Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Lis 2021

Završnom konferencijom započeo studij Digitalne poljoprivrede

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Lucija Bencaric  

Završnom konferencijom započeo studij Digitalne poljoprivrede

Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek danas je održana završna konferencija kojom je zaokružen trogodišnji projekt "Razvoj i uspostava zajedničkoga studija ICT u poljoprivrednim znanostima“, a koji je rezultirao diplomskim studijem na engleskom jeziku pod nazivom Digitalna poljoprivreda.

Prema riječima voditelja projekta prof. dr. sc. Zdenka Lončarića, studij daje priliku studentima da se obrazuju u pravcu jednog novog zvanja kojeg do sada nemamo.

"Danas je pred agronomom sve teži zadatak. Mora proizvesti što više hrane, na što jeftiniji, ali održiv način uz očuvanje okoliša, ekonomsku isplativost i, naravno, da ta hrana bude što kvalitetnija. Jako puno informacija stiže svakodnevno, a istovremeno imamo i pritisak klimatskih promjena. Zato je integracija znanja neophodna, a i sve više ćemo koristiti digitalnu tehnologiju“, kazao je tom prigodom.

Podsjetimo, riječ je o jedinstvenom takvom studiju u Europi, uz onaj u Francuskoj, a ni u svijetu ih nema puno. Odvijat će se na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) u suradnji s Fakultetom elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT).

Moramo biti ukorak s vremenom. Sami znate da Osijek prednjači u IT sektoru, u čemu su kolege s poljoprivrede vidjeli potencijal i shvatili da trenutni način proizvodnje nije održiv. Primili smo pozitivne kritike i svakim danom dobijemo i pozitivne rezultate, pogotovo s gospodarskog aspekta“, rekao je koordinator projekta i profesor s FERIT-a izv.prof.dr.sc. Časlav Livada.

Još se stigneš upisati
Predavanja su, objasnio je Livada, na engleskom kako bi studenti bili spremni za seminare izvan zemlje te prihvatili i englesku literaturu. Također, tu je i mogućnost odlaska na stručnu praksu u neku drugu državu.

Ovaj dvogodišnji diplomski studij ima dva smjera - biljna proizvodnja i stočarska proizvodnja. Program prve godine isti je za oba smjera dok se onaj na drugoj razlikuje prema smjeru kojega je kandidat odabrao. Prva godina sadrži 14 obaveznih predmeta, a kada je riječ o drugoj, smjer biljna proizvodnja ima 11, a smjer stočarstvo 10 obaveznih predmeta.

"Odlučio sam se za digitalnu poljoprivredu jer nam je pružena jedinstvena prilika da budemo pioniri u ovom studiju, da zakoračimo u budućnost agrara“, rekao nam je student Dinko iz Osijeka koji je na FAZOS-u završio tri godine bilinogojstva. Osobno, kaže, problema s predavanjem na engleskom ne bi trebao imati, sudjelovao je na razmjenama, a ovaj jezik uči od osnovne škole.

S njim se složila i studentica Lucija iz Banove Jaruge, mjesta kod Kutine koja je novi studij upisala nadajući se da ju čeka svijetla budućnost. "Nije jednostavno, treba probiti led i odvažiti se na ovakve prilike, a i školarina je prvu godinu besplatna“, istaknula je zbog čega se odlučila za ovaj smjer.

Po završetku studenti stječu akademski naziv magistar poljoprivrede. Trenutno je, kako nam otkriva profesor Lončarić upisano 14 studenata, a natječaj traje do kraja tjedna.

Pravo prijave na upis imaju oni koji su završili preddiplomski studij iz biotehničke znanosti. Također i studenti preddiplomskog studija iz prirodnih (biologija), tehničkih (računalstvo) te društvenih (ekonomija) znanosti pod uvjetom polaganja razlika u ispitima.


Komentari članka

Vezani članci

Istra postaje regijom hrvatske biodinamičke poljoprivrede?

25.11.2021.

Ekološke vinarije Kabola, Roxanich i Clai idu u smjeru biodinamike, a ona se već živi na stanciji Kumparička, koja ima 400 koza, čulo se na II. Danima hrvatske biodinamičke poljoprivrede.

Po hektarima pod sjemenskom sojom u europskom smo vrhu

09.11.2021.

Hrvatska je u samom europskom vrhu po površinama pod sjemenskom sojom, a najveće površine pod sjemenskom sojom su u Osječko-baranjskoj županiji i čine ukupno 25,21 posto ovogodišnje proizvodnje. Od ukupne proizvodnje sjemenske soje čak se 86,30 posto odvi

Mladen Kušeković: Treba li Hrvatskoj uopće poljoprivredna proizvodnja?

05.11.2021.

Ispada da državi nije u interesu smanjivati površine pod šumama pa makar to u stvarnosti bili i pašnjaci. Prodaja CO2 je bolji biznis od bilo kakve poljoprivredne proizvodnje, a kamoli sustava krava-tele na krškim područjima, kaže vlasnik tvrtke Natura Be

Uništimo li stočarstvo, rušimo čitavo poljodjelstvo

29.10.2021.

Seljak nije samo iskusni traktorist, upravljač vodama i puki korisnik biokemije. On ne koristi izvrnutu koreniku ili genetiku biljaka i životinja, da bi prevario prirodu i dobio veću proizvodnju. On čuva svoje okruženje i svoju održivu proizvodnju, kako b

Na adrese poljoprivrednika poslan 41 ugovor, odobreno 55 milijuna kuna potpora

28.10.2021.

Nova ulaganja tako uključuju 22 projekta iz mjere 4 "Ulaganja u fizičku imovinu", osam iz mjere 5 "Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih akt

Tag cloud

  1. 2289 članka imaju tag turizam
  2. 2147 članka imaju tag hrvatska
  3. 1420 članka imaju tag izvoz
  4. 1652 članka imaju tag financije
  5. 1250 članka imaju tag svijet
  6. 947 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1092 članka imaju tag trgovina
  8. 1168 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 1071 članka imaju tag ict
  10. 905 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 936 članka imaju tag investicije
  12. 751 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1051 članka imaju tag EU
  14. 953 članka imaju tag industrija
  15. 834 članka imaju tag menadžment
  16. 448 članka imaju tag koronavirus
  17. 946 članka imaju tag kriza
  18. 650 članka imaju tag maloprodaja
  19. 445 članka imaju tag poticaji
  20. 611 članka imaju tag marketing
  21. 440 članka imaju tag opg
  22. 541 članka imaju tag tehnologija
  23. 520 članka imaju tag krediti
  24. 415 članka imaju tag eu fondovi
  25. 405 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 445 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 318 članka imaju tag potpore
  28. 464 članka imaju tag obrazovanje
  29. 420 članka imaju tag porezi
  30. 396 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 342 članka imaju tag osijek
  32. 396 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 401 članka imaju tag vlada
  35. 320 članka imaju tag hgk
  36. 440 članka imaju tag banke
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 416 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 328 članka imaju tag start up