Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Pro 2018

Zagora i Brač s najvećim turističkim potencijalom u Dalmaciji

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: Zagora i Brač s najvećim turističkim potencijalom u Dalmaciji  

Zagora i Brač s najvećim turističkim potencijalom u Dalmaciji

Predstavljajući rezultate spomenute studije, istraživač Instituta za turizam Zoran Klarić upozorio je da će turizam Splitsko-dalmatinske županije moći ostvariti potencijalni rast od trideset posto ako se uklone prepreke za to.

- Kao najveće razvojne prepreke utvrdili smo neprihvatljivu situaciju sa zbrinjavanjem otpada, elektroenergetski sustav na rubu izdržljivosti, vodoopskrbni sustav koji ovisi o jednome izvoru u slučaju Splita, neodgovarajuću odvodnju i vrlo slabu propusnu moć prometnica plus parkirališna mjesta - naveo je Klarić, odbacivši katastrofalne scenarije prema kojima bi daljnji rast turističkog prometa u Dalmaciji doveo do kolapsa prometnog sustava ili redukcija struje i vode.

Klarić je pojasnio da se turizam Splitsko-dalmatinske županije istraživao kroz pet cjelina: Split, Splitska rivijera, Makarska rivijera, Dalmatinska zagora te Brač, Hvar i Vis.

Uz Zagoru, najveći potencijal za rast ima Brač, od 50 posto.

Gledano kroz dodatni broj gostiju koji bi mogli idućih godina pohoditi Županiju, Institut je izračunao da je mogući porast turista 250 tisuća godišnje.

Prema istoj računici, maksimalni broj noćenja u promatranim mjesecima, srpnju i kolovozu, dosegao bi u Županiji pet milijuna i 961 tisuću. Od toga bi najveći maksimalni broj noćenja ostvarila Makarska rivijera, dva milijuna, zatim Splitska rivijera s milijun i 950 tisuća, a Split 670 tisuća.

Studija o turističkim potencijalima Županije, među ostalim, citira prostorne planove Županije i gradova prema kojima bi u idućim godinama broj ugostiteljsko-turističkih zona trebao doseći 145 s ukupno 95 tisuća postelja.

- To je gotovo dvostruko više od danas raspoloživog kapaciteta u tim vrstama smještaja - konstatira Institut, uz dodatak da, kako navode, zasad nema naznaka ograničavanja rasta smještaja u kućanstvima koji danas čine oko 80 posto smještajnih kapaciteta Splitsko-dalmatinske županije.

Analizirajući specifična ograničenja za rast turizma u dijelovima Županije, Institut je, među ostalim, kao značajnu prepreku na otocima utvrdio nedostatak radne snage, a na Makarskoj rivijeri nedostatan kapacitet plaža s, navode, prostorom od svega tri metra kvadratna po kupaču.

Pozornost Instituta za turizam za daljnje turističke potencijale Splitsko-dalmatinske županije privukao je rast turističkog prometa u našoj županiji posljednjih godina, koji je, navodi Institut, najveći u zemlji.

- Splitsko-dalmatinska županija već je pretekla Primorsko-goransku prema broju noćenja i turizma, čak je već sada, pokazuju naše računice, pretekla i Istarsku županiju - naznačio je Klarić.

Iako bi se, zaključio je istraživač IZT-a, iz medijskih napisa o ljetnim gužvama u Dalmaciji moglo zaključiti da je turista u tom dijelu Hrvatske previše, istraživanje je pokazalo da ih je još uvijek premalo.

Od koristi županijskim, gradskim i općinskim turističkim središtima za izračune koliko je turizam u njihovim sredinama održiv, moglo bi biti uključivanje u sustav Hrvatski opservatorij Održivog razvoja turizma (CROSTO) koji Institut za turizam razvija u suradnji s nizom drugih institucija, poput Zavoda za statistiku i Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.

Do sada su se u CROSTO, koji analizira turističke potencijale destinacija po 40 kriterija, od financijskih pokazatelja i broja noćenja turista, preko kakvoće mora i vode, do zbrinjavanja otpada i opasnosti od požara uključili Dubrovnik, Hvar, Mali Lošinj, Rovinj, Ston i Novalja.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska ostaje bez investicije od 500 milijuna dolara

12.12.2019.

Iako se kroz pregovore dvije strane taj iznos uspio smanjiti na otprilike dva i pol milijuna eura, to je još uvijek bio prevelik investicijski rizik.

Zbog rasta plaća, hotelijerima pala profitabilnost

10.12.2019.

Iduća godina neće biti jednostavna turistička godina no kao i ove, nema razloga za veliki pesimizam ukoliko, kao i ove godine bude dobre pripreme i ulaganja u kvalitetu. Voljeli bi kad bi, što se fizičkih pokazatelja tiče, u 2020 . dosegli ovogodišnje fin

Trogir je postao brand

28.11.2019.

Trogir je dobio novi vizualni identitet i cjelovitu strategiju brendiranja. Projekt nazvan "Obilježili majstori" godinu i pol brusilo je više od stotinu ljudi. Tako je dalmatinski biser na Unescovu popisu zaštićene svjetske baštine postao prva destinacija

Danas privatni iznajmljivači moraju biti digitalni znalci

21.11.2019.

Kad govorimo o obiteljskom iznajmljivanju, govorimo o zahtjevnom i radno intenzivnom poslu. Uređenje, opremanje, održavanje, podizanje kvalitete smještaja, briga o gostima - sve je to posao iznajmljivača

Listopad u Opatiji bolji od lanjskog, obilježili ga domaći gosti

21.11.2019.

Promatrajući ukupan rezultat u prvih deset mjeseci, TZG Opatija zabilježio je ukupno 385 tisuća dolazaka i 1,2 milijuna noćenja

Tag cloud

  1. 1957 članka imaju tag hrvatska
  2. 1986 članka imaju tag turizam
  3. 1556 članka imaju tag financije
  4. 1259 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1015 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 847 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 925 članka imaju tag ict
  12. 975 članka imaju tag EU
  13. 866 članka imaju tag industrija
  14. 599 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 492 članka imaju tag krediti
  21. 373 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 266 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 353 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 381 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 308 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 358 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 382 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 272 članka imaju tag opg