Zatvaraju se obrti, nelikvidno ih 32.000

Nelikvidnost odavno, a proteklih mjeseci sve više, opterećuje poslovanje hrvatskih obrtnika. Iz Hrvatske obrtničke komore upozoravaju da je broj insolventnih obrta kontinuirano rastao od 2003. do 2007., kad se broj nelikvidnih obrta s 24 tisuće popeo na 42 tisuće.

Potkraj 2008., kažu u HOK-u, broj nelikvidnih obrtnika pada na 32 tisuće, ali najviše zbog zatvaranja obrta i njihovih računa u bankama. Iz istog je razloga, napominju, i iznos nepodmirenih obveza u prošloj godini pao s pet na četiri milijarde kuna.

Ipak, broj zaposlenih kod insolventnih obrta u istom šestogodišnjem razdoblju raste, te se s 10 tisuća zaposlenih popeo na 20 tisuća. Potkraj prošle godine obrtnici su Vladi uputili svoj paket prijedloga za djelovanje u uvjetima gospodarske krize, u sklopu čega su, kaže predsjednik HOK-a Mate Topić, upozorili da će gospodarska kriza najbrže i najlakše pogoditi upravo one najmanje i najslabije − obrtnike.

- Vladi smo predložili tri paketa mjera za poticanje gospodarskog razvoja, uklanjanje prepreka gospodarstvu, povećanje konkurentnosti i olakšanje posljedica gospodarskim subjektima u krizi - kaže Topić, objašnjavajući da nelikvidnost najviše pogađa obrtnike upravo zbog toga što teško podnose produžene rokove plaćanja za njihove proizvode i usluge.

Između ostalog, kaže, nedostaje im obrtni kapital koji postaje sve skuplji, a zbog obujma, fleksibilnost u plasmanu roba i usluga na domaće i vanjska tržišta sve je manja, u pojedinim uslužnim obrtima, dodaje, gotovo i nemoguća.

U HOK-u stoga smatraju da će njihove mjere, ako se primijene u cijelosti, značajno pridonijeti jačanju obrtništva, posebice kad je u pitanju njihova nelikvidnost. U tom smislu, kao najznačajnije mjere ističu smanjenje kamata na poduzetničke kredite i reprogramiranje postojećih kreditnih obveza uz intenzivnije državne potpore u području maloga gospodarstva.

Također bi, kažu, učinkovitija zaštita vjerovnika preko ovršnog postupka i mirenje kao alternativno rješavanje sporova pomoglo nelikvidnim obrtima. Također predlažu da se u svrhu smanjenja troškova poslovanja preispitaju visine javnih davanja te da se tradicijskim i deficitarnim, ali i nekim drugim obrtima omoguće posebne porezne olakšice. Sve to, smatraju u HOK-u, moglo bi nadolazeće blokade hrvatskih obrtnika.