Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Svi 2020

Zbog golemih potreba za zaduživanjem spremni su oprostiti utajivačima poreza

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Tomislav Pili  

Zbog golemih potreba za zaduživanjem spremni su oprostiti utajivačima poreza

https://www.poslovni.hr/svijet/zbog-golemih-potreba-za-zaduzivanjem-italija-spremna-oprostiti-utajivacima-poreza-4232566

Po uzoru na najzaduženiju državu svijeta – Japan – talijanska se vlada namjerava značajnije zaduživati na domaćem tržištu, posebice među građanima. U sklopu toga bankari predlažu da bi vlada trebala i “zažmiriti” na novac koji je u inozemstvu sklonjen od poreznika.

Kako piše Reuters, talijanski javni dug počeo je značajno rasti nakon prošle globalne ekonomske krize i dosegao je 135 posto BDP-a, unatoč rekordno niskim kamatama koje se posljednjih godina nude na financijskom tržištu.

ECB-ov ‘štit’

Prošle godine Italija se zadužila za 245 milijardi eura, a ove godine potrebe za financiranjem dosegnut će 500 milijardi eura. Zbog poticaja gospodarstvu koje je uslijed pandemije koronavirusa u prvom tromjesečju palo 4,7 posto, zaduženost Italije mogla bi se ove godine popeti na 170 posto BDP-a.

Deutsche Bank prošloga je tjedna objavila procjenu da bi krajem iduće godine razina talijanskog javnog duga mogla prijeći i 200 posto vrijednosti gospodarstva. Stoga sve više analitičara dovodi u pitanje dugoročnu održivost talijanskog duga. Od “grčkog scenarija” dužničke krize Italiju za sada štiti Europska središnja banka (ECB) i njezin Pandemijski izvanredni program kupnje (PEPP).

Međutim, ekonomisti upozoravaju da se vlada u Rimu neće moći dovijeka oslanjati na ECB, a i prošlost je pokazala kako Italija teško smanjuje zaduženost, čak i u vremenima ekonomskog prosperiteta. Neki se pribojavaju i da njezin kreditni rejting klizi prema statusu “smeća”, a u tom slučaju dio investitora ne bi više mogao kupovati talijanske obveznice. Zabrinutost na tržištu već je vidljiva.

Unatoč ECB-ovu “štitu”, prinos na talijansku 10-godišnju obveznicu porastao je sa 1,6 posto krajem ožujka na sadašnjih 2,4 posto. “Tko će kupovati naš dug kada ECB prestane? To je nešto o čemu nitko ne želi ni razmišljati”, ističe za Reuters Roberto Perotti, profesor ekonomije na milanskom sveučilištu Bocconi.

Među tamošnjom politikom i dijelom bankara pojavila se ideja da bi kupci duga trebali postati – građani. Ta ideja ima temelj u japanskim iskustvima. Iako je javni dug Japana na čak 240 posto BDP-a, nitko ne spominje mogućnost bankrota Zemlje izlazećeg sunca jer dug gotovo u potpunosti drže domaći vjerovnici.

Šef agencije za upravljanje javnim dugom Davide Iacovoni izjavio je kako ministarstvo financija u idućih nekoliko godina namjerava udvostručiti iznos od 80 milijardi eura, koliko su do sada domaći mali investitori posudili državi kupnjom obveznica.

Izvanredno izdanje

Vlada je jučer započela s četverodnevnom prodajom “BTP Italia” obveznica ciljajući male štediše. Novac prikupljen plasmanom te obveznice utrošit će se za zdravstvo i gospodarski oporavak. No, dio političara i bankara još je ambiciozniji. Matteo Salvini, lider desničarske Lige, predložio je “izvanredno izdanje” dugoročnih obveznica od 100 milijardi eura koje bi bile rezervirane za domaće ulagače.

Carlo Messina, čelnik najveće komercijalne banke Intesa Sanpaolo, pozvao je prošlog mjeseca na izdavanje “socijalnih obveznica”. Ponuđene običnim građanima, osim solidnog godišnjeg prinosa nudile bi i porezne olakšice te imunitet od kaznenog progona za investitore koji bi ih kupili novcem s računa u inozemstvu. Messina drži da bi time Italija udjel duga koji drže mali ulagači podignula s manje od 5 posto na 10 do 20 posto.

Ako se ubroje banke i osiguravajuće kuće, 55 posto talijanskog duga drže domaći vjerovnici. No, ekonomisti smatraju kako je repliciranje japanskih iskustava vrlo dvojbeno. Kao prvo, Italija ima različitu političku i financijsku strukturu od Japana. Čak 40 posto japanskog duga drži tamošnja središnja banka, što je nemoguće napraviti u talijanskom slučaju zbog članstva u eurozoni.

Osim toga, Japan je daleko sigurniji dužnik za domaće ulagače od Italije, čuvene po političkoj nestabilnosti, kolebljivim prinosima na obveznice i potencijalnoj opasnoti dužničke krize. Za Lorenza Binija Smaghija, bivšeg člana odbora ECB-a, ideja o prodaji obveznica građanima “znak je očaja”. No, može i stvoriti strahovanja da će vlada takvu prodaju provesti kroz povlačenje novca sa štednih računa građana, kaže Bini Smaghi.


Komentari članka

Vezani članci

Nogometni klubovi s najvećim prihodima zbog pandemije gube 2 milijarde eura od kraja godine

27.01.2021.

Prema 24. izdanju izvješća Deloitteova odjela sportskih djelatnosti, pod nazivom Financijska nogometna liga, do kraja sezone 2020./2021. dvadeset će nogometnih klubova s najvećim prihodima propustiti ostvarenje prihoda u iznosu većem od 2 milijarde eura.

Bitcoin potonuo 25 posto, a Ether na rekordnoj razini

27.01.2021.

Oni koji su se pomamili u nezgodno vrijeme, točnije u siječnju, sada vjerojatno grizu nokte i strepe nad svojim kriptovalutama svakodnevno prateći kretanje cijena na kripto burzama.

Nijemci i Kinezi kreću u zajedničku proizvodnju električnih automobila

26.01.2021.

Njemački proizvođač luksuznih automobila Audi, čiji je vlasnik Volkswagen, udružit će snage s najstarijim kineskim proizvođačem automobila FAW-om u proizvodnji luksuznih električnih vozila.

Miodrag Šajatović: Novi industrijalci - Od Elona Muska do Mate Rimca

22.01.2021.

Musk je postao najbogatiji poduzetnik na svijetu zahvaljujući udjelu u industrijskoj tvrtki Tesla. Pretekao je distributera Bezosa i softveraša Gatesa. Čini se da je industrija opet ‘in‘!

Rad od kuće - Površna zakonska regulativa otvorila mnogo pitanja na koja se traže hitni odgovori

21.01.2021.

Može li poslodavac jednostrano naložiti rad od kuće, barem u neuobičajenim uvjetima poput epidemije? Koje bi troškove rada poslodavci radnicima morali naknaditi dok rade od kuće? Što je sa zaštitom na radu, troškovima prijevoza, evidencijom radnog vremena

Tag cloud

  1. 2084 članka imaju tag hrvatska
  2. 2159 članka imaju tag turizam
  3. 1356 članka imaju tag izvoz
  4. 1609 članka imaju tag financije
  5. 1148 članka imaju tag svijet
  6. 840 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1055 članka imaju tag trgovina
  8. 1086 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 888 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 996 članka imaju tag ict
  11. 887 članka imaju tag investicije
  12. 721 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1025 članka imaju tag EU
  14. 924 članka imaju tag industrija
  15. 802 članka imaju tag menadžment
  16. 943 članka imaju tag kriza
  17. 631 članka imaju tag maloprodaja
  18. 376 članka imaju tag koronavirus
  19. 413 članka imaju tag poticaji
  20. 580 članka imaju tag marketing
  21. 511 članka imaju tag krediti
  22. 529 članka imaju tag tehnologija
  23. 365 članka imaju tag opg
  24. 382 članka imaju tag eu fondovi
  25. 379 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 450 članka imaju tag obrazovanje
  27. 299 članka imaju tag potpore
  28. 419 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 382 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 398 članka imaju tag porezi
  31. 331 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 393 članka imaju tag vlada
  37. 310 članka imaju tag hgk
  38. 357 članka imaju tag energetika
  39. 404 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici