Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Svi 2020

Zbog golemih potreba za zaduživanjem spremni su oprostiti utajivačima poreza

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Tomislav Pili  

Zbog golemih potreba za zaduživanjem spremni su oprostiti utajivačima poreza

https://www.poslovni.hr/svijet/zbog-golemih-potreba-za-zaduzivanjem-italija-spremna-oprostiti-utajivacima-poreza-4232566

Po uzoru na najzaduženiju državu svijeta – Japan – talijanska se vlada namjerava značajnije zaduživati na domaćem tržištu, posebice među građanima. U sklopu toga bankari predlažu da bi vlada trebala i “zažmiriti” na novac koji je u inozemstvu sklonjen od poreznika.

Kako piše Reuters, talijanski javni dug počeo je značajno rasti nakon prošle globalne ekonomske krize i dosegao je 135 posto BDP-a, unatoč rekordno niskim kamatama koje se posljednjih godina nude na financijskom tržištu.

ECB-ov ‘štit’

Prošle godine Italija se zadužila za 245 milijardi eura, a ove godine potrebe za financiranjem dosegnut će 500 milijardi eura. Zbog poticaja gospodarstvu koje je uslijed pandemije koronavirusa u prvom tromjesečju palo 4,7 posto, zaduženost Italije mogla bi se ove godine popeti na 170 posto BDP-a.

Deutsche Bank prošloga je tjedna objavila procjenu da bi krajem iduće godine razina talijanskog javnog duga mogla prijeći i 200 posto vrijednosti gospodarstva. Stoga sve više analitičara dovodi u pitanje dugoročnu održivost talijanskog duga. Od “grčkog scenarija” dužničke krize Italiju za sada štiti Europska središnja banka (ECB) i njezin Pandemijski izvanredni program kupnje (PEPP).

Međutim, ekonomisti upozoravaju da se vlada u Rimu neće moći dovijeka oslanjati na ECB, a i prošlost je pokazala kako Italija teško smanjuje zaduženost, čak i u vremenima ekonomskog prosperiteta. Neki se pribojavaju i da njezin kreditni rejting klizi prema statusu “smeća”, a u tom slučaju dio investitora ne bi više mogao kupovati talijanske obveznice. Zabrinutost na tržištu već je vidljiva.

Unatoč ECB-ovu “štitu”, prinos na talijansku 10-godišnju obveznicu porastao je sa 1,6 posto krajem ožujka na sadašnjih 2,4 posto. “Tko će kupovati naš dug kada ECB prestane? To je nešto o čemu nitko ne želi ni razmišljati”, ističe za Reuters Roberto Perotti, profesor ekonomije na milanskom sveučilištu Bocconi.

Među tamošnjom politikom i dijelom bankara pojavila se ideja da bi kupci duga trebali postati – građani. Ta ideja ima temelj u japanskim iskustvima. Iako je javni dug Japana na čak 240 posto BDP-a, nitko ne spominje mogućnost bankrota Zemlje izlazećeg sunca jer dug gotovo u potpunosti drže domaći vjerovnici.

Šef agencije za upravljanje javnim dugom Davide Iacovoni izjavio je kako ministarstvo financija u idućih nekoliko godina namjerava udvostručiti iznos od 80 milijardi eura, koliko su do sada domaći mali investitori posudili državi kupnjom obveznica.

Izvanredno izdanje

Vlada je jučer započela s četverodnevnom prodajom “BTP Italia” obveznica ciljajući male štediše. Novac prikupljen plasmanom te obveznice utrošit će se za zdravstvo i gospodarski oporavak. No, dio političara i bankara još je ambiciozniji. Matteo Salvini, lider desničarske Lige, predložio je “izvanredno izdanje” dugoročnih obveznica od 100 milijardi eura koje bi bile rezervirane za domaće ulagače.

Carlo Messina, čelnik najveće komercijalne banke Intesa Sanpaolo, pozvao je prošlog mjeseca na izdavanje “socijalnih obveznica”. Ponuđene običnim građanima, osim solidnog godišnjeg prinosa nudile bi i porezne olakšice te imunitet od kaznenog progona za investitore koji bi ih kupili novcem s računa u inozemstvu. Messina drži da bi time Italija udjel duga koji drže mali ulagači podignula s manje od 5 posto na 10 do 20 posto.

Ako se ubroje banke i osiguravajuće kuće, 55 posto talijanskog duga drže domaći vjerovnici. No, ekonomisti smatraju kako je repliciranje japanskih iskustava vrlo dvojbeno. Kao prvo, Italija ima različitu političku i financijsku strukturu od Japana. Čak 40 posto japanskog duga drži tamošnja središnja banka, što je nemoguće napraviti u talijanskom slučaju zbog članstva u eurozoni.

Osim toga, Japan je daleko sigurniji dužnik za domaće ulagače od Italije, čuvene po političkoj nestabilnosti, kolebljivim prinosima na obveznice i potencijalnoj opasnoti dužničke krize. Za Lorenza Binija Smaghija, bivšeg člana odbora ECB-a, ideja o prodaji obveznica građanima “znak je očaja”. No, može i stvoriti strahovanja da će vlada takvu prodaju provesti kroz povlačenje novca sa štednih računa građana, kaže Bini Smaghi.


Komentari članka

Vezani članci

Zabrinjavajući razmjeri krize uzrokovane pandemijom, stečajevi poharali ugostiteljstvo i pružanje smještaja. Najveće posljedice tek se očekuju?

05.06.2020.

Analiza je pokazala kako je broj novostvorenih trgovačkih društava manji za 36,9 posto, a broj novostvorenih obrta i samostalnih djelatnika za 49 posto. Pritom je broj ugašenih trgovačkih društava veći za 11 posto, slično kao i broj ugašenih obrta i samos

Hotel kod Dubrovnika pun je iduća dva tjedna. Vlasnik nam otkrio kako mu je uspjelo

05.06.2020.

ZBOG krize uzrokovane pandemijom koronavirusa velika većina hotela na Jadranu zjapi prazna, ali s juga Hrvatske ipak stiže jedan pozitivan primjer. One Suite Hotel, smješten u mjestu Srebreno, na pola puta od Dubrovnika do zračne luke u Čilipima, pun je o

'Bilježi se velik interes Austrijanaca za odmorom u Hrvatskoj, imamo sjajnu epidemiološku situaciju'

04.06.2020.

Turistička putovanja iz Austrije u Hrvatsku zadnjih su dana intenzivirana te je trenutno u zemlji više od 1500 austrijskih turista, a hotelijeri bilježe veliko zanimanje Austrijanaca za odmor u Hrvatskoj, ističe u četvrtak direktor Hrvatske udruge turizma

SEDAM sektora može dobiti potporu HZZ-a za lipanj, stroži kriteriji za postojeće korisnike

04.06.2020.

Hrvatski zavod za zapošljavanje donio je novu potporu za očuvanje radnih mjesta za lipanj, ali je i dopunio pravila za ostvarivanje potpore za svibanj, objavljeno je na internetskim stranicama RRIF-a. Objavu prenosimo u cijelosti.

Ovog ljeta zaboravite na talijanske turiste: Tri su glavna razloga

03.06.2020.

Prema sadašnjim anketama, računa se da će Italiju ove turističke sezone napustiti samo tri posto onih Talijana koji su prethodnih godina odlazili u inozemstvo na odmor. To je mizeran broj u odnosu na one prije pandemije.

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2055 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1287 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1041 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 708 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 948 članka imaju tag ict
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 993 članka imaju tag EU
  14. 890 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 440 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 364 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija