Zbog korone se mijenjaju stomatološki pregledi. Sada ih možete obaviti preko mobitela

PANDEMIJA koronavirusa promijenila je način poslovanja u brojnim djelatnostima. Jedna od profesija koje su se brzo morale prilagoditi "novom normalnom" je stomatologija. U toj su grani medicine, doduše, i dosad bili u prvim redovima kada je u pitanju primjena novih tehnologija, no ovu će godinu stomatolozi pamtiti po digitalizaciji svega što se u njihovu radu moglo digitalizirati.

Naime, proljetni lockdown za stomatologe je značio smanjenje poslovanja s obzirom na to da je u zubarskoj praksi teško, a često i nemoguće, izbjeći bliski kontakt s pacijentom, što je, pak, imperativ u suzbijanju pandemije koronavirusa. Stoga je zagrebački stomatolog Tomislav Lauc odlučio uvesti virtualne preglede. Na tome je, kaže, radio još prije izbijanja pandemije koronavirusa, a sama pandemija ubrzala je projekt.

U jeku koronakrize pokrenuli su virtualne preglede zubi
"Koronavirus je promijenio poslovanje svih u svijetu pa tako i nas stomatologa. Shvatili smo da nešto moramo napraviti kako bismo i u vrijeme lockdowna i pandemije općenito bili dostupni pacijentima. Stoga smo na proljeće uveli virtualne preglede, što je u tom trenutku bila novost na hrvatskom tržištu, a onda su to počeli koristiti i drugi stomatolozi. U biti, radi se o primjeni dentalne telemedicine, što se vani i ranije koristilo", objašnjava za Index 46-godišnji Lauc, čelni čovjek zagrebačke Stomatološke poliklinike Apolonija koja se nalazi u vlasništvu njegove obitelji.

Njegova je majka, naime, još 1971. godine otvorila privatnu stomatološku ordinaciju u Zagrebu. Ordinacija je 1999. godine transformirana u polikliniku. Osim u Zagrebu, pojedine djelatnosti, poput 3D dijagnostičkih laboratorija, nalaze joj se i u Varaždinu, Osijeku i Splitu.

Virtualni pregledi, ističe Lauc, osmišljeni su prvenstveno za hitne pacijente. Pacijent, primjerice, putem mobitela snimi stanje zuba i šalje ga liječniku, a s njim komunicira putem e-maila, Zooma, Skypea ili drugih aplikacija. Naravno, putem raznih digitalnih platformi se ne može popraviti zub, ali može se, poručuje naš sugovornik, detektirati problem i dati savjet. Tako je, napominje, smanjen i broj dolazaka pacijenata u ordinaciju, a suzbija se i strah koji mnogi pacijenti imaju od stomatologa.

Telemedicina se pokazala uspješnom u suzbijanju fobija od zubara
"Virtualnim pregledima se može vidjeti puno više nego što to u prvom trenutku mislite. Moguće je detektirati i bolest u ranoj fazi. Čak smo se i mi iznenadili kada smo shvatili koliko toga se virtualnim pregledom može vidjeti", kaže Lauc.

Naravno, telemedicina nije svemoguća. Dijagnozu je u mnogim slučajevima teško, a ponekad i nemoguće, postaviti bez osobnog pregleda ili rendgenskih snimki. I sam popravak zuba mora se obaviti osobno. No, nakon virtualnog pregleda i taj dio, napominje Lauc, ide lakše.

"I nakon proljetnog lockdowna smo nastavili s virtualnim pregledima pacijenata koji nisu iz Zagreba, kao i onih kojima su potrebni kratki i brzi pregledi. Objedinili smo više platformi u jednu cjelovitu strukturu telemedicine, a pacijentima omogućili pristup virtualnoj ordinaciji preko računala ili mobitela. Taj oblik rada će se dodatno razvijati u budućnosti, čak i nakon što prođe pandemija koronavirusa“, smatra Lauc.

Dobit usmjeravaju u jačanje poslovanja
Iza Lauca su bogato iskustvo i karijera na području stomatologije. Nakon što je završio Stomatološki fakultet u Zagrebu, magistrirao je u Zagrebu i Beču, a potom i doktorirao u Zagrebu. Autor je nekoliko knjiga te gostujući član Angle Society of Europe (ASE), udruženja najboljih europskih ortodonata. Predavač je na Filozofskom i Stomatološkom fakultetu i stalni sudski vještak za stomatologiju, a upravo završava MBA na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM). Bavi se i znanstvenim istraživanjima.

Ipak, glavnina njegovih aktivnosti vezana je uz Stomatološku polikliniku Apolonija, u kojoj radi 25 zaposlenika. Prihodi poliklinike, kaže Lauc, lani su iznosili oko sedam milijuna kuna, a poslovanje joj raste po godišnjoj stopi od oko 20 posto. Posluju s dobiti, no kako se radi o neprofitnoj ustanovi, dobit se reinvestira u poslovanje.