Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Pro 2008

Zanimanja na rubu izumiranja

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Luka Filipović  

Zanimanja na rubu izumiranja

Nove tehnologije i masovna proizvodnja učinile su neke poslove gotovo neisplativima. Teško je videotekarima, fotografima, antikvarijatima, a ugroženi su i samostalni obrtnici
Što je još gore, obrtnička zanimanja izuzetno loše kotiraju kod mladeži i rijetki sanjare o karijeri staklara ili postolara.

Prema podacima Hrvatske obrtničke komore (HOK), ove godine u obrtničke škole upisalo se 1.600 učenika manje nego prije četiri godine. Najugroženiji su tradicijski obrti, ali slab je interes i za zanimanja koja kronično nedostaju hrvatskom gospodarstvu tzv. deficitarna zanimanja, poput zidara, tokara, bravara, dimnjačara, kuhara, konobara, itd. Učenici koji se osposobe za rad u tim strukama izravno iz škole idu na posao.

Štoviše, za deficitarna zanimanja područne obrtničke komore, samostalno ili u suradnji s gradovima i županijama daju stipendije učenicima. Tako budući dimnjačar u Zagrebu za vrijeme školovanja u prvoj godini prima 900 kuna, u drugoj 1.200 kuna, a u trećoj godini 1.500 kuna stipendije mjesečno. Ali usprkos tome, ove godine samo je devet učenika u čitavoj Hrvatskoj pokazalo želju nositi crnu uniformu i donositi sreću. Inače, prosječna dimnjačarska plaća je oko 3.500 kuna.

Djeca nerado izabiru deficitarne struke, mišljenja su neki sindikalisti, zbog katastrofalnih radnih uvjeta: niskih plaća, nepoštivanja radnog prava, čestih povreda, pa čak i smrtnih slučajeva na poslu. Iz toga proizlazi da mnogi radije upisuju neku atraktivniju školu, pa makar riskirali i burzu rada.

PLAĆA OD 7.500 KUNA SLAB MAMAC
S druge strane, tradicijski obrti usputne su žrtve nezaustavljivog tehnološkog napretka.

'Tradicijski obrti, kao što su bačvarstvo, bravarija ili lončarstvo nisu gospodarski privlačni, pa se mlađe generacije njima ne žele baviti. Primjerice, klobučar teško opstaje na tržištu uz razvijenu, pretežno uvoznu industrijsku proizvodnju, a takvih je primjera mnogo. Jedan od izlaza je da se ti obrti uključe u turističke aranžmane i tako pronađu tržište koje bi im osiguralo opstanak', kažu iz HOK-a.

Zbog loše slike koju mladi imaju o obrtničkim zanimanjima, pate i one rijetke uspješne radionice. Postolar Neven Strugar iz Zagreba, koji pravi cipele i za hrvatsku nogometnu reprezentaciju, zapošljava osam radnika čija je prosječna plaća veća od 7.500 kuna. Međutim, njegov najmlađi djelatnik ima više od 40 godina, a pune tri godine u radionicu nije došao niti jedan učenik na praksu.

'Najveći je problem nedostatak radne snage. Ako se ovako nastavi, neće mi biti druge nego da zaposlim Kineze. U inozemstvu su vrhunski postolari cijenjeni, dok se kod nas to doživljava kao posao za seljake', ogorčeno kaže Strugar koji je od oca naslijedio obrt pokrenut prije 50 godina. Njegova formula za uspjeh, otkriva, je vrhunski proizvod te veliki broj stalnih mušterija.

'Razvojem turizma imam sve veći broj i stranih kupaca. U Parizu ili Beču, ovakve cipele koštaju i deset puta više nego kod nas. Od ovog posla se da super živjeti, ali u Zagrebu postoje deseci drugih malih dućana koji jedva preživljavaju, i to prije svega zbog visokih gradskih nameta. Sramota je da grad naplaćuje jednako i od starog obrtnika, kojeg bi trebao čuvati kao malo vode na dlanu, i od švercera koji prodaje jeftinu kinesku robu', ističe Strugar.

IZUMIRU VIDEOTEKARI, SERVISERI, ANTIKVARIJATI
Prošle godine u Zakon o obrtu uvedena je kategorija tradicijskog i umjetničkog obrta, te je donesen pravilnik koji propisuje uvjete i načine za stjecanje tog statusa za obrtnike sve kako bi im se osigurale olakšice na državnoj i lokalnoj razini. Iz HOK-a očekuju da će to okrenuti stvari nabolje.

I dok obrtnička zanimanja ipak imaju kakvu-takvu zaštitu od državnih institucija, nekoliko drugih poslova 'umire' u tišini. Na izdisaju je videotekarstvo koje se ne može nositi s jeftinim DVD-ima iz kioska i šoping-centara, filmovima s interneta i IPTV-om. Internet je ubojica i antikvarijata.

Ugrožena vrsta su i serviseri televizora i DVD playera jer se većinom popravljaju uređaji pod jamstvom, a nakon toga se kupuju novi. Iako se fotografira više nego ikad, fotografi se žale da se više uopće ne izrađuju 'fotke', već se čuvaju na računalima. Mirno ne spavaju ni turistički agenti jer se karte sve više rezerviraju i kupuju preko interneta.


Komentari članka

Vezani članci

Volim biti u Hrvatskoj, tu je moj dom, i zadnja mi je opcija nekamo otići

18.12.2018.

Mladi poduzetnik uvjeren je da u Slavoniji ima posla, ali ljudi jednostavno žele više pa biraju druge opcije. Prema Alenovim riječima, otvoriti obrt nije teško, izuzev šetnje s papirima od šaltera do šaltera, ali važno je da je poticaj bio na vrijeme.

Obrtnik ste i ne znate koliku nagradu možete platiti radnicima bez plaćanja poreza? Evo odgovora

13.12.2018.

Nagradu za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika u neoporezivom iznosu do 5.000 kuna godišnje mogu si isplatiti i osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti

Irena je prva i jedina automehaničarka u Hrvatskoj s majstorskim ispitom

26.11.2018.

Irena se specijalizirala za azijske aute i na njima najviše voli raditi. U svojem servisu koji se prostire na oko 180 četvornih metara, ima zaposlena i dva automehaničara.

Samo “keš”: Većina naših obrtnika ne prima kartice

06.11.2018.

U gradskom smo središtu naišli na samo jedan kafić u kojemu primaju kartice

Od siječnja 2016. osobni stečaj zatražilo 1.225 građana i 3 obrtnika

26.09.2018.

Najviše postupaka, više od polovice, pokrenuto je pred savjetovalištem u Zagrebu, koji sa 669 predmeta u ukupnom broju ima udio 54,5 posto, a slijede Osijek s 97 predmeta, Pula s 81, Split s 58, te Rijeka

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 796 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 804 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 881 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  18. 527 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast