Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Ruj 2020

Zašto se Njemačka tako brzo oporavlja?

Izvor: www.dw.com · Autor: Thomas Kohlmann  

Zašto se Njemačka tako brzo oporavlja?

Gospodarski pad će biti velik - to je jasno. Ali za razliku od Francuske, Italije ili Španjolske gdje Europska komisija za 2020. očekuje recesiju u dvoznamenkastim iznosima, Njemačka će vrlo vjerojatno imati pad manji od deset posto.

Jer otkako je u proljeće zbog korone gotovo sve stalo, od onda njemačko gospodarstvo opet uzima zamah. Kako konstatira njemački statistički ured, već u srpnju i kolovozu se gospodarstvo "opet nešto oporavilo", kaže Albert Braakmann koji je tamo zadužen za gospodarske pokazatelje. Taj uspon bi se lako mogao i nastaviti, jer i indikatori koji predskazuju gospodarska kretanja - volumen narudžbi tvrtkama, broj teretnih vozila koji se kotura po cestama ili anketa među tvrtkama instituta Ifo - "pokazuju nastavak oporavka", kaže Braakmann.

Njemački BDP je u drugom kvartalu zbog korone i mjera protiv zaraze pao za čitavih 9,7%, ali gotovo svi ekonomski stručnjaci u drugoj polovici godine očekuju kako će gospodarstvo Njemačke osjetno rasti. To će značiti da će kroz čitavu godinu pad BDP-a, po procjenama njemačke vlade, biti "samo" 5,8%. Naravno, to je strahovit pad kakav još nikad nije bio zabilježen u poratnoj povijesti: čak i u gospodarskoj krizi 2009. je zabilježen pad od samo 5,7%.

Ipak je na ljeto svanulo sunce

Dapače: Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj računa kako će pad njemačkog gospodarstva biti još manji, negdje kod 5,4%. Treba se sjetiti kako je ta organizacija još u lipnju Njemačkoj proricala pad od 6,6%. Ali sad procjenjuje kako će Njemačka razmjerno dobro proći, bolje nego čitava zona eura kojoj procjenjuje pad od 7,9%. Problem će biti Francuska (-9,5%), Italija (-10,5%), a i u Velikoj Britaniji očekuje pad od 10,1%. Razvijene zemlje na drugim kontinentima izgleda da će se također nekako izvući: i Japanu se procjenjuje pad sličan Njemačkom - 5,8%, u Sjedinjenim Američkim Državama OECD očekuje pad od tek 3,8%, a u Kini, iako je to bilo i ishodište pandemije, očekuje čak i gospodarski rast u 2020. od oko 1,8%.

"Gospodarski pad ovog proljeća je bio manje izražen nego što se očekivalo, a oporavak ovog ljeta je prilično snažan", sažima Nicola Brandt iz OECD-ovog ogranka u Berlinu. "Poslovna očekivanja tvrtki su iznenađujuće pozitivna, a opet raste i broj narudžbi." Povrh toga dolazi i činjenica kako je i broj zaraženih ispao mnogo manji od očekivanog i koliko ih je bilo drugdje.

Spas je i povjerenje u vladu

Samim time nije bilo niti tako drastičnih mjera za suzbijanje zaraze: "Time i gospodarska nesigurnost nije tako snažno izražena kao u mnogim drugim zemljama", konstatira Brandt. "A tome treba pribrojati kako je Njemačka manje ovisna o turizmu nego recimo Francuska, Italija i Španjolska."

Friedrich Heinemann iz Centra za europsko ekonomsko istraživanje (ZEW) u Mannheimu među razloge, zašto Njemačka razmjerno dobro prolazi kroz krizu svakako želi uvrstiti i povjerenje građana u mjere vlade: "U Njemačkoj postoji, ukupno uzevši, dobra dinamika: odlučne mjere vlade u razdoblju krize su pojačale povjerenje građana u vladu. To veće povjerenje vodi i do veće discipline u pridržavanju mjera zdravstvene zaštite što bi nam onda moglo objasniti i do sada blažu dinamiku drugog vala zaraze", smatra Heinemann.

Jer moglo je biti i drugačije: "Francuski predsjednik Macron je reagirao punom silom i radikalno proglasio lockdown, a tako je i prokockao povjerenje. Povjerenje tamošnjih građana u vladu je erodiralo, a takva je onda i spremnost slijediti političke apele i dragovoljno sudjelovati u mjerama ograničavanja zaraze. Najbolja ilustracija je možda potpun neuspjeh francuske aplikacije za nadzor pandemije", kaže Heinemann. A kad se tako prokocka povjerenje, onda je vrlo teško nekako ga opet povratiti.

Svakako je pomogla i puna blagajna

Šest mjeseci pandemije koronavirusa u njemačkom gospodarstvu
Za politiku Berlina je on pun hvale: "Odlučujući su bili opseg mjera, brzina i administrativna podrška. Njemačka je mogla, zahvaljujući punoj državnoj blagajni, trošiti šakom i kapom umjesto da mora štedjeti. Vlada je reagirala brzo i usprkos golemom vremenskom pritisku, točno na vrijeme. Treba se samo sjetiti pravila o skraćenom radnom vremenu ili na mnoge programe održavanja likviditeta", podsjeća ovaj ekonomist. Ali i najljepši zakoni ništa ne vrijede ako ih se ne provede u roku od nekoliko dana ili tjedana: "Tu je brzina javne uprave bila impozantno visoka."

