Za vjetropark 28 dozvola, ali nema energetske strategije

Premda se od vrha države sve do lokalne zajednice papagajski ponavlja kako do 2020., prema europskim direktivama, moramo osigurati 20 posto potreba za energijom, stanje na terenu ne daje budi previše optimizma, premda ne manjka investitora.

Kako tvrdi Domagoj Validžić, stručnjak u Upravi za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, za gradnju objekata za proizvodnju alternativne energije zaprimljeno je više od 350 zahtjeva. Najviše (172) ih se odnosi na izgradnju vjetroparkova. Ostali zahtjevi se odnose na izgradnju malih hidroelektrana, solarnih kolektora, biopostrojenja...

Nude stotine milijuna eura
Investitori nude ogroman novac, samo zagrebačka Nexus grupa za gradnju solarne elektrane ispod Promine u prvoj fazi nudi 150 milijuna eura. - Investitori Fondu nude 250 projekata s gotovo 1300 „zelenih“ megavata. Elektroenergetski sustav u zemlji može prihvatiti u najboljem slučaju jednu trećinu - kaže Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Hrvatska još nije donijela svoju energetsku strategiju jer se ne mogu dogovoriti moćni lobiji za pojedine vrste energije. Guraju se ugljare, a javno se raspravlja i o nuklearnoj energiji premda na tu temu postoji moratorij od Sabora. Moćan je i naftni lobi.

- To je razlog što izvršne vlasti u državi sustavno ignoriraju velike potencijale solarne i druge oblike obnovljive energije - tvrdi Vjeran Piršić, čelnik Eko-kvarnera i najveći zagovornik “zelenih” kilovata.

Ministrica Marina Matulović-Dropulić ponavlja tezu kako alternativna energija ne može spasiti Hrvatsku. -Bez dva stabilna energetska izvora u Dalmaciji, dakle termoelektrane na ugljen ili plin, neće se moći - kaže ministrica.

Ako biste se upustili u gradnju solarnih elektrana jačih od jednog kilovata, nećete je moći priključiti na elektroenergetski sustav u državi. Nije riješeno ni pitanje cijene te energije. Što se tiče vjetroelektrana, ceh su već platili pojedini investitori. Željko Samardžić, direktor “Enersysa” za Hrvatsku, koja je izgradila dva vjetroparka na šibenskom području, žali se na mukotrpnu zakonsku proceduru. Za izgradnju vjetroparka potrebno je čak 28 različitih dozvola.

Spisi putuju tjednima
- Tu je i problem imovinsko-pravnih odnosa, postupak izvlaštenja državnog zemljišta ide sporo i teško. Problem predstavlja i mrežni priključak, te nekompatibilnost s modelom projektnog financiranja - kaže Samardžić.

- Iako su zakonski rokovi za izdavanje dozvola najčešće 30 do 60 dana, zahtjevi putuju i po šest tjedana od urudžbenog do referenata, koji su preopterećeni, dugo se čeka na potpise pripremljene suglasnosti kroz sastanke povjerenstva, pogrešno tumačenje pravilnika, pa i neznanje - kaže Bojan Reščec čija tvrtka već sedam godina čeka da počne gradnju više vjetroparkova na šibenskom području. Postupak usporava i greška u sustavu. Investitori od HEP-a, koji je i sam proizvođač energije, dakle od svojeg konkurenta, moraju dobiti suglasnost za mrežni priključak.