Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Lis 2017

Za Jung Sky danas je veći problem naći dobrog pilota nego kupiti avion

Izvor: lider.media · Autor: Aleksandar Tešić  

Za Jung Sky danas je veći problem naći dobrog pilota nego kupiti avion

Na starom terminalu zagrebačkog Plesa, kojem francuski koncesionar tek treba osmisliti novu namjenu, Krešimir Jung dočekao nas je u pilotskoj odori. Bez čekanja prolazimo aerodromsku provjeru dok naš pilot obavlja proceduru prije polijetanja, udobno se smještamo u fotelje Cessninog mlažnjaka, vezujemo pojaseve i polijećemo. Pogleda prikovanih za zagorske brege i slovenske podravske ravnice nakon petnaestak minuta slijećemo u Maribor s kapetanom i suvlasnikom aviokompanije Jung Sky pijemo kavu u aerodromskom kafiću s pogledom na uzletno-sletnu pistu.

Posla ima cijele godine

– Ovakve ultrakratke letove ne običavamo raditi. Cijena naših letova sa svim uključenim troškovima je otprilike 2000 eura po satu, što može varirati, ovisno o destinaciji. Ista je cijena bez obzira koliko je ljudi na letu, a u ovaj model aviona stane sedmero putnika i dva člana posade (kapetan i kopilot) – uvodi nas Krešimir Jung u priču o poslovnim i turističkim letovima, tržišnoj niši u kojoj njegovoj tvrtki ide sve bolje. Imaju posla tijekom cijele godine, dosta više u ljetnoj sezoni, s dva mlažnjaka u floti lete na bilo koju destinaciju u Europi, a letjeli su i do sjeverne Afrike, na istoku do Kazahstana.

Početak je bio skroman, s aviončićem za panoramske letove, no tijekom sedam godina kapetan i suvlasnik tvrtke Jung Sky Krešimir Jung uspio je napraviti dobar posao s dva mlažnjaka koja lete na sva odredišta u Europi, pa i do sjeverne Afrike. Klijenti su mu mahom poslovni ljudi i turisti, ali i poznati glumaci i pjevači.
– Ljeti letimo do 100 sati po avionu na mjesec, naš prosječni let traje oko sat i 15 minuta, znači oko 80 letova po avionu, a zimi broj letova padne na oko 60 posto. Ljudi sve više shvaćaju praktičnost ovog vida letenja. Ako više ljudi ide na neki seminar ili poslovni sastanak, to mogu bilo gdje u Europi obaviti u jednom danu, a ako idu redovnim linijama treba im dva do tri dana, ovisno o destinaciji i presjedanju. Ovo je vrlo efikasan način prijevoza, pogotovo za poslovne ljude koji su u velikoj gužvi. Mnogo im znači da mogu bilo kada doći na aerodrom, poletjeti već za desetak minuta i za koji sat biti na bilo kojem odredištu. Osim toga, mi ih čekamo za povratak koliko god je potrebno, a za čekanje do šest sati nema dodatne naplate. Ako letite na destinacije koje nisu povezane direktnim linijama i ako ide više ljudi let je financijski isplativiji u odnosu na redovne linije – govori Jung i otkriva da su im klijenti iz cijelog svijeta, češće stranci nego domaći, da ima među njima i bogatih biznismena, holivudskih glumaca i pjevačkih zvijezda koji žele privatnost i ne žele se prilagođavati redu letenja, ali i srednjostojećih poslovnih ljudi koji nisu poznati široj javnosti.

U ljetnoj sezoni klijenti su turisti iz cijelog svijeta koji dođu u Europu i žele na što lakši i brži način obići što više destinacija. U poslovnoj avijaciji konkurencija je u Europi i danas velika, premda je od početka globalne krize naovamo propao cijeli niz kompanija koje su do tada strelovito rasle. Manje su tvrtke lakše preživjele krizu, a za neke je ona značila priliku, s obzirom na to da se na tržištu u to vrijeme našlo mnogo aviona po povoljnoj cijeni.

Bez rušenja cijena

– U Europi postoji mnogo malih kompanija i nama su sve one u krugu od 2000 kilometara konkurencija, ali ne bojim se da i ubuduće nećemo imati posla. U borbi s konkurencijom problem je biti jeftiniji jer ako idete na prenisku cijenu, onda nužno kvaliteta pada.

Nikad nismo išli toliko nisko s cijenama kao neke kompanije, makar nas one koji put izvan sezone prisiljavaju da korigiramo cijene u odnosu na ono što bi prema izračunima bilo realno. S konkurencijom se borimo sigurnošću, kvalitetom, preciznošću, točnošću, urednošću i pouzdanom uslugom. Ako je klijentu najvažnije da let bude jeftin, najvjerojatnije će se voziti u nepouzdanom avionu – napominje Jung.

Cessna 525A CJ2 avion je čijih 14,5 metara dužine, nešto više od četiri metra visine i 15 metara raspona krila nekome možda neće ulijevati povjerenje, ali sa svoja dva mlazna motora postiže brzinu od 700-800 km/h, leti do visine od 13.500 metara na kojoj su turbulencije rijetke i za par sati može prevesti sedmero udobno smještenih putnika na bilo koje odrediše u Europi. Na kratkom letu do Maribora letjeli smo nisko i bilo je malo treskanja, ali let je bio toliko ugodno iskustvo da smo poželjeli nastaviti do Helsinkija, u koji je Jung letio nakon povratka u Zagreb.

Predrasude o Cessni

– Ovo su avioni koji su samo dimenzijama manji od velikih, a zapravo su koncentrat vrhunske tehnologije u avijaciji. Imaju mlazne motore, kokpit, vidjeli ste, ima tri velika ekrana, sve se radi preko avionskoga kompjutora. Sada smo najveći dio leta odradli na autoopilotu, samo smo poletjeli i sletjeli ručno. U našem društvu je, nažalost, raširena pojava da se čim kažete Cessna odmah pomišlja na aviončić s propelerom koji je povremeno predmet zrakoplovnih incidenata. To su doista mali avioni kojima upravljaju piloti amateri koji ne lete redovito i nemaju dovoljno iskustva te s neadekvatno opremljenim avionima odlaze u situacije kojima nisu dorasli. Najviše Cessni vrhunski su proizvodi, a postoje i veći modeli veličine pola putničkog aviona, koji mogu preletjeti preko oceana i pola zemaljske kugle – razbija Jung predrasude o proizvođaču aviona iz Kansasa u SAD-u kojega su proslavili upravo aviončići s propelerom.

Jung Sky trenutačno zapošljava 18 osoba, od toga sedam pilota, a dovoljan broj kvalitetnog letačkog osoblja i održavanje standarda kvalitete najveći su mu izazovi.

– Ne želimo se brzo širiti jer bi time nužno kvaliteta pala. Morate imati dovoljno kvalitetno educiranih ljudi. Najveći problem je u tome što je avijacijska zajednica relativno mala pa kad tražite ljude, ima vrlo malo kadrova koji su spremni odmah krenuti, a kada uvodite nove, traje dosta dugo dok dobijete iskusnoga kapetana koji je u stanju raditi kvalitetno. To bi nam bio problem da sada uz dva aviona koja imamo u floti odlučimo kupiti treći. U ovom trenutku to bismo čak mogli financirati, ovaj naš avion rabljen stoji oko 2,3 milijuna dolara, ali kupnja aviona nešto je za što se cijela tvrtka kao sustav prvo mora dobro pripremiti. Avione redovito održavamo, na preventivnom servisu su i do dvaput na mjesec i u besprijekornom su stanju – govori Jung o izazovima i zaključuje da priča itekako ima smisla – prihodi i dobit svake su godine u laganom porastu.

Samo su avioni brzi

Nastavi li se ovako, za dvije godine planiraju investirati u kupnju trećeg aviona, kaže Jung, čija je poduzetnička priča počela potkraj 2009., kada je obiteljsku tvrtku osnovao zajedno sa svojim bratom Vedranom i bratovom suprugom Jasnom.

– Prvo smo kupili aviončić za panoramske letove Cessnu 172. Nismo imali kreditnu obvezu nego smo svi zajedno skupili novac. Cijena joj je kao automobilu više srednje klase. S tim smo krenuli i to smo radili neko vrijeme, a onda smo krenuli u financiranje prvog malo većeg aviona i stavili kompletnu imovinu na bubanj. Ishođenje kredita trajalo je devet mjeseci, prvi kredit bio je nepovoljan, no uspjeli smo kupiti avion koji je bio nešto manji i slabiji od ovih koje sada imamo, ali nam je jedini bio dostupan. S njim smo radili tri godine, što je bilo jako teško s jednim avionom jer kad god je na servisu nemate ulaz novca. Onda su u banci vidjeli da unatoč teškoćama ostvarujemo nekakav rezultat te smo im poslovnim planom obrazložili da ćemo mnogo lakše opstati s dva aviona. Tako smo kupili prvu Cessnu CJ2. Čim smo počeli raditi s dva aviona u floti, već je to bilo financijsko olakšanje – prisjeća se početaka Krešmir Jung i zaključuje na kraju da su u avijaciji jedino brzi avioni, a sve ostalo strašno je sporo.


Komentari članka

Vezani članci

Dalibor Radman: Vratio se iz Švedske i pokrenuo tvornicu

16.06.2026.

Građevinski poduzetnik o najvećim zabludama, ali i prednostima gradnje montažnih drvenih kuća te životu i radu u inozemstvu

Bila je uspješna dizajnerica, a onda je odlučila da je vrijeme za promjenu. Maja je pokrenula svoj brend prirodne kozmetike koji oduševljava - Uplift

15.06.2026.

Maja Gašparić, osnivačica brenda Biljarica, fitoterapeutkinja i edukatorica, iza sebe ima gotovo dva desetljeća rada u grafičkom dizajnu. Kako sama kaže, to je bio stabilan posao i sve ono što se izvana smatra ‘sigurnim putem’. No paralelno s tom sigurnoš

Pokreni nešto svoje: 10 novih poduzetnika ulazi u program koji je dosad generirao 3,9 milijuna eura društvene vrijednosti

02.06.2026.

Jubilarni 10. ciklus programa okuplja novih 10 impact poduzetnika, čime zajednica “Pokreni nešto svoje” raste na ukupno 78 hrvatskih poduzeća

Nika je razvila brend prirodne kozmetike koji je osvojio više od 50 svjetskih zlatnih medalja - Uplift

01.06.2026.

Nika Brlečić Uroić stoji iza brenda Nikel, pionira prirodne kozmetike u Hrvatskoj, čiji su proizvodi osvojili više od 50 svjetskih zlatnih medalja za inovacije na natjecanjima u SAD-u, Velikoj Britaniji, Aziji, Rusiji i Europi. Posebno su ponosni na Certi

Danko Bačelić: Moj put od malog sela do uspješne obiteljske tvrtke

29.05.2026.

Iskusni osnivač iskreno o 33 godine poduzetništva, tri generacije u firmi i tome što znači prepustiti djeci nešto u što si utkao svoj život

Tag cloud

  1. 2868 članka imaju tag turizam
  2. 1505 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2715 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1578 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1083 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 698 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 363 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 558 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 454 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk