Zagrebačka tvrtka spaja naizgled nespojivo. Bave se elektroenergetikom i IT-jem, ali rade i na 3D crtiću

Uprise je poprilično neobična IT kompanija. Umjesto fokusiranja na jedan segment IT industrije, Uprise se bavi nekolicinom naizgled različitih. Kako nam tumači osnivač kompanije, dr.sc. Dino Mileta, ideja je bila stvoriti poligon koji će omogućiti rad na različitim područjima s naglaskom na out-of-the-box thinking.

“Mi smo prvenstveno tehnološka firma, ali nismo primarno u IT sektoru. Naš možda najveći sektor je elektroenergetika, no naše proizvode koriste i industrije kao što su kreativna industrija, fintech i građevina. Postoji i dodatni segment našeg poslovanja koji uključuje suradnju sa znanstvenim institucijama”, navodi Mileta.

Mileta nam priča kako je Uprise nastao krajem 2017. godine nakon što je on proveo devet godina u biznisu radeći u Energetskom institutu Hrvoje Požar, telekomunikacijama i jednoj tehnološkoj kompaniji. “Ideja za Uprise pojavila se iz dva poriva. S jedne strane, nagon za istraživanjem i razvojem te želja za stvaranjem novih tehnoloških rješenja s druge.”

Krenuo je sam. Nakon nekoliko mjeseci firma je narasla na četvero zaposlenika i otada se tim konstantno širi. Svi zaposlenici, tvrdi Mileta, imaju jednaku želju za stvaranjem nečeg novog i dijele viziju da se stvari mogu promijeniti. ”Odatle i naziv kompanije – Uprise simbolizira želju za promjenom i inovacijom”, dodaje.

Razvoj kompanije i elektroenergetske usluge
Iako su rasli naglo, Uprise je svoje dosadašnje poslovanje razvijao organski. Ključ leži u kvaliteti usluge koju su pružali i nastavljaju pružati svojim klijentima. “Klijenti su bili vrlo zadovoljni s time kako radimo pa su nas preporučili dalje. Stoga je i rast krenuo poprilično brzo. Naš prvi klijent bila je njemačka firma koja se bavi elektroenergetikom.

” Prvi poslovi uključivali su kombinaciju konzultantskih usluga i IT developmenta koje su za cilj imale ponuditi napredne analize elektroenergetskog sektora.

”Elektroenergetika je općenito velika i značajna tema u Europi, posebice u kontekstu klimatskih promjena i emisija stakleničkih plinova”, tumači Mileta. ”Više manje sve zemlje Europe međusobno su spojene u jedinstveni elektroenergetski sustav preko kojeg se razmjenjuje energija u svim smjerovima. Mi doprinosimo upravljanju tim sustavom kako bi razmjene između država i regija bile što efikasnije i krajnjem korisniku omogućile najbolju uslugu po najnižoj mogućoj cijeni”, pojašnjava.

U razgovor se uključio i Tin Bobetko, partner u Upriseu. “Struja se u pravilu ne može efikasno skladištiti i to predstavlja glavni izazov budući da je kontinuirano potrebno održavati ravnotežu između proizvodnje i potražnje za električnom energijom. Naše usluge omogućavaju elektroenergetskim firmama i tržišnim sudionicima da optimiraju korištenje postojeće infrastrukture (mreže). Osnovni cilj je jednostavan – uvijek osigurati sigurnu opskrbu električnom energijom uz što niže cijene te što čišću energiju”, dodaje.

Okrenuti su europskom tržištu
”Stvar možemo usporediti s vodovodom. Imamo prepreke koje možemo ukloniti zatvaranjem ili otvaranjem raznih pipa u sustavu, kako bi ta voda došla u što većem iznosu do nas u Hrvatsku. Na kraju, za korisnika to znači da će iz Njemačke stići energent koji će biti što jeftiniji. Naš cilj je optimizirati taj tok kako bi se smanjili troškovi i zadržala stabilnost pogona”, tumači Mileta.

Pod optimizacijom podrazumijevaju obradu velike količine podataka matematičkim modelima na nekoliko razina.

