Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Velj 2010

Za sjetvu visokooleinskog suncokreta posebne premije

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Z. Rupčić  

Za sjetvu visokooleinskog suncokreta posebne premije

Trenutačni interes seljačkih poljopriverdnih domaćinstava za sjetvu svodi se najviše na šećernu repu, kukuruz i soju, a gotovo nitko ne govori o suncokretu jer već dvije godine ima izrazito nisku otkupnu cijenu, kaže Zdravko Lenard, član Uprave tvrtke Gorup d.o.o. iz Klanjca, koja je među rijetkima (ako ne i jedina) ipak počela ugovarati proizvodnju merkantilnog suncokreta za ovu godinu, dok za 1.000 hektara proizvodnje visokooleinskog suncokreta nude i posebne premije. Visokooleinski suncokret ima nešto višu uljnost od standardnog i visoki sadržaj oleinske kiseline te služi isključivo za prženje pomfrita ili nekih smrznutih proizvoda, a osim za ishranu ljudi, pogodan je i kao sirovina za proizvodnju biodizela.

Plan 15.000 ha suncokreta
U tvrtki Gorup, koja u suvlasništvu ima i pogon za proizvodnju biodizela Biotron u Ozlju, kažu da ove godine planiraju otkupiti suncokret s oko 15.000 hektara, odnosno oko 40.000 tona, a smatraju i da bi sjetva suncokreta trebala biti profitabilnija u odnosu prema prošloj godini. - Trenutačno se cijena suncokreta kreće oko 2 kn/kg za standardnu kvalitetu, što daje indicije da bi cijena u žetvi mogla biti i nešto veća. U posljednje dvije godine cijena merkantilnog suncokreta nakon žetve bila je u padu, a ove godine veća je za oko 100 eura/mt, kaže Lenard. Govoreći o ostalim poljoprivrednim kulturama Lenard ističe da bi, prema nekim pokazateljima i očekivanjima, zbog dobrog uroda soje u SAD-u, Brazilu i Argentini cijene te poljoprivredne kulture mogle padati već od polovine travnja, a da manjak suncokreta i uljane repice na tržištu daje indicije i nadu u dobre cijene te dvije uljarice već za vrijeme žetve.

Vraćanje i kukuruza
I Poljoprivredni institut Osijek uobičajeno je prije početka proizvodne godine također izradio kratku analizu stanja u protekloj godini uz predviđanja za ovu godinu s posebnim osvrtom na kukuruz. - Lani je došlo do znatnog pada površina pod kukuruzom u Hrvatskoj. Zasijano je samo 280.000 - 290.000 hektara što je bilo izravna posljedica izrazito niskih cijena kukuruza u 2008. godini. Tako drastične promjene ne mogu biti dobre ni za nas koji sjeme proizvodimo, ni za proizvođače koji žive od proizvodnje zrna. Optimalna proizvodnja pod kukuruzom u Hrvatskoj u ovom trenutku, s obzirom na potrebe, trebala bi biti oko 350.000 hektara što bi donijelo proizvodnju od oko 1,8 do 2 milijuna tona zrna, koliko je Hrvatskoj i potrebno - navode na Poljoprivrednom institutu.U prosjeku, lanjska je godina, tvrde na Institutu, bila solidna ali ne i vrhunska po prinosima.

- Sadašnji trend po pitanju kukuruza relativno je povoljan. Kukuruznim zrnom ponovno se trguje. Cijena nije osobito povoljna, ali je situacija znatno bolja nego 2008. te se vjeruje da će to imati za posljedicu povećanje površina pod kukuruzom ovog proljeća za oko 10 - 15 posto odnosno na željenih 350.000 hektara.


Komentari članka

Vezani članci

Novi trendovi u poljoprivredi: plasman putem društvenih mreža

18.02.2020.

Da bi opstali na tržištu - poljoprivrednici moraju mijenjati način rada. Neki su se uspjeli prilagoditi i rezultati nisu izostali.

Koliko će Zakon o poljoprivrednom zemljištu donijeti pravde?

27.01.2020.

Novi, već peti Zakon o poljoprivrednom zemljištu za neke je najbolji. Za neke, pak, teško provediv. Općine, naime, imaju diskrecijsko pravo određivanja zemljišnog maksimuma.

'Pouzdana logistika, stalna cijena i dovoljne količine ključ su dobre pozicije u hotelima'

23.01.2020.

Bez turističke sezone i naši bi poslovni rezultati bili znatno slabiji, što bi se na koncu loše odrazilo na količinu proizvoda, iskorištavanje proizvodnih kapaciteta, pa i na broj radnih mjesta

Preko SPAR-a prodali proizvode u vrijednosti većoj od 70 milijuna eura

20.01.2020.

Odličnim izvoznim rezultatima mogu se pohvaliti i tvrtke koje proizvode SPAR robne marke za trgovine u Sloveniji i Italiji. Pritom se ističu istarska tvrtka Alden, koja izvozi premium bakalar i masline, Vindija, koja proizvodi smrznuti burek sa sirom, te

200,9 milijuna eura za promicanje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU

16.01.2020.

Programi bi trebali informirati EU i globalne potrošače o različitim EU shemama kvalitete, kao što su zemljopisne oznake ili ekološki proizvodi.

Tag cloud

  1. 1970 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1275 članka imaju tag izvoz
  5. 862 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1018 članka imaju tag svijet
  7. 994 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 859 članka imaju tag investicije
  10. 935 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 638 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 384 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 268 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 426 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 282 članka imaju tag opg
  40. 341 članka imaju tag recesija