Zaposlenicima je plaća važna, no kod odlaska iz tvrtke ni ona ih ne može zadržati

Tržište rada trenutno ‘pršti‘ talentima pa nije ni čudo da se talenti vrlo često prebacuju iz jedne tvrtke u drugu. S dolaskom generacije Z na tržište rada ulaze i novi trendovi, kao što su ‘quiet quitting‘ i ‘rage applying‘. Quiet quitting, odnosno takozvano ‘tiho odustajanje‘ daleko je razvikan trend koji se odnosi samo na izvršenje vlastitih obaveza bez želje za dodatnim radom ili dokazivanjem na radnom mjestu kako bi zaposlenici, pogotovo oni mlađi, spriječili poslodavce da ih iskorištavaju ili tjeraju da rade prekovremeno.

‘Rage applying‘ je nešto manje poznat fenomen, a odnosi se masovno slanje životopisa u druge tvrtke u potrazi za vlastitim ‘mjestom pod Suncem‘, odnosno kvalitetnijim i boljim radnim okruženjem. Pa što to zapravo djelatnici traže kod prelaska na novo radno mjesto?

– Trenutno na tzv. ‘candidate‘s market‘-u, na tržištu rada koje je ‘tight‘, odnosno postoji velika ponuda poslova, a nedovoljno je radne snage koja odgovara potrebama oglašenog radnog mjesta pa vlada rat za talentima – objašnjava Lara Šubić Šuša, voditeljica projekta Certifikat Poslodavac Partner tvrtke Selectio nadodajući da uz promjenu životnih prioriteta koje su donijele nove generacije tvrtkama pitanje upravljanja ljudskim resursima dolazi u prvi plan, ako već nije bilo u prvom planu u posljednjih nekoliko godina.

– Kod posloprimaca, nakon pandemije pogotovo, i to kod zaposlenika svih generacija, primjećujemo umor i želju za promjenom posla, koji je za njih smislen. Osluškujući sve te zahtjeve na tržištu rada, tvrtke ubrzano ulažu u kvalitetu procesa upravljanja ljudskim resursima, a ističu se one koje odličnu i sigurnu bazu procesa upravljanja ljudskim resursima već imaju, a žele se istaknuti specifičnom organizacijskom kulturom i jasnom komunikacijom EVP-a (employee value proposition-a) koji jasno komunicira prednosti rada u tvrtki za određenu ‘targetiranu skupinu zaposlenika‘ – govori Šubić Šuša.

I male razlike mogu prevagnuti
Kako navodi, prema prošlogodišnjem istraživanju na uzorku Poslodavaca Partnera, primjećuje se da su se u 2022. poslodavci najviše bavili prilagodbom sustava plaća i smanjenjem inflatornog utjecaja na plaće zaposlenika.

– Poslodavci Partneri su u 2022. plaće povisili za 7 posto u prosjeku, odjednom u značajnijem iznosu ili u nekoliko navrata usklađivanja plaća tijekom godine. Primjećujemo da je zbog toga zadovoljstvo zaposlenika poraslo te im se povećao osjećaj sigurnosti i osjećaj brige poslodavca za zaposlenike – objašnjava voditeljica projekta pritom dodajući da treba uzeti u obzir izazove i pritiske koje osjećaju i sami poslodavci kao što su povećanje cijena energenata, nezahvalne projekcije u vrijeme nesigurnosti i slično.

– Iz perspektive poslodavca, opetovano povećanje plaća ne može biti jedini alat u borbi za zadržavanje i privlačenje radne snage. Primjećujemo da se tvrtke također sve više i strukturiranije okreću i drugim oblicima motivacije zaposlenika: rast i razvoj zaposlenika, fleksibilnost radnog mjesta, programi za nošenje sa stresom i općenito za usklađivanje balansa rada i privatnog života, osmišljanje novih oblika materijalnih i nematerijalnih benefita prilagođenih specifičnoj organizacijskoj kulturi kompanije – pojašnjava.

Pri prelasku na novo radno mjesto, poručuju iz tvrtke Selectio, kandidati u većini slučajeva traže povećanje paketa plaće i benefita, gdje i male razlike mogu prevagnuti u smjeru odluke za promjenu posla. No za finalnu odluku, kandidatima je također bitna radna atmosfera, prilike za edukaciju i razvoj, rad za poslodavca kojeg smatraju sigurnim i renomiranim te benefiti koje nisu imali kod prijašnjeg poslodavca.

Postoje razna istraživanja u zapadnim zemljama što to kandidati najviše traže od svojih potencijalnih poslodavaca ove godine, a još neki učestali benefiti zasigurno su hibridni način rada, fleksibilan raspored na poslu, briga za mentalno zdravlje, šira definicija obiteljskog dopusta te prilika za usavršavanje i napredovanje.

Rad na daljinu posebno se iskazao u pandemiji kada je velik broj zaposlenika uvidio da može kvalitetno raditi i od kuće pa se hibridni rad sve češće traži baš kao i fleksibilnost u poslu. Briga za mentalno zdravlje i, recimo, uzimanje slobodnih dana kako bi se radilo na svom mentalnom zdravlju te šira definicija obiteljskog dopusta gdje uz klasični porodiljni dopust nadodaje i podrška, odnosno dopust zaposlenicima koji imaju bolesne druge članove obitelji. Neke su benefite naveli i iz tvrtke Selectio.

Generacija Z traži previše
– Najčešće korišteni materijalni benefiti su i dar za dijete, jubilarne nagrade, regres/božićnica i naknade za prehranu i prijevoz, a nematerijalni dodatni dani godišnjeg odmora, sistematski pregled, psihološko savjetovanje – navodi Šubić Šuša.

Najmanje korišteni benefiti koje nude pojedini poslodavci, navodi, još su uvijek udjeli u tvrtki, 13. plaća, subvencioniranje roditeljskog dopusta, treći mirovinski stup od materijalnih benefita, a od nematerijalnih benefita najmanje se koriste korporativni vrtić, dopunsko zdravstveno osiguranje i službeni automobil.

Benefiti se svakako razlikuju od sektora do sektora, a kako je potvrdio direktor agencije za zapošljavanje Dposlovi Denis Prenkaj, česti razlog prelaska radnika iz jedne tvrtke u drugu osim novca je nemogućnost napredovanja i rasta, a veliku ulogu svakako ima i lojalnost, odnosno manjak iste, prema tvrtki i timu s kojim se radi.

– Plaća je oduvijek imala veliku ulogu u poslu, s time da je potrebno ju prilagođavati ovisno o učinku, u suprotnom radnici često nemaju motivaciju – govori Prenkaj koji je prokomentirao i generaciju Z s kojom su, tvrdi, često iskustva dosta loša.

– Generacija Z u budućem poslodavcu ponekad traži sve ono što oni sami najčešće ne mogu donijeti firmi. Naravno, ima izuzetaka. Ova generacija smatra da zaslužuje najveću plaću bez potrebe da pokaže svoju vrijednost i doprinos tvrtki, a najčešće traže više slobodnih dana od ostalih – objašnjava Prenkaj.

Kakav god stav bio o novim trendovima i benefitima koje nove generacije donose na tržište, očito je da je plaća i dalje važan faktor, iako možda ne i glavni, kod prelaska s jednog radnog mjesta na drugo, no benefiti koje tvrtke imaju za svoje zaposlenike svakako mogu biti presuđujući kod odabira.