke zahtjeve tržišta kvalitetom i fleksibilnošću. I to je zapravo zadatak PP-a Orahovica kao vodećeg proizvođača u Hrvatskoj.

Osluškujemo potrebe naših kupaca, nastojimo se maksimalno prilagoditi tome i kroz stvaranje više novih proizvoda. Što se tiče tržišta, u Hrvatskoj plasiramo oko 30 posto proizvodnje lješnjaka, dok ostatak izvozimo u Italiju, Sloveniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Njemačku i Češku. Zakoni tržišta definiraju cijenu u nekom trenutku, Turska je još uvijek po tom pitanju dominantan igrač, a tu je s druge strane i Italija. Plasman naših lješnjaka podijeljen je na tri segmenta, a to je konditorska industrija koja je najrigoroznija po pitanju kvalitativnog standarda, zatim retail te prodaja preko distributera. Radimo sa sve tri skupine, pri čemu uvijek gledamo da smo najbliži krajnjem potrošaču, a to su konditorska industrija i retail", pojašnjava Iva Brkić, voditeljica komercijale.

Osim vlastitih nasada lijeske, PP Orahovica ima i kooperante praktično iz cijele kontinentalne Hrvatske od kojih otkupljuje lješnjak.

"Mi naše kooperante pratimo od samog početka, odnosno od sadnje lijeske, pa sve do prodaje lješnjaka. Od svih naših partnera otkupljujemo lješnjak, tako da je njihova proizvodnja potpuno sigurna, jer ne moraju razmišljati gdje će i kome prodati svoj urod. Osim toga, savjetujemo ih u svakom trenutku, tako da je naš zadatak time teži, jer ne radimo samo za sebe, nego i za širu lokalnu zajednicu. Mislim da su naši kooperanti zadovoljni i s otkupnom cijenom koja je vrlo stimulativna, čak i viša u odnosu na možda neke prilike na tržištu. Tako smo ove godine otkupili više od 250 tona lješnjaka, što je do sada najviše u povijesti naše tvrtke", kaže Pavle Biuklija, voditelj prodaje.

Kooperanti

Prema riječima Miroslava Radakovića, tehnologa proizvodnje lješnjaka u PP-u Orahovica, berba počinje u rujnu i traje oko dva mjeseca.

"Radimo isključivo s kombajnima i to u tri prohoda. S obzirom na to da širimo površine zasađene lijeskom, u planu nam je i nabava nove mehanizacije. Naime, imamo sedam samohodnih kombajna koji trenutačno zadovoljavaju naše potrebe, no s novim nasadima uložit ćemo i u novu mehanizaciju. Inače, efikasnost jednog kombajna je od tri do pet hektara dnevno, dakako, ovisi o tome je li zemlja dobro pripremljena i pod uvjetom da je povoljno vrijeme", rekao je Radaković. Prije desetak godina u PP-u Orahovica prepoznali su ulaganje u lijesku kao profitabilno, i od tada su počeli s intenzivnim ciklusom podizanja novih nasada, ali isto tako i u investicije u pogon za preradu lješnjaka. "U ovom trenutku možemo reći da imamo zaokružen cijeli proces: od proizvodnje sadnice, podizanja nasada, proizvodnje i prerade lješnjaka, što iz vlastite proizvodnje, što od otkupa naših kooperanata. Unazad sedam-osam godina kako smo prepoznati kao vodeći proizvođač sadnica i otkupljivač lješnjaka na tržištu Republike Hrvatske, ostvarili smo suradnju s više od 300 kooperanata kojima smo prodali sadnice, ali isto tako od kojih otkupljujemo lješnjake. Većina naših kooperanata prihvatila je naše savjete i pripremila tlo prije sadnje onako kako to struka nalaže, tako da možemo očekivati kvalitetan urod. Očekujemo da ćemo u idućih pet godina na tržištu Republike Hrvatske otkupljivati i više od tisuću tona godišnje, za što već sada pripremamo novi pogon za preradu lješnjaka, a kako bismo imali dovoljne kapacitete. Mi svake godine proizvedemo oko 150.000 sadnica lijeske, dio ostavljamo za vlastite nasade, a dio prodamo na hrvatskom tržištu, ali i u BiH, Sloveniji i Mađarskoj. Radi se o vrlo kvalitetnim sadnicama, jer se čak više od 95 posto njih primi. Kroz mjere ruralnog razvoja moguće je isfinancirati pripremu tla za sadnju modernog nasada i kupnju mehanizacije koja je potrebna kako bi se taj nasad mogao održavati. Važno je napomenuti kako je uzgoj lijeske najisplativija grana voćarstva, kada je usporedimo s drugim voćnim vrstama po hektaru", istaknuo je Josip Tokić, voditelj voćarstva u PP-u Orahovica.

To je prilika koju bi bilo dobro sada iskoristiti, tim više što mjere potpora, posebice za ekološku proizvodnju, mogu biti dobar motiv da se uđe u ovakvu investiciju”, istaknuo je Josip Tokić, voditelj voćarstva u PP-u Orahovica.


Komentari članka

Vezani članci

Iz voćnjaka s više od 2.000 stabala jabuka izrasla je - BaŠcha

07.11.2025.

To je život koji te umori, ali ti napuni baterije. U kojem sve što napraviš vidiš, dotakneš i znaš da si stvorio svojim rukama. I to je najveća nagrada, kaže nam Bruno Šimunović vlasnik OPG-a i BaŠche

U četiri godine tisuću novih proizvođača: Evo tko drži hrvatsku proizvodnju oraha

27.10.2025.

Proizvodnja oraha u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi stalan rast, potaknuta sve većom potražnjom za domaćim, kvalitetnim plodovima. Hrvatska se može pohvaliti povoljnim klimatskim uvjetima, osobito u kontinentalnim područjima, gdje orah najbolje uspij

Jesenska ili proljetna sadnja voćaka: Koja je bolja u našim klimatskim uvjetima?

23.10.2025.

Jedno od najčešćih pitanja koje postavljaju voćari, ali i hobisti koji tek planiraju zasaditi svoje prve sadnice, jest je li bolje saditi voćke u jesen ili na proljeće?

U Križu otvoren novi Logističko distributivni centar za jabuke

22.10.2025.

Dokaz da udruživanje poljoprivrednicima može donijeti lakše i modernije poslovanje vidjelo se na službenom otvorenju logističko distributivnog centra Poljoprivredne organizacije JabukaHR povodom Svjetskog dana jabuke.

U dolini Neretve nam je 98 posto nasada pod mandarinom, najveći je 10 hektara

13.10.2025.

Ovo je voće u sustavu potpora prošle godine proizvodilo 1.099 proizvođača na 1.284 hektara, od čega je tek 5 hektara pod ekološkom proizvodnjom

Tag cloud

  1. 2798 članka imaju tag turizam
  2. 2647 članka imaju tag hrvatska
  3. 1763 članka imaju tag svijet
  4. 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1971 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1306 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1302 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1056 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 663 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 505 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 415 članka imaju tag hnb
  37. 423 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor