Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Sij 2017

Zamke studentskog rada: Zaradili su milijardu kuna na koje gazde nisu platili namete

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ljubica Gatarić/VL  

Zamke studentskog rada: Zaradili su milijardu kuna na koje gazde nisu platili namete

Godinama se priča o uvođenju strožih pravila za studentsko zapošljavanje, Plenković je pokušao i brzo se predomislio.

Prema JOPPD obrascima, godišnje se preko studentskih servisa isplati jedna milijarda kuna, a studentske su zarade najbrže rastuće isplate u Hrvatskoj. Godine 2015. preko servisa je radilo oko 50 tisuća studenata pa proizlazi da su u prosjeku zaradili oko 20 tisuća kuna. No, kao i svi prosjeci, i taj skriva velike razlike. Dok jedni rade samo preko ljetnih mjeseci, što je uobičajeno i poželjno za studentsku populaciju, značajan broj studenata zarađuje preko servisa znatno više od prosječno plaćenih hrvatskih radnika.

Studenti su se digli na noge zbog najave da će se studentske zarade veće od 15 tisuća kuna godišnje početi oporezivati kao i radničke plaće, nakon čega je Ministarstvo financija brže-bolje izašlo s tumačenjem da se to ipak neće dogoditi te da će režim studentskih isplata biti liberalniji nego sada. Studenti će početi plaćati porez na zarade iznad 5050 kuna mjesečno, odnosno 60.600 kuna godišnje!

Dok su studentske udruge branile stečena prava i u prvi plan stavljale egzistenciju studenata, rijetko se čula druga strana priče o zloupotrebi studentskog rada i nelojalnoj konkurenciji na tržištu. Osim izvlačenja novca iz tvrtki preko studentskih isplata, s čime se državne inspekcije teško nose, dolazi i do istiskivanja radnika s radnih mjesta i njihove zamjene jeftinim studentima. Dosta je tvrtki koje imaju više zaposlenih studenata nego radnika!

Žale se sindikati

Studentska se satnica kreće oko 20 kuna, a osim naknade, poslodavac za studenta plaća samo 12 posto provizije studentskim centrima te 5,5 posto doprinosa za slučaj ozljede na radu, koji se ne računaju u mirovinski staž. Student koji radi cijeli mjesec poslodavca stoji oko tri tisuće kuna, na što dolazi 500-tinjak kuna provizije i obavezne naknade. Student je jeftiniji od radnika jer nema bolovanje, naknadu za prijevoz, slobodne dane, godišnji i ne plaća zdravstvene i mirovinske doprinose.

JOPPD obrasci pokazuju da je studentski rad izražen u stranim trgovačkim lancima kao što su DM, Špar, Lidl ili, recimo, McDonald’skoji je tradicionalna niša za studente. Sindikat T-HT-a javno se žalio Vladi što tvrtka otpušta radnike i na njihovo mjesto angažira jeftine studente, tako da je još i Milanovićeva Vlada pripremala stroža pravila, no nije se usudila ići s njima zbog straha od reakcije studenata. Plenković je pokušao i odmah povukao kočnicu.

Barem za staž

Studentski je rad svugdje u svijetu dodatno reguliran kako bi se izbjegle zloupotrebe i poremećaji na tržištu pa su rijetke države s punom slobodom zapošljavanja studenata. Primjerice, u Njemačkoj su sve zarade do 450 eura oslobođene plaćanja doprinosa, a preko te svote za studente se naplaćuje blaža stopa doprinosa. Ako rade manje od 20 sati tjedno, ne moraju plaćati zdravstveni doprinos, a uplata mirovinskih doprinosa je obavezna.

Rade li 40 sati tjedno, studenti su dužni plaćati i zdravstvene doprinose. Hrvatski su studenti žrtve nesređenih pravila jednako kao i radnici jer mnogi među njima svjesno produljuju studentski status i izbjegavaju diplomirati kako bi radili preko studentskog servisa, ali to im ne ide u staž. Mnogima se događa da ih tvrtke otpuštaju čim diplomiraju bez obzira na to što su godinama radili na zahtjevnim radnim mjestima.


Komentari članka

Vezani članci

Objavljeno koliko je poslodavaca dobilo potpore za očuvanje radnih mjesta za travanj

23.07.2020.

"Povećanje iznosa potpora za očuvanje radnih mjesta koje su dobili subjekti koji prema javno dostupnim informacijama Ministarstva financija ne isplaćuju plaće od otprilike 36 posto (s 1,77 na 2,4 milijuna kuna) ukazuje na potrebu za efikasnijim ograničenj

Povijesni trenutak: Počinje oproštaj od kune

19.07.2020.

Ovaj ulazak u ERM II zadnja je stepenica prije otvaranja vrata euru. Sada nas čeka ekonomska disciplina s naglaskom na strukturnim reformama koje moramo provesti. Razdoblje u ERM II ovisi o pripremljenosti članice, Slovenija je u njemu boravila dvije i po

Velika pobjeda za Apple, sud odlučio da ne mora platiti Irskoj milijarde eura poreza

16.07.2020.

Presuda je veliki udarac za Vestager, koja je u prethodnoj i u sadašnjoj EK zadužena za tržišno natjecanje i zbog izricanja visokih novčanih kazni za više multinacionalnih kompanija postala je iznimno popularna.

Santini: Uvođenjem eura, riješit ćemo se mnogih grijeha koje smo radili od osamostaljenja

15.07.2020.

Dvojbi više nema. Nova Vlada je odlučila Hrvatska uvodi euro, kome krivo kome pravo. Jedini problem je umiriti dio nevjernih građana i objasniti im da zbog toga neće rasti cijene. Sve to dogodit će se najranije 2023. godine. No mnogo manje se zna što će s

Skupina bogatih pozvala vlade da ih snažnije oporezuju radi pomoći gospodarstvu

15.07.2020.

Skupina superbogatih, među njima i nasljednica Abigail Disney i suosnivač tvrtke Ben & Jerry's, pozvala je vlade da im podignu poreze kako bi se osiromašenom stanovništvu pomoglo da preživi koronavirus i ekonomsku krizu.

Tag cloud

  1. 2027 članka imaju tag hrvatska
  2. 2093 članka imaju tag turizam
  3. 1577 članka imaju tag financije
  4. 1304 članka imaju tag izvoz
  5. 1086 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1022 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 737 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 864 članka imaju tag investicije
  11. 954 članka imaju tag ict
  12. 1007 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 896 članka imaju tag industrija
  15. 792 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 615 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 360 članka imaju tag eu fondovi
  26. 267 članka imaju tag koronavirus
  27. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 386 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 314 članka imaju tag osijek
  33. 428 članka imaju tag dzs
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 305 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici