Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Ou 2019

Zbog neubranog poreza Hrvatska godišnje gubi čitav jedan proračun za zdravstvo

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr  

Zbog neubranog poreza Hrvatska godišnje gubi čitav jedan proračun za zdravstvo

Poznato je da mnogi porezni obveznici izbjegavaju državnom proračunu plaćati svoje obveze, ali malo je tko vjerovao da su razmjeri utaje tako veliki. Zbog nenaplaćenog poreza Hrvatska godišnje gubi oko 3,5 milijarde eura proračunskih prihoda, ili oko 26 milijardi kuna, prema najnovijem istraživanju Europskog parlamenta.

Slikovito rečeno, naša zemlja zbog izbjegavanja plaćanja poreza ili zbog njegove utaje godišnje gubi novac koji prelazi vrijednost proračuna za zdravstvo. Državni proračun ima oko 136 milijardi kuna prihoda, a rashodi za zdravstvo iznose oko 23 milijarde kuna svake godine, piše Novi list.

Očito je da bi Hrvatska mogla znatno povećati svoje prihode za javne potrebe, kada bi porezna tijela radila učinkovitije. U tom slučaju, mogla bi i smanjiti porezno opterećenje građana i gospodarstva, počevši od PDV-a. Međutim, lavovski dio poreza vlastima promiče ispod radara, a slično je i u ostalim članicama EU-a.

Rekordan PDV

Prema prikupljanju PDV-a Hrvatska se nalazi u samom vrhu europske učinkovitosti, što se može pripisati fiskalizaciji izdavanja računa, uvedenoj prije nekoliko godina. Prosječni gubitak od nenaplaćenog PDV-a u Europskoj uniji iznosi 12,3 posto, a najveći je u Rumunjskoj (35,9 posto), Grčkoj (29,2) i Italiji (25,9). U Hrvatskoj taj gubitak iznosi samo 1,15 posto, a manji je samo u Luksemburgu i Švedskoj – prema istraživanju Murphyja, koji je za svoje procjene koristio i podatke Eurostata.

Pitanje je, međutim, je li socijalno opravdano da PDV bude glavni izvor državnih prihoda. Tako je barem u Hrvatskoj, u kojoj se od PDV-a prikupi 5,7 milijardi eura, čime se popuni oko 35 posto proračuna, prema podacima za 2015. godinu. To je rekordna visina u Europi, jer se u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji prihodima od PDV-a pokriva upola manji dio proračuna, samo 15 do 20 posto.

Oslanjanje vlasti na PDV kao glavni izvor proračunskih prihoda nije uputno, jer se na taj način ne smanjuju sve veće imovinske i socijalne razlike među građanima. PDV u jednakom prostotku plaćaju starice s 1.600 kuna mirovine, koje jedva spajaju kraj s krajem mjeseca, kao i milijunaši. To neizravno pridonosi povećavanju nejednakosti. Da bi se zadovoljilo temeljno načelo, prema kojem se porezi plaćaju prema ekonomskoj snazi, država treba uzimati više poreza od bogatih. Dosadašnje hrvatske vlade i političke stranke nisu se na tom području junačile. Trebale bi se, očito, okrenuti najimućnijima, ponajprije putem poreza na dohodak.

Gubici i veći

Primjerice, Francuska, Njemačka, Italija i Švedska daleko više prihoda ubiru od bogatih građana, jer porez na dohodak kod njih popunjava 20 do 30 posto državnog proračuna. Hrvatska, zajedno sa Slovačkom, po tome se nalazi na dnu europske ljestvice, jer od poreza na dohodak ubire samo 1,6 milijardi kuna, što pokriva manje od 10 posto proračunskih prihoda. Ako vlasti izbjegavaju zahvatiti porez kod najbogatijih, ne preostaje im drugo nego nametanje što većeg poreza na potrošnju svim građanima, jer znaju da svi moraju kupovati. Tako je najlakše prikupljati poreze, a to je zasigurno jedan od razloga zašto je PDV u Hrvatskoj među najvišima u Europi.


Komentari članka

Vezani članci

Ugostitelji predlažu dizanje plaća za 10 posto

01.08.2019.

Smanjenje PDV-a na pripremu i usluživanje hrane s 25 na 13 posto otvara prostor za ulaganja u konkurentnost, kvalitetu i povećanje plaća te su hotelijeri najavili njihov rast za 10 posto čim snižena stopa stupi na snagu, rekao je Cappelli za Hinu.

Prvi obrisi Marićeve reforme - Veće plaće i manji PDV za turizam?

24.07.2019.

Četvrti paket poreznih izmjena trebao bi biti poznat do kraja ovog mjeseca, ali u skladu s dosadašnjom praksom, ministar financija Zdravko Marić želi svakako izbjeći nagađanja o tome što će u njemu biti pa je od članova radne skupina zatražio da potpišu i

Ugostitelji traže smanjenje PDV-a, upozoravaju na mogućnost sloma sektora

03.07.2019.

Koordinacija ugostitelja Hrvatske u utorak je upozorila da prevelik porezni teret prijeti slomom ugostiteljstva te zatražili smanjenje PDV-a na pripremu i posluživanje hrane u ugostiteljstvu s 25 na 13 posto

Marić najavio novo porezno rasterećenje i povećanje plaća te otkrio sudbinu poreza na nekretnine

21.06.2019.

Ministar financija Zdravko Marić najavio je u srijedu da će kroz nekoliko dana ponovno zasjesti radna skupina, osnovana 2016., kako bi razmijenili mišljenja, te da će tijekom ljetne stanke krenuti u javnu raspravu i prezentirati nove mjere kojima namjerav

Marija Zuber: Iznajmljivači na moru plaćaju porez na dohodak i prirez u Zagrebu

22.05.2019.

Za većinu privatnih iznajmljivača paušalno plaćanje poreza na dohodak jednostavniji je i fiskalno pogodniji način podmirivanja porezne obveze. Do 2018. godišnja porezna obveza je iznosila 300 kuna po krevetu odnosno 350 kuna po smještajnoj jedinici u kamp

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1958 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 902 članka imaju tag ict
  12. 963 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 332 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija