Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Pro 2018

Zagora i Brač s najvećim turističkim potencijalom u Dalmaciji

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: Zagora i Brač s najvećim turističkim potencijalom u Dalmaciji  

Zagora i Brač s najvećim turističkim potencijalom u Dalmaciji

Predstavljajući rezultate spomenute studije, istraživač Instituta za turizam Zoran Klarić upozorio je da će turizam Splitsko-dalmatinske županije moći ostvariti potencijalni rast od trideset posto ako se uklone prepreke za to.

- Kao najveće razvojne prepreke utvrdili smo neprihvatljivu situaciju sa zbrinjavanjem otpada, elektroenergetski sustav na rubu izdržljivosti, vodoopskrbni sustav koji ovisi o jednome izvoru u slučaju Splita, neodgovarajuću odvodnju i vrlo slabu propusnu moć prometnica plus parkirališna mjesta - naveo je Klarić, odbacivši katastrofalne scenarije prema kojima bi daljnji rast turističkog prometa u Dalmaciji doveo do kolapsa prometnog sustava ili redukcija struje i vode.

Klarić je pojasnio da se turizam Splitsko-dalmatinske županije istraživao kroz pet cjelina: Split, Splitska rivijera, Makarska rivijera, Dalmatinska zagora te Brač, Hvar i Vis.

Uz Zagoru, najveći potencijal za rast ima Brač, od 50 posto.

Gledano kroz dodatni broj gostiju koji bi mogli idućih godina pohoditi Županiju, Institut je izračunao da je mogući porast turista 250 tisuća godišnje.

Prema istoj računici, maksimalni broj noćenja u promatranim mjesecima, srpnju i kolovozu, dosegao bi u Županiji pet milijuna i 961 tisuću. Od toga bi najveći maksimalni broj noćenja ostvarila Makarska rivijera, dva milijuna, zatim Splitska rivijera s milijun i 950 tisuća, a Split 670 tisuća.

Studija o turističkim potencijalima Županije, među ostalim, citira prostorne planove Županije i gradova prema kojima bi u idućim godinama broj ugostiteljsko-turističkih zona trebao doseći 145 s ukupno 95 tisuća postelja.

- To je gotovo dvostruko više od danas raspoloživog kapaciteta u tim vrstama smještaja - konstatira Institut, uz dodatak da, kako navode, zasad nema naznaka ograničavanja rasta smještaja u kućanstvima koji danas čine oko 80 posto smještajnih kapaciteta Splitsko-dalmatinske županije.

Analizirajući specifična ograničenja za rast turizma u dijelovima Županije, Institut je, među ostalim, kao značajnu prepreku na otocima utvrdio nedostatak radne snage, a na Makarskoj rivijeri nedostatan kapacitet plaža s, navode, prostorom od svega tri metra kvadratna po kupaču.

Pozornost Instituta za turizam za daljnje turističke potencijale Splitsko-dalmatinske županije privukao je rast turističkog prometa u našoj županiji posljednjih godina, koji je, navodi Institut, najveći u zemlji.

- Splitsko-dalmatinska županija već je pretekla Primorsko-goransku prema broju noćenja i turizma, čak je već sada, pokazuju naše računice, pretekla i Istarsku županiju - naznačio je Klarić.

Iako bi se, zaključio je istraživač IZT-a, iz medijskih napisa o ljetnim gužvama u Dalmaciji moglo zaključiti da je turista u tom dijelu Hrvatske previše, istraživanje je pokazalo da ih je još uvijek premalo.

Od koristi županijskim, gradskim i općinskim turističkim središtima za izračune koliko je turizam u njihovim sredinama održiv, moglo bi biti uključivanje u sustav Hrvatski opservatorij Održivog razvoja turizma (CROSTO) koji Institut za turizam razvija u suradnji s nizom drugih institucija, poput Zavoda za statistiku i Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.

Do sada su se u CROSTO, koji analizira turističke potencijale destinacija po 40 kriterija, od financijskih pokazatelja i broja noćenja turista, preko kakvoće mora i vode, do zbrinjavanja otpada i opasnosti od požara uključili Dubrovnik, Hvar, Mali Lošinj, Rovinj, Ston i Novalja.


Komentari članka

Vezani članci

Nitko neće u poljoprivredu? One hoće! Iza ove uspješne priče stoji simbol muke dalmatinskih žena

10.01.2019.

Spara je isključivo ženski uporabni predmet. Nalik je okruglom jastučiću promjera 15-20 cm. Izrađuje se povezivanjem višekutnih komada raznobojne tkanine kojom se i puni.

Već se traže kuhari, konobari, slastičari, plaće će biti i do 20 posto veće

07.01.2019.

Gotovo svi poslodavci, uz veće naknade, sezoncima nude besplatan smještaj i hranu

Hoće li dizanje poreza ove godine uništiti male iznajmljivače?

06.01.2019.

Veći paušal najviše bi mogao pogoditi one s prosječnom i ispodprosječnom popunjenošću apartmana. Prosječna popunjenost sada se kreće oko 60 dana te je posljednjih pet godina primjetan značajan rast, no pitanje je što donosi budućnost.

U Hrvatskoj lani 6,5 posto više turista i 4 posto više noćenja

04.01.2019.

Prema zadnjim podacima informacijskog sustava eVisitora, u Hrvatskoj je u 2018. ostvareno 19,7 milijuna turističkih dolazaka i više od 106 milijuna noćenja, što je 6,5 više dolazaka i gotovo 4 posto više noćenja nego lani.

Novi propisi unose velik nemir među male iznajmljivače

04.01.2019.

Premda je ostalo manje od mjesec dana za primjenu novih zakonskih odredbi, obiteljski iznajmljivači još ne znaju koliko će paušalnog poreza morati plaćati

Tag cloud

  1. 1844 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 795 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 803 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast