Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Lip 2019

Zašto je premalo ljudi tužilo banke: Teško je naći odvjetnika, a troškovi suda su veliki

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

Zašto je premalo ljudi tužilo banke: Teško je naći odvjetnika, a troškovi suda su veliki

Najave da će sudovi biti zatrpani s nekoliko desetaka tisuća tužbi potrošača protiv banaka zbog preplaćenih kamata, čini se, neće se ostvariti. Pozivajući se na podatke Ministarstva pravosuđa, N1 je objavio kako su do 5. lipnja općinski sudovi ukupno zaprimili 2.466 predmeta u kojima je tuženik banka, “a radi se o ništetnosti nekog od obveznog odnosa”.

Kako rok za podnošenje tužbe za preplaćene kamate istječe u četvrtak 13. lipnja, za očekivati je da će konačni broj biti veći, ali teško će premašiti broj od 4.000. Interes za upuštanje u sudski proces očito je bio slabiji od očekivanja, a odvjetnica Nicole Kwiatkowski, koja je gostovala u Točki na tjedan, u tome vidi više razloga, od toga da onima koji su otplatili kredite to više nije u fokusu, do straha od potencijalnih troškova sudskog postupka.

Mnoge je obeshrabrila i činjenica da im je teško bilo naći odvjetnika, a jedan potrošač, službenik u državnoj instituciji (podaci poznati redakciji), kaže kako je odustao zbog toga što je, suprotno sugestiji odvjetnika, shvatio da mu se u ovoj fazi tužba ne bi isplatila.

Ugovorene stope
Nakon što je prikupio svu dokumentaciju i predao je odvjetniku na uvid, on je procijenio da bi mogao dobiti odštetu od oko 50.000 kuna. Međutim, nije mu bilo jasno koliki se dio toga odnosi na preplaćene kamatne, a koliki na valutnu klauzulu, pa si je dao dodatnog truda kako bi izračunao što može očekivati. Došao je do zaključka da na temelju preplaćenih kamata ipak ne bi dobio ništa jer je ključan način na koji su se mijenjale kamate. Ako su konstantno rasle i nikada nisu pale ispod početno ugovorene kamatne stope, zaključuje, svatko ima razloga tužiti banku i vjerojatno bi dobiti odštetu. No, no u njegovom slučaju nije tako.

Početna kamata vrijedila je oko dvije godine, onda je porasla za 0,50 postotnih bodova i na toj se razini držala 3,5 godine. Potom je pala za 0,25 bodova i tako je bilo 2,5 godine. Konačno, nakon Vladine intervencije, pala je za više od 1,5 postotnih bodova i tako je ostalo do konverzije, odnosno malo manje od 2 godine.

- S obzirom na to da sam imao dva kredita s dvije različite, ali približno iste kamate, nakon što sam sve to pobrajao i pooduzimao ispalo je da sam otprilike bio na nuli - ističe ovaj bivši dužnik u CHF-ima koji je na kraju odlučio odustati od tužbe za preplaćene kamate. No, pričekat će odluku Vrhovnog suda u slučaju žalbe banaka na nižestupanjsku odluku u slučaju valutne klauzule i ako rješenje bude tome išlo u prilog, tražit će povrat novca po osnovi tečaja. A za to ima vremena do 2023. godine.

- Ljudi koji su tužili, ili se spremaju tužiti banke, trebali bi vidjeti je li im u preliminarnom izračunu posebno izdvojen dio odštetnog zahtjeva koji se odnosi na promjene kamata, a posebno dio koji se odnosi na valutnu klauzulu. Ako to nije razdvojeno, a ako više nemaju vremena ni mogućnosti tražiti od vještaka koji im je to radio, onda bi mogli i sami doći do tih podataka - zaključuje.

Ukupni trošak
Zato je potrebno imati originalni otplatni plan u kojem im je za svaki anuitet navedeno koliki se dio odnosi na otplatnu kvotu (glavnicu), a koliko na kamatu za svaki anuitet. Isto to morali bi imati i za sve do sada uplaćene rate. Onima koji su radili konverziju to je olakšano jer su od banaka morali dobiti specifikaciju uplata s točno prikazanim iznosima za glavnicu, odnosno kamatu po svakom anuitetu.

Ako to imaju, govori ovaj potrošač iz svog iskustva, “trebaju jednostavno zbrojiti sve što su uplatili na ime kamata i od toga oduzeti iznos koji su trebali uplatiti prema originalnom otplatnom planu. S tim pristupom slažu se i pojedini ‘stari frankovci’, ističući da tri do četiri posto ljudi nisu imali problem s kamatom, ili su im ti izdaci malo rasli.

- Ako ne žele nikakav rizik, oni bi doista trebali sačekati razvoj situacije s valutnom klauzulom na Vrhovnom sudu oko žalbe banaka - kaže Denis Smajo, suradnik udruge Potrošač. Ostalih 96 posto dužnika u CHF-ima, smatra on, trebaju tužiti i za kamatu i valutu, “jer je to najbolji način da se usporedi početni anuitet s onim stvarnim većim uplatama i to u izračunu ne treba posebno razdvajati”. Dodaje kako je jasno da ljudi mogu najbolje vidjeti u dokumentaciji je li im rasla kamatna stopa ili ne.

On osobno ide na tužbu za kamate i valutnu klauzulu, a ako se nešto i zakomplicira oko tečaja na Vrhovnom sudu, kaže, stigne odustati od tužbe. Pritom računa da bi mu ukupni trošak mogao biti oko 4500 kuna. To uključuje oko tisuću kuna za izračun, 1500 kuna za uplaćenu pristojbu sudu, tisuću kuna odvjetniku za pisanje tužbe, i eventualno tisuću kuna za pisanje odgovora na tužbu suprotne strane.

- To sam sve spreman riskirati, jer je vjerojatnost da će Vrhovni sud usvojiti reviziju banaka za tečaj u promilima - kaže Smajo iza kojeg je već prilično iskustvo u ‘komunikaciji’ s bankama i pravosuđem.

Dodatni dokaz
No, neki koji smatraju da im se isplati tužiti banku proteklih su dana morali uložiti mnogo truda da bi od banaka dobili potrebnu dokumentaciju. Vjerojatno je i to obeshrabrilo neke od potrošača u namjeru da se upuste u sudski postupak. Od početka se pretpostavljalo da će banke odugovlačiti s time koliko mogu. Tako se odvjetnik Srđan Kalebota, u ime klijentice iz Šibenika, obratio Agenciji za zaštitu osobnih podataka koja je naložila Addiko banci da mora dostaviti traženu dokumentaciju za podizanje privatne tužbe u roku od 15 dana. Udruga Franak je i objavila to rješenje kako bi svi koji žele tužili banke, a nemaju potrebnu dokumentaciju, mogli priložili to rješenje kao dodatni dokaz u prilog tužbi. Na kraju, potrošači mogu podnijeti stupnjevanu tužbu u kojoj navode da je zatražena dokumentacija od banaka koja se potom traži sudskim putem. Prema Zakonu o kreditnim institucijama svi podaci o kreditu moraju se čuvati 11 godina nakon isteka poslovnoga odnosa ili zatvaranja kredita pa banke na kraju nemaju mnogo izbora.

Koliko će trajati pokrenuti sudski procesi i kakvi će biti konačni ishodi, ostaje vidjeti, ali banke će se sigurno boriti da ih što više ide u njihovu korist. Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka ponovio je kako će ishod tužbi biti neizvjestan, procesi će dugo trajati te da će neke od njih dobivati banke, a neke potrošači.

Iznenađena sam brojkom, očito vlada nepovjerenje u pravosuđe
Iznenađena sam tako malim brojem građana koji žele pokrenuti tužbe protiv banaka zbog preplaćenih kamata. Nisam očekivala da će građani masovno ‘krenuti u boj’ protiv banaka. No, činila mi se realnom procjena da će to učiniti deset posto od 125.000 građana koliko ih je ukupno diglo kredite u švicarcima, od čega je 75.000 bilo stambenih. Ali, to se nije dogodilo”, kaže odvjetnica Nicole Kwiatkowski, suautorica potrošačke kolektivne tužbe protiv osam banaka za oštećene “frankere” i dodaje da broj od 2500 predmeta nije konačan, odnosi se na prvih šest mjeseci ove godine i treba mu pribrojati i one koji su lani digli tužbe.

Slab interes građana da potražuju od banaka iznose za preplaćene kamate Kwiatkowski pripisuje kombinaciji skupoće postupka i nepovjerenja u pravosuđe, ali i tome da je “vrijeme pojelo temu”: “Građani koji su konvertirali kredite doživjeli su olakšanje, smatraju da su riješili svoj problem i ne žele se vraćati u prošlost. Takav stav imaju i oni koji su otplatili kredit”. A većini ostalih tužba je prevelik financijski zalogaj. U njezinu uredu, otkriva, od deset stranaka koje se dođu informirati o uvjetima podizanja tužbe, tek ih se troje na to doista i odluči. “Da dobijete besplatnu pravnu pomoć, morate biti siromašni, a ta kategorija teško da je i dizala stambene kredite. Ljudima je skupo u startu dati oko 2500 kuna za tužbu i pristojbu plus još oko 3000 za vještačenje, a ishod je neizvjestan i dalek. Nijedan odvjetnik ne može reći klijentu da je uspjeh sasvim siguran. I to je glavni razlog odustajanja”, smatra odvjetnica Kwiatkowski. (Ž.G.)


Komentari članka

Vezani članci

Još jedna banka najavila akciju gotovinaca do kraja ovog tjedna

16.09.2019.

Ne jenjava konkurencija na tržištu nenamjenskih kredita; i Sberbanka je najavila akciju gotovinaca do kraja ovog tjedna

Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak - mogućnost za povećanje primanja

02.09.2019.

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje na snagu stupaju s današnjim danom, poslodavcima pružaju dodatnu mogućnost za povećanje primanja njihovih zaposlenika.

Sve više velikih svjetskih kompanija bira malu državu u srcu Europe kao svoju središnjicu

14.08.2019.

Budući da mnoge svjetske kompanije zbog nadolazećeg Brexita ostaju bez svoje europske središnjice, sićušna zemlja u srcu Europe pokazala se kao idealna destinacija koja će nadomjestiti tu poziciju. Zahvaljujući britanskom izlasku iz Europske unije, Luksem

Bruto inozemni dug gotovo 40 milijardi eura

14.08.2019.

Bruto inozemni dug Hrvatske je prema podacima Hrvatske narodna banke (HNB) na kraju travnja iznosio 39,9 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura ili 2,9 posto više u odnosu na kraj 2018. godine.

Europska središnja banka će testirati ovih pet hrvatskih banaka, evo zašto

07.08.2019.

Europska središnja banka (ECB) najavila je u srijedu da će slijedom kandidature Hrvatske za članstvo u eurozoni provjeriti otpornost pet hrvatskih banaka na moguće nepovoljne uvjete poslovanja.

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 912 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 487 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 347 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija