Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Sij 2017

Zamke studentskog rada: Zaradili su milijardu kuna na koje gazde nisu platili namete

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ljubica Gatarić/VL  

Zamke studentskog rada: Zaradili su milijardu kuna na koje gazde nisu platili namete

Godinama se priča o uvođenju strožih pravila za studentsko zapošljavanje, Plenković je pokušao i brzo se predomislio.

Prema JOPPD obrascima, godišnje se preko studentskih servisa isplati jedna milijarda kuna, a studentske su zarade najbrže rastuće isplate u Hrvatskoj. Godine 2015. preko servisa je radilo oko 50 tisuća studenata pa proizlazi da su u prosjeku zaradili oko 20 tisuća kuna. No, kao i svi prosjeci, i taj skriva velike razlike. Dok jedni rade samo preko ljetnih mjeseci, što je uobičajeno i poželjno za studentsku populaciju, značajan broj studenata zarađuje preko servisa znatno više od prosječno plaćenih hrvatskih radnika.

Studenti su se digli na noge zbog najave da će se studentske zarade veće od 15 tisuća kuna godišnje početi oporezivati kao i radničke plaće, nakon čega je Ministarstvo financija brže-bolje izašlo s tumačenjem da se to ipak neće dogoditi te da će režim studentskih isplata biti liberalniji nego sada. Studenti će početi plaćati porez na zarade iznad 5050 kuna mjesečno, odnosno 60.600 kuna godišnje!

Dok su studentske udruge branile stečena prava i u prvi plan stavljale egzistenciju studenata, rijetko se čula druga strana priče o zloupotrebi studentskog rada i nelojalnoj konkurenciji na tržištu. Osim izvlačenja novca iz tvrtki preko studentskih isplata, s čime se državne inspekcije teško nose, dolazi i do istiskivanja radnika s radnih mjesta i njihove zamjene jeftinim studentima. Dosta je tvrtki koje imaju više zaposlenih studenata nego radnika!

Žale se sindikati

Studentska se satnica kreće oko 20 kuna, a osim naknade, poslodavac za studenta plaća samo 12 posto provizije studentskim centrima te 5,5 posto doprinosa za slučaj ozljede na radu, koji se ne računaju u mirovinski staž. Student koji radi cijeli mjesec poslodavca stoji oko tri tisuće kuna, na što dolazi 500-tinjak kuna provizije i obavezne naknade. Student je jeftiniji od radnika jer nema bolovanje, naknadu za prijevoz, slobodne dane, godišnji i ne plaća zdravstvene i mirovinske doprinose.

JOPPD obrasci pokazuju da je studentski rad izražen u stranim trgovačkim lancima kao što su DM, Špar, Lidl ili, recimo, McDonald’skoji je tradicionalna niša za studente. Sindikat T-HT-a javno se žalio Vladi što tvrtka otpušta radnike i na njihovo mjesto angažira jeftine studente, tako da je još i Milanovićeva Vlada pripremala stroža pravila, no nije se usudila ići s njima zbog straha od reakcije studenata. Plenković je pokušao i odmah povukao kočnicu.

Barem za staž

Studentski je rad svugdje u svijetu dodatno reguliran kako bi se izbjegle zloupotrebe i poremećaji na tržištu pa su rijetke države s punom slobodom zapošljavanja studenata. Primjerice, u Njemačkoj su sve zarade do 450 eura oslobođene plaćanja doprinosa, a preko te svote za studente se naplaćuje blaža stopa doprinosa. Ako rade manje od 20 sati tjedno, ne moraju plaćati zdravstveni doprinos, a uplata mirovinskih doprinosa je obavezna.

Rade li 40 sati tjedno, studenti su dužni plaćati i zdravstvene doprinose. Hrvatski su studenti žrtve nesređenih pravila jednako kao i radnici jer mnogi među njima svjesno produljuju studentski status i izbjegavaju diplomirati kako bi radili preko studentskog servisa, ali to im ne ide u staž. Mnogima se događa da ih tvrtke otpuštaju čim diplomiraju bez obzira na to što su godinama radili na zahtjevnim radnim mjestima.


Komentari članka

Vezani članci

Nova vlada reže porez na dohodak. Izračunali smo koliko će porasti plaće

08.07.2020.

Osim izmjena u sustavu poreza na dohodak, u HDZ-u najavljuju i izmjene u sustavu poreza na dobit. Tvrtke s godišnjim prihodom većim od 7,5 milijuna kuna sada plaćaju porez na dobit po stopi od 18 posto i to se, kako sada stvari stoje, ne bi trebalo mijenj

Svjetska banka odobrila Hrvatskoj dva projekta od ukupno 500 milijuna dolara

29.06.2020.

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je Hrvatskoj dva projekta ukupne vrijednosti 500 milijuna američkih dolara radi pružanja hitne potpore hrvatskim vlastima u ublažavanju učinaka trostrukog šoka koji je pogodio zemlju ove godine, priopćeno je

Ni pola tvrtki nije predalo godišnji financijski izvještaj, a rok je blizu!

24.06.2020.

Rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe za 2019. godinu je 30. lipnja 2020. Izvještaje je moguće predati putem interneta - 24 sata dnevno/7 dana u tjednu, poštom ili u Fininim poslovnicama.

Prošli tjedan izdano 28 posto manje računa nego lani, vrijednost pala za 23 posto

17.06.2020.

Ove godine u tom je razdoblju izdano 472,1 milijun računa, čija vrijednost doseže 43,9 milijardi kuna, a u istom lanjskom razdoblju bilo je 706,03 milijuna računa, ukupne vrijednosti 55,2 milijarde kuna.

Napokon pomak u korištenju EU novca: Stigli smo do prosjeka, u rangu smo s Njemačkom i Slovačkom

16.06.2020.

Očekujući kako će novac iz Europske unije oživjeti njeno anemično gospodarstvo, Hrvatska se 2013. godine priključila bloku od 28 zemalja, a šest godina kasnije dosegnula je prosjek EU-a u povlačenju tog novca, ocijenjeno je u utorak u Bruxellesu, gdje se

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2075 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 723 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 697 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 385 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 312 članka imaju tag opg
  34. 334 članka imaju tag agrokor
  35. 242 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici