Za kućanstva nema redukcija ni struje ni plina

Nakon što je u utorak rano ujutro Hrvatskoj u potpunosti prekinuta isporuka prirodnog plina iz Rusije, tijekom prijepodneva plin je ponovo pušten, ali je isporuka znatno smanjena.

»Prema posljednjim informacijama, isporuka plina dosta varira i trenutačno je na oko 14 posto. OMV i Ina pregovaraju izravno s Gazpromom, te se nadamo da će se idućih dana situacija potpuno normalizirati«, rekao je Vjesniku glasnogovornik Ministarstva gospodarstva Tomislav Mazal.

Sve zaoštreniji rusko-ukrajinski plinski spor od utorka je tako, uz više drugih europskih zemalja, pogodio i Hrvatsku. Uvedene su privremene mjere smanjenja opskrbe prirodnim plinom pojedinih kategorija potrošača HEP-a i velikih industrijskih potrošača da bi se osigurala opskrba zaštićenih kupaca, odnosno kućanstava, bolnica, škola, dječjih vrtića i ostalih ustanova od posebne javne važnosti. Ministarstvo gospodarstva stoga je uvelo privremene mjere smanjenja opskrbe prirodnog plina, te je tako smanjena isporuka prirodnog plina velikim industrijskim potrošačima, odnosno HEP-u, na razinu od 12.000 metara prostornih na sat te ostalim kupcima izravno priključenim na transportni sustav na minimalnu količinu potrebnu za očuvanje tehničkih karakteristika postrojenja. Dnevna potrošnja plina u Hrvatskoj ovih hladnih dana iznosi oko 12 milijuna prostornih metara. Iz domaćih plinskih polja dnevno se u transportni sustav Hrvatske isporučuje oko 4,8 milijuna »kubika«, a iz Rusije u normalnim okolnostima oko 3,1 milijun prostornih metara prirodnog plina. Razlika od oko četiri milijuna »kubika« nadoknađuje se iz podzemnog skladišta plina Okoli.

Prema informacijama iz Ine, trenutačne zalihe u podzemnom skladištu Okoli iznose oko 370 milijuna prostornih metara plina. Budući da se domaćom proizvodnjom prirodnog plina te količinama u podzemnom skladištu Okoli ne mogu zadovoljiti cjelokupne potrebe, nužna su smanjenja opskrbe prirodnim plinom pojedinim kategorijama kupaca na hrvatskom tržištu sukladno propisanom redoslijedu u Uredbi o sigurnosti opskrbe prirodnim plinom. U nastalim okolnostima dobra je vijest da je veliki potrošač prirodnog plina, kutinska Petrokemija u siječnju u redovnom remontu. Iako prioritet u opskrbi na hrvatskom tržištu imaju domaćinstva, bolnice, dječji vrtići, škole i slične ustanove, zbog vrlo ozbiljne situacije iz resornog ministarstva i Ine pozvali su i te potrošače na maksimalno racionalnu potrošnju.

Europska unija je u utorak ocijenila potpuno neprihvatljivim prekid isporuke prirodnog plina europskim zemljama zbog spora između Ukrajine i Rusije, te je pozvala Moskvu i Kijev da hitno nastave pregovarati.

»Bez prethodnog upozorenja i u čistoj suprotnosti s jamstvima koje su najviše vlasti Ukrajine i Rusije dale Europskoj uniji, isporuka plina nekim zemljama članicama znatno je smanjena. Ta situacija je potpuno neprihvatljiva«, kaže se u zajedničkom priopćenju češkog predsjedništva EU-a i Europske komisije. Zatraženo je ujedno da se isporuka plina zemljama članicama »odmah uspostavi«. Ističe se da Rusija i Ukrajina trebaju nastaviti pregovore kako bi riješile svoj »bilateralni trgovinski spor«. U priopćenju se dodaje da će EU »pojačati dijalog s obje strane kako bi brzo postigle sporazum«.
Iako je istaknuto da zbog visokih zaliha plina, krajnjim potrošačima u Europskoj uniji ne prijeti opasnost da ostanu bez tog energenta u sljedećih nekoliko tjedana, Europska unija je u ponedjeljak poslala misiju stručnjaka u Ukrajinu i Rusiju da bi ispitala činjenice.

Inače, Rusija je u ponedjeljak smanjila dotok plina Europi preko Ukrajine, objasnivši da se ta mjera pokazala nužnom kako Ukrajina ne bi krala plin. Vlasti u Kijevu pak tvrde da će taj potez ugroziti dostavu plina Europi koja je suočena s vrlo niskim temperaturama. Europska unija zadovoljava 40 posto svojih potreba za plinom iz Rusije, a od toga 80 posto ide preko ukrajinskih plinovoda.

Hrvatskoj je u ponedjeljak smanjena isporuka prirodnog plina iz Rusije za 18 posto od ukupno ugovorene količine. I ostale zemlje središnje i istočne Europe osjetile su u utorak pravu težinu rusko-ukrajinskog spora zbog cijene plina nakon što je isporuka tog energenta regiji drastično smanjena. Bez ruskoga plina zasad su u potpunosti ostale Bugarska, Grčka, Makedonija, Rumunjska, Turska, Mađarska i Bosna i Hercegovina. Bugarska je priopćila da ima zaliha plina za još nekoliko dana, dok su grčke i turske vlasti umirile javnost objavivši da imaju sasvim dovoljno rezervi plina. Austrija prima samo 10 posto ruskog plina, ali ta zemlja ima i alternativne izvore nabave toga energenta. Poljskoj stiže samo 15 posto uobičajenih količina plina iz Rusije, Italiji 20 posto, a Slovačkoj 30 posto. Italija je objavila da će se okrenuti drugim izvorima nabave plina, a Slovačka je priopćila kako je spremna proglasiti izvanredno stanje, što znači da će samo kućanstva imati dovoljno plina, a ostali će se potrošači morati pripremiti na redukcije.

Neisporuka plina dolazi upravo u vrijeme kada je u cijeloj Europi povećana potrošnja zbog vala hladnoće koji je temperature spustio i na minus 26 stupnjeva Celzijeva. Ukrajinski Naftogaz priopćio je da mu je isporuka iz Rusije smanjena s 221 milijun prostornih metara u ponedjeljak na 92 milijuna »kubika« u utorak.

Inače, Rusija je 1. siječnja prekinula dostavu plina Ukrajini zbog duga i nove cijene plina za 2009. godinu. Rusija isporučuje Europi 40 posto sveg uvezenog plina koji gotovo u cijelosti prolazi Ukrajinom. Rusija tvrdi da je Ukrajina »ukrala« dio ruskog plina namijenjenog Europi, dok Ukrajina osuđuje »pretjerane cijene« koje traži Moskva. Taj sukob potpiruje strah od ponavljanja scenarija iz 2006. godine kada je ukrajinsko-ruski spor zbog plina ozbiljno poremetio opskrbu plinom u više europskih zemalja.

Ukrajina i Rusija nastavit će u četvrtak u Moskvi pregovore o uvjetima isporuke i tranzita ruskog prirodnog plina za 2009. godinu, izjavio je u utorak na konferenciji za novinare u Kijevu čelnik ukrajinske tvrtke Naftogaz Oleg Dubina, a prenose ruski mediji. Dubina će se sastati u Moskvi s čelnikom ruskog plinskog diva Gazproma Aleksejem Millerom.