Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Sij 2017

Zamke studentskog rada: Zaradili su milijardu kuna na koje gazde nisu platili namete

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ljubica Gatarić/VL  

Zamke studentskog rada: Zaradili su milijardu kuna na koje gazde nisu platili namete

Godinama se priča o uvođenju strožih pravila za studentsko zapošljavanje, Plenković je pokušao i brzo se predomislio.

Prema JOPPD obrascima, godišnje se preko studentskih servisa isplati jedna milijarda kuna, a studentske su zarade najbrže rastuće isplate u Hrvatskoj. Godine 2015. preko servisa je radilo oko 50 tisuća studenata pa proizlazi da su u prosjeku zaradili oko 20 tisuća kuna. No, kao i svi prosjeci, i taj skriva velike razlike. Dok jedni rade samo preko ljetnih mjeseci, što je uobičajeno i poželjno za studentsku populaciju, značajan broj studenata zarađuje preko servisa znatno više od prosječno plaćenih hrvatskih radnika.

Studenti su se digli na noge zbog najave da će se studentske zarade veće od 15 tisuća kuna godišnje početi oporezivati kao i radničke plaće, nakon čega je Ministarstvo financija brže-bolje izašlo s tumačenjem da se to ipak neće dogoditi te da će režim studentskih isplata biti liberalniji nego sada. Studenti će početi plaćati porez na zarade iznad 5050 kuna mjesečno, odnosno 60.600 kuna godišnje!

Dok su studentske udruge branile stečena prava i u prvi plan stavljale egzistenciju studenata, rijetko se čula druga strana priče o zloupotrebi studentskog rada i nelojalnoj konkurenciji na tržištu. Osim izvlačenja novca iz tvrtki preko studentskih isplata, s čime se državne inspekcije teško nose, dolazi i do istiskivanja radnika s radnih mjesta i njihove zamjene jeftinim studentima. Dosta je tvrtki koje imaju više zaposlenih studenata nego radnika!

Žale se sindikati

Studentska se satnica kreće oko 20 kuna, a osim naknade, poslodavac za studenta plaća samo 12 posto provizije studentskim centrima te 5,5 posto doprinosa za slučaj ozljede na radu, koji se ne računaju u mirovinski staž. Student koji radi cijeli mjesec poslodavca stoji oko tri tisuće kuna, na što dolazi 500-tinjak kuna provizije i obavezne naknade. Student je jeftiniji od radnika jer nema bolovanje, naknadu za prijevoz, slobodne dane, godišnji i ne plaća zdravstvene i mirovinske doprinose.

JOPPD obrasci pokazuju da je studentski rad izražen u stranim trgovačkim lancima kao što su DM, Špar, Lidl ili, recimo, McDonald’skoji je tradicionalna niša za studente. Sindikat T-HT-a javno se žalio Vladi što tvrtka otpušta radnike i na njihovo mjesto angažira jeftine studente, tako da je još i Milanovićeva Vlada pripremala stroža pravila, no nije se usudila ići s njima zbog straha od reakcije studenata. Plenković je pokušao i odmah povukao kočnicu.

Barem za staž

Studentski je rad svugdje u svijetu dodatno reguliran kako bi se izbjegle zloupotrebe i poremećaji na tržištu pa su rijetke države s punom slobodom zapošljavanja studenata. Primjerice, u Njemačkoj su sve zarade do 450 eura oslobođene plaćanja doprinosa, a preko te svote za studente se naplaćuje blaža stopa doprinosa. Ako rade manje od 20 sati tjedno, ne moraju plaćati zdravstveni doprinos, a uplata mirovinskih doprinosa je obavezna.

Rade li 40 sati tjedno, studenti su dužni plaćati i zdravstvene doprinose. Hrvatski su studenti žrtve nesređenih pravila jednako kao i radnici jer mnogi među njima svjesno produljuju studentski status i izbjegavaju diplomirati kako bi radili preko studentskog servisa, ali to im ne ide u staž. Mnogima se događa da ih tvrtke otpuštaju čim diplomiraju bez obzira na to što su godinama radili na zahtjevnim radnim mjestima.


Komentari članka

Vezani članci

Zbog golemih potreba za zaduživanjem spremni su oprostiti utajivačima poreza

19.05.2020.

Čelnik banke Intesa Sanpaolo pozvao je na izdanje ‘socijalnih obveznica’ koje bi nudile i imunitet od kaznenog progona ako ih građani kupe novcem s inozemnih računa.

Država pokriva minimalac, poslodavac ostatak. Treba li uplaćivati cijeli bruto? NE!

13.05.2020.

Nakon što je pandemija koronavirusa zaustavila gospodarstvo, a država 'uletila' poduzetnicima s prijeko potrebnom pomoći, otvorila su se nova pitanja i problemi. Naime, država 'pokriva' plaće do iznosa 4000 kuna, a poslodavac razliku do punog iznosa. No,

Vlada odlučila o rebalansu proračuna, minus između 23 i 25 milijardi kuna

08.05.2020.

Vlada je na sjednici odlučila o rebalansu proračuna zbog velikog smanjenja prihoda izazvanog krizom. Ušteda ima u svim resorima, a rashodna strana ostala je ista, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Uvođenje eura: Hrvatska spremna za iduću fazu

08.05.2020.

Sljedeći koraci su slanje pisma obavijesti o provedbi reformskih mjera. Pismo će obuhvatiti i zahtjev za formalnu ocjenu provedbe tih mjera od strane euroskupine. Slijedit će formalna predaja zahtjeva za ulazak u ERM2 a potom i odluka o ulasku u ERM2 - re

Zašto direktori koji ne rade puno radno vrijeme moraju plaćati doprinose kao da rade?

22.04.2020.

Ta mjera najviše pogađa poduzetnike početnike, a Hrvatsku na globalnoj listi konkurentnosti stavlja iza Armenije i Azerbejdžana, pokazuje analiza koju je za Lipin Barometar konkurentnosti izradila Dagmar Radin.

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2046 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1061 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija