Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Sij 2017

Zamke studentskog rada: Zaradili su milijardu kuna na koje gazde nisu platili namete

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ljubica Gatarić/VL  

Zamke studentskog rada: Zaradili su milijardu kuna na koje gazde nisu platili namete

Godinama se priča o uvođenju strožih pravila za studentsko zapošljavanje, Plenković je pokušao i brzo se predomislio.

Prema JOPPD obrascima, godišnje se preko studentskih servisa isplati jedna milijarda kuna, a studentske su zarade najbrže rastuće isplate u Hrvatskoj. Godine 2015. preko servisa je radilo oko 50 tisuća studenata pa proizlazi da su u prosjeku zaradili oko 20 tisuća kuna. No, kao i svi prosjeci, i taj skriva velike razlike. Dok jedni rade samo preko ljetnih mjeseci, što je uobičajeno i poželjno za studentsku populaciju, značajan broj studenata zarađuje preko servisa znatno više od prosječno plaćenih hrvatskih radnika.

Studenti su se digli na noge zbog najave da će se studentske zarade veće od 15 tisuća kuna godišnje početi oporezivati kao i radničke plaće, nakon čega je Ministarstvo financija brže-bolje izašlo s tumačenjem da se to ipak neće dogoditi te da će režim studentskih isplata biti liberalniji nego sada. Studenti će početi plaćati porez na zarade iznad 5050 kuna mjesečno, odnosno 60.600 kuna godišnje!

Dok su studentske udruge branile stečena prava i u prvi plan stavljale egzistenciju studenata, rijetko se čula druga strana priče o zloupotrebi studentskog rada i nelojalnoj konkurenciji na tržištu. Osim izvlačenja novca iz tvrtki preko studentskih isplata, s čime se državne inspekcije teško nose, dolazi i do istiskivanja radnika s radnih mjesta i njihove zamjene jeftinim studentima. Dosta je tvrtki koje imaju više zaposlenih studenata nego radnika!

Žale se sindikati

Studentska se satnica kreće oko 20 kuna, a osim naknade, poslodavac za studenta plaća samo 12 posto provizije studentskim centrima te 5,5 posto doprinosa za slučaj ozljede na radu, koji se ne računaju u mirovinski staž. Student koji radi cijeli mjesec poslodavca stoji oko tri tisuće kuna, na što dolazi 500-tinjak kuna provizije i obavezne naknade. Student je jeftiniji od radnika jer nema bolovanje, naknadu za prijevoz, slobodne dane, godišnji i ne plaća zdravstvene i mirovinske doprinose.

JOPPD obrasci pokazuju da je studentski rad izražen u stranim trgovačkim lancima kao što su DM, Špar, Lidl ili, recimo, McDonald’skoji je tradicionalna niša za studente. Sindikat T-HT-a javno se žalio Vladi što tvrtka otpušta radnike i na njihovo mjesto angažira jeftine studente, tako da je još i Milanovićeva Vlada pripremala stroža pravila, no nije se usudila ići s njima zbog straha od reakcije studenata. Plenković je pokušao i odmah povukao kočnicu.

Barem za staž

Studentski je rad svugdje u svijetu dodatno reguliran kako bi se izbjegle zloupotrebe i poremećaji na tržištu pa su rijetke države s punom slobodom zapošljavanja studenata. Primjerice, u Njemačkoj su sve zarade do 450 eura oslobođene plaćanja doprinosa, a preko te svote za studente se naplaćuje blaža stopa doprinosa. Ako rade manje od 20 sati tjedno, ne moraju plaćati zdravstveni doprinos, a uplata mirovinskih doprinosa je obavezna.

Rade li 40 sati tjedno, studenti su dužni plaćati i zdravstvene doprinose. Hrvatski su studenti žrtve nesređenih pravila jednako kao i radnici jer mnogi među njima svjesno produljuju studentski status i izbjegavaju diplomirati kako bi radili preko studentskog servisa, ali to im ne ide u staž. Mnogima se događa da ih tvrtke otpuštaju čim diplomiraju bez obzira na to što su godinama radili na zahtjevnim radnim mjestima.


Komentari članka

Vezani članci

Porezna ima upozorenje: Ovo su rokovi za ostvarivanje posebnih prava kroz porez na dohodak

22.01.2020.

Građani na koje se primjenjuje poseban postupak ako žele iskoristiti ili odustati od prava propisanih Zakonom o porezu na dohodak za 2019. godinu mogu do kraja veljače 2020. i putem elektroničkih usluga Porezne uprave - ePorezna podnijeti obrazac za prizn

Izmjena globalnih poreznih propisa

20.01.2020.

Sjedinjene Države riskiraju mnoge poreze koje bi zemlje diljem svijeta mogle uvesti tehnološkim divovima ako američki predsjednik Donald Trump odbaci nove međunarodne propise o oporezivanju digitalnih kompanija

‘Paušalcima‘ s jednim klijentom najpametnije je promijeniti status ili naći još klijenata

15.01.2020.

Prijašnji koncept paušalnog obrta bio je šire postavljen i omogućio većem broju profesionalaca ne samo porezne pogodnosti i veću mobilnost na tržištu rada, nego i daleko jednostavnije računovodstvo, no država se u međuvremenu predomislila i shvatila da ip

Obrtnici, ako ste u 2019. imali prihod manji od 7,5 milijuna kuna, HITNO u Poreznu upravu!

09.01.2020.

Najnovije izmjene brišu dosadašnje uvjete prema kojima je obrtnik već u slučaju ostvarenog primitka većeg od tri milijuna kuna morao postati obveznik poreza na dobit. Sada je to obveza samo ako obrtnik ostvari više od 7,5 milijuna kuna što će velikom broj

Na bankomatima će se uskoro moći dizati euri

30.12.2019.

Umjesto kuna, na bankomatima ćemo eure najranije dizati 2023. godine. Postavlja se pitanje koliko će kuna biti jedan euro i kada ćemo na policama trgovina imati cijene i u kunama i u eurima, a mnoge zanima i što će se dogoditi s kunskim kreditima.

Tag cloud

  1. 1964 članka imaju tag hrvatska
  2. 1997 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1266 članka imaju tag izvoz
  5. 860 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1012 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1023 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 868 članka imaju tag industrija
  14. 612 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 379 članka imaju tag poticaji
  21. 513 članka imaju tag tehnologija
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 365 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg