Za manje od dvije godine 30 milijuna eura zarade od školjaka

Uzgoj školjaka u Hrvatskoj u velikoj je ekspanziji, o čemu svjedoči znatno povećani broj uzgojnih mjesta, kao i količina školjaka koje se uzgajaju. Hrvatska je 2006. donijela Operativni plan razvitka akvakulture i smjernice sukladno kojima bi se u do 2010. trebalo uzgajati 20.000 tona školjaka i 10.000 tona ribe. Brojke govore da se danas na Jadranu uzgoji tek oko 4000 tona školjaka, uglavnom dagnji, te oko milijun komada kamenica, uglavnom u Malostonskom zaljevu. Kada se dosegne proizvodnja od 20.000 tona školjaka, inkasirat će se čak 30 milijuna eura, izračunali su školjkari.

Mjere o znatnom povećanju uzgoja školjaka zapravo govore da se država odredila za razvoj marikulture, odnosno za proizvodnju hrane iz mora. Stručnjaci kažu kako je takav program realan, a povećanja količina uzgojenih školjaka u zadnjih nekoliko godina govore da su uzgajivači na dobrom putu realizacije ambicioznog programa. K tomu, zakonska regulativa je usklađena s europskim zakonodavstvom i standardima, što je još jedan krupan doprinos oživotvorenju tog projekta kojim bi Hrvatska osim prihoda mogla dobiti i veliki broj novih radnih mjesta. Većina uzgajivača školjaka, prije svega dagnji, smatraju kako im nedovoljna infrastruktura na kopnu predstavlja problem za jači razvoj, a sve donedavno na putu im je bila i zakonska regulativa na područjima lokalnih samouprava koja je različito tretirala koncesionare, kao i cijene koje oni plaćaju. Trenutačno najvećim problemom šibenski uzgajivači školjaka smatraju nepostojanje otpremnog depuracijskog centra. Potvrđuje nam to školjkar Dušan Prelević koji uzgajalište ima u potopljenom ušću Krke, gdje je još 23 uzgajališta.

»Godišnje zajedno uzgojimo oko 500 tona dagnji te gotovo zanemarive količine drugih školjaka. Uskoro će nam biti omogućen izvoz koji desetljećima strpljivo čekamo, ali ga unatoč silnom trudu sada dočekujemo nespremno, jer nam Grad nije odobrio lokaciju za gradnju otpremnog centra bez kojeg nema izvoza«, kaže Prelević, ističući kako su školjke uzgojene u vodama Krke najkvalitetnije i dvostruko brže rastu nego bilo gdje drugdje na svijetu.

U razvoj akvakulture, čiji je sastavni dio marikultura, u Hrvatskoj se krenulo prije tridesetak godina. Prvi program uzgoja školjaka u šibenskom akvatoriju napravio je dr. Emil Teskeredžić iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša pri Institutu »Ruđer Bošković«.

»Vrtoglavi porast stanovništva u svijetu nametnuo je novu tehnologiju proizvodnje hrane koja je dosad orijentirana u gotovo 90 postotnom omjeru na kopno. Među stručnjacima vlada jedinstveno mišljenje da se vodeni ekosustavi koji zauzimaju oko 71 posto površine Zemlje (oko 360 milijuna četvornih kilometara) trebaju racionalnije i intenzivnije iskorištavati u proizvodnji hrane. Zadnjih desetak godina kontrolirani uzgoj školjaka, riba i rakova poljoprivredna je djelatnost koja u svijetu ima najveću stopu rasta od čak 10 posto godišnje. Više od 90 posto proizvodnje ostvaruje se u Aziji, gdje samo Kina proizvede čak 30 milijuna tona hrane iz mora ili oko 70 posto ukupne svjetske proizvodnje. Europa s 2,1 milijun tona proizvodnje sudjeluje sa samo 4,9 posto. Zadnjih godina dolazi do promjena u odnosu na proizvodnju u morima koja je do 1970. bila gotovo beznačajna u odnosu na slatke vode. S 15 posto u 1970., u moru se 2001. proizvodnja popela na 55 posto svih organizama uzgajanih u vodi«, kaže dr. Teskeredžić.

Danas u području akvakulture uzgoj riba zauzima najznačajniji dio uzgoja od čak 66 posto, dok na školjke otpada 16,2 posto, 0,3 posto na rakove i 17,5 posto na alge. Brojke govore da je 2000. ukupni izlov svih organizama iz voda iznosio 120 milijuna tona, od čega je na akvakulturu otpalo 44 milijuna tona.

»Sadašnji izlov prirodne populacije u visini od oko 76 milijuna tona je na gornjoj granici prirodne proizvodnje i samo daljnji rast kontroliranog uzgoja (akvakulture) omogućit će ljudima povećanje hrane iz voda«, navodi dr. Teskeredžić.

Teskerdžić: Kontrolirana proizvodnja štiti okoliš
U ušću rijeke Krke, oko otoka Raba te u Karinskom i Malostonskom zaljevu školjke kamenice uzgajale su se od 15. do 17. stoljeća. Prvi sačuvani pisani zapis o izlovljavanju kamenica, kao i kontrolirani uzgoj u Malostonskom zaljevu datira iz 1573. Tada je, naime, Dubrovačka Republika uz specifične uvjete davala u zakup određena područja. Svi se slažu u ocjeni da akvatorij Hrvatske pruža izvanredne uvjete za razvoj akvakulture. Sve zapravo govori u prilog tomu da bi se proizvodnja morskih organizama mogla višestruko povećati. Da nije bilo stanke duge više desetljeća, danas bi uzgajališta riba i školjaka bilo kudikamo više. Kada se krenulo u uzgoj, birokracija je činila sve da proizvodnju hrane u moru onemogući i tek u posljednjem desetljeću stvari su se konačno posložile, pa je sve krenule nabolje. Teskeredžić smatra kako su potrebe Hrvatske za zdravom hranom iz mora velike. »Nedostaje nam čak sedam kilograma po osobi kako bi se dosegla prosječna svjetska potrošnja ribe i školjaka od 14 kilograma. Uz to, proizvodnja školjaka i riba pod kontroliranim uvjetima ne predstavlja opasnost za ekologiju, nego zapravo štiti prostor od narušavanja biološke ravnoteže«, kaže Teskeredžić.