Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Pro 2018

Zagora i Brač s najvećim turističkim potencijalom u Dalmaciji

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: Zagora i Brač s najvećim turističkim potencijalom u Dalmaciji  

Zagora i Brač s najvećim turističkim potencijalom u Dalmaciji

Predstavljajući rezultate spomenute studije, istraživač Instituta za turizam Zoran Klarić upozorio je da će turizam Splitsko-dalmatinske županije moći ostvariti potencijalni rast od trideset posto ako se uklone prepreke za to.

- Kao najveće razvojne prepreke utvrdili smo neprihvatljivu situaciju sa zbrinjavanjem otpada, elektroenergetski sustav na rubu izdržljivosti, vodoopskrbni sustav koji ovisi o jednome izvoru u slučaju Splita, neodgovarajuću odvodnju i vrlo slabu propusnu moć prometnica plus parkirališna mjesta - naveo je Klarić, odbacivši katastrofalne scenarije prema kojima bi daljnji rast turističkog prometa u Dalmaciji doveo do kolapsa prometnog sustava ili redukcija struje i vode.

Klarić je pojasnio da se turizam Splitsko-dalmatinske županije istraživao kroz pet cjelina: Split, Splitska rivijera, Makarska rivijera, Dalmatinska zagora te Brač, Hvar i Vis.

Uz Zagoru, najveći potencijal za rast ima Brač, od 50 posto.

Gledano kroz dodatni broj gostiju koji bi mogli idućih godina pohoditi Županiju, Institut je izračunao da je mogući porast turista 250 tisuća godišnje.

Prema istoj računici, maksimalni broj noćenja u promatranim mjesecima, srpnju i kolovozu, dosegao bi u Županiji pet milijuna i 961 tisuću. Od toga bi najveći maksimalni broj noćenja ostvarila Makarska rivijera, dva milijuna, zatim Splitska rivijera s milijun i 950 tisuća, a Split 670 tisuća.

Studija o turističkim potencijalima Županije, među ostalim, citira prostorne planove Županije i gradova prema kojima bi u idućim godinama broj ugostiteljsko-turističkih zona trebao doseći 145 s ukupno 95 tisuća postelja.

- To je gotovo dvostruko više od danas raspoloživog kapaciteta u tim vrstama smještaja - konstatira Institut, uz dodatak da, kako navode, zasad nema naznaka ograničavanja rasta smještaja u kućanstvima koji danas čine oko 80 posto smještajnih kapaciteta Splitsko-dalmatinske županije.

Analizirajući specifična ograničenja za rast turizma u dijelovima Županije, Institut je, među ostalim, kao značajnu prepreku na otocima utvrdio nedostatak radne snage, a na Makarskoj rivijeri nedostatan kapacitet plaža s, navode, prostorom od svega tri metra kvadratna po kupaču.

Pozornost Instituta za turizam za daljnje turističke potencijale Splitsko-dalmatinske županije privukao je rast turističkog prometa u našoj županiji posljednjih godina, koji je, navodi Institut, najveći u zemlji.

- Splitsko-dalmatinska županija već je pretekla Primorsko-goransku prema broju noćenja i turizma, čak je već sada, pokazuju naše računice, pretekla i Istarsku županiju - naznačio je Klarić.

Iako bi se, zaključio je istraživač IZT-a, iz medijskih napisa o ljetnim gužvama u Dalmaciji moglo zaključiti da je turista u tom dijelu Hrvatske previše, istraživanje je pokazalo da ih je još uvijek premalo.

Od koristi županijskim, gradskim i općinskim turističkim središtima za izračune koliko je turizam u njihovim sredinama održiv, moglo bi biti uključivanje u sustav Hrvatski opservatorij Održivog razvoja turizma (CROSTO) koji Institut za turizam razvija u suradnji s nizom drugih institucija, poput Zavoda za statistiku i Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.

Do sada su se u CROSTO, koji analizira turističke potencijale destinacija po 40 kriterija, od financijskih pokazatelja i broja noćenja turista, preko kakvoće mora i vode, do zbrinjavanja otpada i opasnosti od požara uključili Dubrovnik, Hvar, Mali Lošinj, Rovinj, Ston i Novalja.


Komentari članka

Vezani članci

SLAVONCI OTIŠLI U NJEMAČKU I IRSKU. Ne dirajte mi terasu jer ja ću se vratiti…možda!

24.06.2019.

Turistički djelatnici su u panici, radnika nema "ni za lijek". Hoteli traže sobarice, konobare, kuhare. Trgovine traže trgovce. Građevinari traže zidare, vodoinstalatere, keramičare. Svatko je u potrazi za radnicima. U Puli u centru grada kiosci ne rade u

Valamar otvorio dva luksuzna ljetovališta vrijedna više od pola milijarde kuna

24.06.2019.

Povodom otvorenja novinarima su predstavljeni Valamar Collection Marea Suites 5* u Poreču te Istra Premium Camping Resort 5* u Funtani – dva nova velika objekta s 5 zvjezdica koji su već primili prve goste i bilježe odličan booking za ovu sezonu.

Slom turizma gurnuo ih je na rub duboke recesije

24.06.2019.

Analitičari predviđaju pad BDP-a i do 1,9 posto, a središnja banka upozorava na slabljenje gospodarstva uslijed turističkih podataka

Je li smještaj u Hrvatskoj skup? Usporedili smo cijene s drugim zemljama

22.06.2019.

Od konkurencije na Mediteranu Umagu je najbliži španjolski otok Mallorca gdje se noćenje u hotelu s tri zvjezdice prosječno plaća 952 kune. To je još uvijek 60 kuna jeftinije nego na Krku gdje samo za krevet, kupaonicu i doručak treba izdvojiti 1012 kuna.

Slavonci su donedavno činili polovinu sezonaca, a sada ih je samo petnaestak posto

19.06.2019.

Konobar na Jadranu zaradi oko 6000 kuna mjesečno u sezoni, a u Austriji i 1700 eura

Tag cloud

  1. 1917 članka imaju tag hrvatska
  2. 1933 članka imaju tag turizam
  3. 1534 članka imaju tag financije
  4. 1225 članka imaju tag izvoz
  5. 833 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 958 članka imaju tag trgovina
  8. 829 članka imaju tag investicije
  9. 942 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 885 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 535 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 576 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 498 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 297 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 335 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija