Zaposlenici u državnim i javnim službama bez povećanja plaća. I javna služba bez regresa i božićnice

Vlada je u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, s Konačnim prijedlogom zakona, te Prijedlog zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, s Konačnim prijedlogom zakona

Te su mjere nužne, poručuju iz Vlade, kako bi Hrvatska provela korekciju prekomjernog proračunskog manjka.

Prvim se prijedlogom zakona do 31. prosinca 2015. ne mogu uvećati plaće za četiri, osam i 10 posto nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža za 2015. godinu, koja su za zaposlene u državnim i javnim službama ugovorena kolektivnim ugovorima i drugim sporazumima, kojima je Vlada RH potpisnica i stranka. Ušteda se po ovoj osnovi u području troškova proračuna za zaposlene u javnim službama procjenjuje na oko 300 milijuna kuna u 2015. godini.

Drugim se prijedlogom zaposlenima u javnim službama uskraćuje isplata božićnice i regresa za korištenje godišnjeg odmora za 2015. godinu. Uskratom isplate ovih materijalnih prava uštedjet će se oko 350 milijuna kuna, a materijalna prava zaposlenih u javnim službama izjednačit će se s pravima zaposlenih u državnim službama, koji temeljem dogovora sindikata i Vlade Republike Hrvatske iz 2013. godine ne ostvaruju pravo na regres i božićnicu do 2016. godine.

O neisplati božićnica i regresa za 2015. godinu u javnim službama, premijer Zoran Milanović rekao je da to samo po sebi nije reforma.

- Ne mogu reći da je reforma da se određena materijalna prava, koja su ispregovarana u vremenu ekonomske krize i ostavljena mojoj Vladi, da je njihovo ograničavanje u realne okvire reforma. Ali, to je jedna mjera koja nam je potrebna. Bio bih sretan da je drukčije, da možemo plaće povećati 30 posto. Ali, ne možemo.

Što se tiče Europskog semestra i prekomjernog deficita predsjednik Vlade je rekao:

- Mi smo zatekli ogromne deficite i ogromne minuse. Nama je trenutno proračun u prekomjernom deficitu, ali skoro sav deficit odlazi na otplatu kredita i kamata. Prema tome, kada tako gledamo, a tako treba gledati, situacija nije nikad bila povoljnija jer su ranije bili puno veći rashodi za tekuće troškove. Sad to nije tako. Mi se polako razdužujemo, reforme su prisutne od prvoga dana. Sve što radimo je reformski, ali nije autodestruktivno. Dakle, mi nećemo, niti će nas na to itko natjerati, ići u reforme koje znače dramatično rezanje potrošnje u Hrvatskoj, zaustavljanja jednog ciklusa koji se pokrenuo i koji konačno počinje davati ozbiljne znakove života, rekao je premijer Milanović.

Dodao je da se radi o dijalogu s Europskom komisijom u kojem će se Hrvatska obvezati da će napraviti nešto „što tako i tako radimo“, ali i naglasio da se ne može preko noći deficit smanjiti za nekoliko postotnih poena BDP-a. „Ali ćemo ga stalno smanjivati po malo, to smo rekli i to radimo“.