“Po prvi puta imamo mogućnost obrađivati takvu količinu podataka. Razvoj softvera nam omogućuje učitavanje, obradu i prepoznavanje podataka. S druge strane, imamo i strojno učenje koje je korak prema umjetnoj inteligenciji. Strojno učenje i umjetna inteligencija nam omogućavaju detektiranje uzoraka koje nije bilo moguće s klasičnim matematičkim analizama. U konačnici, to nam daje alternativu klasičnim procesima, osobito u smislu vremena obrade velike količine podataka, što je ključno za probleme kojima se bavimo”, kaže.

“Usluge su nam prvenstveno namijenjene elektroenergetskim firmama u Europi i organizacijama koje su paneuropske, a osnovala ih je Europska komisija. One skrbe o sigurnosti i efikasnosti elektroenergetskog sektora u Europi”, dodaje Mileta. No, principi za optimizaciju i automatizaciju elektroenergetskog sustava primjenjivi su i u ostalim industrijskim procesima, čime je Uprise odlično pozicioniran za širenje svog poslovanja.

Kako se uklapaju u Europski zeleni plan?
Budući da se Uprise bavi elektroenergetskim sektorom, Miletu i Bobetka smo pitali kako se Uprise uklapa u Europski zeleni plan i je li on uopće ostvariv. “Europski zeleni plan (Green Deal) definira vrlo jasne i zahtjevne ciljeve, koji ljudima koji se bave tehnologijom jednostavno postavljaju zadatak da pronađu održive načine za ostvarenje tih ciljeva. Osnovni cilj je jasan – omogućiti potpunu dekarbonizaciju EU, u čemu će elektroenergetika igrati jednu od glavnih uloga”, kaže Mileta.

“Dakle, važan korak ka putu do cilja je svakom građaninu EU ponuditi što čišću i jeftiniju električnu energiju. Glavni je cilj postati ugljično neutralan do 2050. godine, odnosno omogućiti proizvodnju i prijenos električne energije bez emisije ugljičnih plinova. S jedne strane, cilj je zasigurno ambiciozan. S druge, nemamo previše izbora jer trenutno imamo samo jedan planet te definitivno ograničene resurse, pogotovo gledajući sa stajališta Europe. Također treba imati na umu da je trenutačno 2022. godina i da razmišljamo u okvirima postojeće tehnologije. Mogućnosti koje će nam tehnologija nuditi za desetak godina bit će znatno veće pa nam ti ciljevi možda budu i lakše ostvarivi nego što se trenutno čini”, misli Bobetko.

Klijentima žele pružati najbolju uslugu
Jedna od temeljnih vizija kompanije je doprinos održivosti Europske unije. “Europska unija je zasnovana na ideji energetske unije. Tako je nastala. Naše jedinstvo zasnivalo se na razmjeni energenata, uključujući i električnu energiju. Krajnji je cilj naših usluga doprinos europskoj održivosti. Naša rješenja omogućuju da energija iz obnovljivih izvora bude što više iskorištena na što većem teritoriju Europe”, naglašava Mileta.

“Ono u čemu smo po mom mišljenju najbolji je ustvari tim kojim raspolažemo koji uspijeva isporučiti rješenja na vrijeme, uz vrhunske rezultate. Naravno, u tome svemu pomaže agilni način rada. Imamo relativno kratke iteracije i radimo blisko s klijentima, od izrade prototipa do isporuke projekta, što nam daje brži feedback kojim uspješnije zadovoljavamo potrebe klijenata”, kaže Mileta.

Pružanje najbolje usluge podrazumijeva i pružanje odgovarajuće korisničke podrške. Nekim klijentima nude podršku od 0-24 koju dijelom provodi tim formiran za takve potrebe, a dijelom automatizirani procesi koji u slučaju određenih problema imaju sposobnost autokorekcije.

Imaju tridesetak zaposlenih i konstantno rastu
U Upriseu trenutno radi tridesetak zaposlenika i taj broj konstantno raste. “Kod nas mahom rade mladi ljudi, prosječna dob zaposlenika nam je oko 30 godina. Riječ je o visokoobrazovanim stručnjacima. Iako je većina završila FER, dio zaposlenika studirao je na humanističkim fakultetima i akademijama, a dio i u inozemstvu. Imamo baš širok spektar zvanja”, kaže Mileta.

Uprise se posljedično može okarakterizirati kao multidisciplinaran i svestran tim ljudi, većinu kojih povezuje znanje softver developmenta. Miletin background je također multidisciplinaran. Iako je završio elektrotehniku i doktorirao na FER-u, smjer elektroenergetike, studirao je i dramsku umjetnost te teorijsku fiziku. Vjera u važnost različitih oblika istraživanja i načina promišljanja, koju dijele svi zaposlenici, čine ovu kompaniju onim što danas jest.

S obzirom na različitost projekata na kojima rade, u Upriseu je poprilično dinamično i nikad dosadno. Velik se naglasak stavlja na razvoj zaposlenika te ih se usmjerava prema radu na projektima koji su komplementarni njihovim profesionalnim ciljevima. Posljedično se u suočavaju s minimalnim odlaskom ljudi, što je rijetkost u dinamičnom IT sektoru.

Naglasak stavljaju na stav
Prilikom zapošljavanja mnogo pažnje pridaju stavu kandidata. “Ono što cijenimo kod naših zaposlenika je da su to ljudi koji se ne boje zakoračiti u neistražena područja i koji su voljni nadograditi svoja znanja. Najbitniji nam je taj stav da su spremni svoje vrijeme i trud posvetiti učenju, kako bi bili bolji stručnjaci i kako bi u kontinuitetu poboljšavali svoje vještine”, objašnjava Mileta.

Za potrebe zapošljavanja, surađuju s fakultetima i koriste otvorene prijave. Napominju kako često zapošljavaju mlade ljude direktno s fakulteta. Velik broj studenata koji krenu sa studentskom praksom ostaje raditi u Upriseu. ”Dobrodošli su svi koji žele steći radno iskustvo. Trenutno imamo nekolicinu studenata koji svoje vrijeme ulažu u učenje kod nas”, kaže Mileta.

U tvrtki su svjesni kako je održiv i dugoročni rast jedino moguć uz zaposlenike koji su sposobni i motivirani isporučiti kvalitetnu uslugu. Imajući to na umu, organiziraju dva godišnja razgovora sa zaposlenicima.

“Svakih šest mjeseci sjedamo za stol sa svakim zaposlenikom. Slušamo njihova razmišljanja po pitanju osobnog razvoja i omogućavamo im sudjelovanje u aktivnostima koje ih interesiraju. Slušamo i njihove prijedloge kako unaprijediti i/ili efikasnije organizirati firmu. S obzirom na stalne promjene potreba naših klijenata, i sami se moramo optimizirati na godišnjoj bazi pri čemu se oslanjamo i na feedback naših zaposlenika”, dodaje Bobetko.

Budućnost softver developmenta
Razvoj softvera je područje koje, po Miletinom mišljenju, konstantno doživljava promjene. “Ono što nas očekuje je to da će računala sama generirati svoj kod. Barem donekle. Smatram da će se područje softver developmenta stoga više pomaknuti u smjeru softver konzaltinga. Developeri se više neće baviti toliko kucanjem samog koda na nižim razinama, već će se pomaknuti na višu razinu arhitekture, orijentiranosti prema klijentu ili integraciju.”

Integracija je prema Bobetku vrlo bitna. “Sada neke kompanije imaju pet generacija nekog softvera koje su potpuno odvojene. No, ako se pametno integriraju ti postojeći sustavi, može se zapravo kreirati odličan proizvod uz puno niže troškove te još bitnije, puno manji utjecaj na poslovanje koji ne zahtjeva izmjenu svega. Recimo, ako netko ima računovodstvo iz 2005. i sustav za ispostavu računa iz 2008. godine, a softver za izradu rasporeda iz 2010. koji je radila druga kompanija, svi ti sustavi mogu se integrirati, bez potrebe da se kreće s izradom ispočetka. Integriraš ih i ponudiš rješenje u kojem oni rade međusobno.”