Ali sve to također ne bi pomoglo - da je državna blagajna bila prazna. Pozitivan državni proračun, iako se proteklih godina naveliko pozivalo na više investicija, sad se pokazao kao spas za Njemačku. Heinemann još hvali i racionalnost i znanstvenu utemeljenost krizne uprave, ne samo savezne vlade nego i djelotvornost federativnog državnog ustrojstva Njemačke gdje je diljem zemlje bilo dužnosnika koji su znali što im je činiti.

A povjerenje je očito vladalo i u samim njemačkim tvrtkama: dok su u drugim državama poduzeća zatvarala vrata, tu su i uprave i zaposlenici tražili načina kako da ipak nastave s poslovanjem.

Bit će bolje...

Iako gospodarski pad neće biti toliki koliko se strahovalo, sve ove mjere za poticaj konjunkture u doba korone će koštati mnogo, mnogo novaca. I to novaca za kojeg će se trebati još više zadužiti: Njemačka s njenim paketom mjera od 130 milijardi eura će tako ipak tek imati dug koji iznosi oko 80% BDP-a, u Francuskoj i Španjolskoj će to biti preko 110%. Italija se već i prije korone uzaludno borila sa svojom planinom dugova, a to će sad opet postati preko 150% BDP-a.

I za Heinemanna će nade za zemlje juga Europe biti tek kad se nađe cjepivo i kad će opet dolaziti prihodi od turizma. Kad će to biti - teško je reći, ali vjeruje kako bi već za godinu dana mogli živjeti u svijetu kad korona više neće značiti takvu prijetnju, ne samo za zdravlje nego i za ekonomiju.

Kako će svijet tada izgledati - teško je reći, ali ovaj ekonomist vjeruje kako će to neminovno značiti brzi i značajan gospodarski oporavak. No Nijemce spašava i što su u međuvremenu naučili živjeti uz pandemiju, raditi, proizvoditi i trošiti. "A veliko ekonomsko blagostanje, eksplozija poslovanja posljednjih desetak godina, sad stabilizira i potražnju, također i za industrijskom robom", optimističan je ekonomski stručnjak iz Mannheima.

Utoliko i on misli kako će krivulja rasta izgledati kao slovo "V" - na početku pandemije se čulo kako bi to prije moglo izgledati kao slovo "L". Ali upozorava: drugi krak tog slova "V", dakle uspon bi mogao biti blaži nego što je bio pad.


Komentari članka

Vezani članci

Kako će 2021. izgledati hrvatsko gospodarstvo: poduzetnici su se prilagodili, prognoze su optimističnije, no dva problema mogla bi ugroziti oporavak

27.10.2020.

- Čini se da su izbjegnuta velika otpuštanja zaposlenika, a likvidnost poduzeća je dobra. U nekim ranijim analizama sam isticao da uvijek kada imate krizu ona se javlja prvotno u ponašanju poduzetnika - nema zapošljavanja, nema investicija, nema ugovaranj

DETALJNI UVJETI: Donosimo tko se sve može prijaviti za potpore za pomoć gospodarstvu

26.10.2020.

Radi očuvanja radnih mjesta zbog proglašene epidemije uzrokovane Koronavirusom (COVID – 19) i potpori gospodarstvu za mjesec srpanj i kolovoz 2020. Vlada RH donijela je posebnu mjeru za sektore koje su posebno pogođeni navedenom epidemijom te potporu za s

Hotelijeri zadovoljni s mjerama Vlade: To je ključ zadržavanja radnih mjesta

23.10.2020.

Hrvatska udruga turizma (HUT) pozdravlja nastavak Vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta i izmjene koje kao kriterij uzimaju kumulativni pad prometa u drugom i trećem kvartalu, što je i najvažnija karika u lancu za zadržavanja radnih mjesta, ističe u sr

Hrvatska među vodećim destinacijama u istraživanju njemačkog autokluba ADAC

23.10.2020.

Prema rezultatima godišnjeg istraživanja njemačkog autokluba ADAC, Njemačka i Hrvatska apsolutni su pobjednici sezone, izvijestio je direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Njemačkoj Romeo Draghicchio

Smrdi na novi ‘lockdown‘, a i bez njega mnogi već stavljaju ključ u bravu

22.10.2020.

Pooštravanje epidemioloških mjera za mnoge djelatnosti ‘de facto‘ znači nemogućnost poslovanja jer je za njih parcijalni ‘lockdown‘ već počeo. Nove Vladine mjere potpora gospodarstvu svi pozdravljaju, ali rijetki za sebe u njima vide i spas

Tag cloud

  1. 2057 članka imaju tag hrvatska
  2. 2138 članka imaju tag turizam
  3. 1597 članka imaju tag financije
  4. 1335 članka imaju tag izvoz
  5. 1112 članka imaju tag svijet
  6. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 780 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  8. 1040 članka imaju tag trgovina
  9. 1065 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 980 članka imaju tag ict
  11. 881 članka imaju tag investicije
  12. 1017 članka imaju tag EU
  13. 714 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 911 članka imaju tag industrija
  15. 794 članka imaju tag menadžment
  16. 938 članka imaju tag kriza
  17. 629 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 523 članka imaju tag tehnologija
  22. 318 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 290 članka imaju tag potpore
  25. 374 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 365 članka imaju tag eu fondovi
  27. 414 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 338 članka imaju tag opg
  29. 394 članka imaju tag porezi
  30. 370 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 321 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 388 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 307 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici