Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Ou 2019

Zbog neubranog poreza Hrvatska godišnje gubi čitav jedan proračun za zdravstvo

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr  

Zbog neubranog poreza Hrvatska godišnje gubi čitav jedan proračun za zdravstvo

Poznato je da mnogi porezni obveznici izbjegavaju državnom proračunu plaćati svoje obveze, ali malo je tko vjerovao da su razmjeri utaje tako veliki. Zbog nenaplaćenog poreza Hrvatska godišnje gubi oko 3,5 milijarde eura proračunskih prihoda, ili oko 26 milijardi kuna, prema najnovijem istraživanju Europskog parlamenta.

Slikovito rečeno, naša zemlja zbog izbjegavanja plaćanja poreza ili zbog njegove utaje godišnje gubi novac koji prelazi vrijednost proračuna za zdravstvo. Državni proračun ima oko 136 milijardi kuna prihoda, a rashodi za zdravstvo iznose oko 23 milijarde kuna svake godine, piše Novi list.

Očito je da bi Hrvatska mogla znatno povećati svoje prihode za javne potrebe, kada bi porezna tijela radila učinkovitije. U tom slučaju, mogla bi i smanjiti porezno opterećenje građana i gospodarstva, počevši od PDV-a. Međutim, lavovski dio poreza vlastima promiče ispod radara, a slično je i u ostalim članicama EU-a.

Rekordan PDV

Prema prikupljanju PDV-a Hrvatska se nalazi u samom vrhu europske učinkovitosti, što se može pripisati fiskalizaciji izdavanja računa, uvedenoj prije nekoliko godina. Prosječni gubitak od nenaplaćenog PDV-a u Europskoj uniji iznosi 12,3 posto, a najveći je u Rumunjskoj (35,9 posto), Grčkoj (29,2) i Italiji (25,9). U Hrvatskoj taj gubitak iznosi samo 1,15 posto, a manji je samo u Luksemburgu i Švedskoj – prema istraživanju Murphyja, koji je za svoje procjene koristio i podatke Eurostata.

Pitanje je, međutim, je li socijalno opravdano da PDV bude glavni izvor državnih prihoda. Tako je barem u Hrvatskoj, u kojoj se od PDV-a prikupi 5,7 milijardi eura, čime se popuni oko 35 posto proračuna, prema podacima za 2015. godinu. To je rekordna visina u Europi, jer se u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji prihodima od PDV-a pokriva upola manji dio proračuna, samo 15 do 20 posto.

Oslanjanje vlasti na PDV kao glavni izvor proračunskih prihoda nije uputno, jer se na taj način ne smanjuju sve veće imovinske i socijalne razlike među građanima. PDV u jednakom prostotku plaćaju starice s 1.600 kuna mirovine, koje jedva spajaju kraj s krajem mjeseca, kao i milijunaši. To neizravno pridonosi povećavanju nejednakosti. Da bi se zadovoljilo temeljno načelo, prema kojem se porezi plaćaju prema ekonomskoj snazi, država treba uzimati više poreza od bogatih. Dosadašnje hrvatske vlade i političke stranke nisu se na tom području junačile. Trebale bi se, očito, okrenuti najimućnijima, ponajprije putem poreza na dohodak.

Gubici i veći

Primjerice, Francuska, Njemačka, Italija i Švedska daleko više prihoda ubiru od bogatih građana, jer porez na dohodak kod njih popunjava 20 do 30 posto državnog proračuna. Hrvatska, zajedno sa Slovačkom, po tome se nalazi na dnu europske ljestvice, jer od poreza na dohodak ubire samo 1,6 milijardi kuna, što pokriva manje od 10 posto proračunskih prihoda. Ako vlasti izbjegavaju zahvatiti porez kod najbogatijih, ne preostaje im drugo nego nametanje što većeg poreza na potrošnju svim građanima, jer znaju da svi moraju kupovati. Tako je najlakše prikupljati poreze, a to je zasigurno jedan od razloga zašto je PDV u Hrvatskoj među najvišima u Europi.


Komentari članka

Vezani članci

Ugostitelji Vladi: Treba nam kisik, snizite PDV na 13%

19.11.2020.

Dobro je što radimo, ali za oporavak trebamo niži PDV i kredite, poruka je ugostitelja koji pokušavaju održati glavu iznad vode u ovo doba koronakrize. Aktivno sudjeluju u razgovorima s epidemiolozima i stožerima, što na lokalnim, što na nacionalnoj razin

Fiskalizirano 25 milijardi kuna manje računa!

04.11.2020.

Od početka koronakrize u Hrvatskoj, od 24. veljače pa do jučer, vrijednost fiskaliziranih računa na godišnjoj razini manja je za 25,2 milijarde kuna u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podaci Porezne uprave. U razdoblju o

Inicijativa Grupe vlasnika frizerskih salona u Hrvatskoj predlaže ministarstvima model za spas

16.09.2020.

Prema trenutačnim propisima hrvatski frizerski saloni s godišnjim prometom do 300 tisuća kuna nisu u sustavu PDV-a, a čim pređu taj prag ulaze u sustav PDV-a i počinju ga plaćati u visini od 25%.

‘Hrvatska d.d.‘ - Prihod pao 7,2 posto, rashod viši za 15,2 posto, ukupni gubitak gotovo 18 milijardi kuna

11.09.2020.

Manjak konsolidirane opće države prema nacionalnoj metodologiji u prvom polugodištu je iznosio 17,9 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a, izvijestio je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić predstavljajući na Vladi polugodišnji izvještaj o izvršenju

Hrvoje Bujas poručio vladi: Slušajte poduzetnike, mi znamo što govorimo

06.09.2020.

"Mi tražimo tri ključne reforme - smanjivanje PDV-a horizontalno svima. Sad imamo 13 i 25 posto, smanjite na 10 i 20. Porez na dohodak, čujemo da će se smanjiti, no zašto se čeka druga godina, zašto ne odmah? Porez na dobit koji se vraća, investira natrag

Tag cloud

  1. 2064 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1340 članka imaju tag izvoz
  5. 1123 članka imaju tag svijet
  6. 801 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1044 članka imaju tag trgovina
  8. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1069 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 883 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 918 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 940 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 404 članka imaju tag poticaji
  20. 336 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 523 članka imaju tag tehnologija
  23. 448 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 347 članka imaju tag opg
  27. 370 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 375 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 324 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici