Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Pro 2017

Zbog povećanja minimalca država poduzetnicima spremila pola milijarde kuna kompenzacija

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Gabrijela Galić  

Zbog povećanja minimalca država poduzetnicima spremila pola milijarde kuna kompenzacija

Kompenzacijske mjere poslodavcima zbog minimalnog rasta minimalne plaće u idućoj godini, državni proračun koštat će najmanje 511 milijuna kuna. Od tog iznosa, kako se procjenjuje, na doprinosima za zdravstveno osiguranje, zaštitu na radu i zapošljavanje proračun će izgubiti 245 milijuna kuna, a u resornom ministarstvu rada se nadaju da će se ta sredstva, koja su mahom gubitak zdravstvenog fonda, nadoknaditi rastom zaposlenosti i povećanim priljevom iz rasta BDP-a.

Danas bi Vlada trebala donijeti Uredbu o minimalnoj plaći za iduću godinu koja, kao što smo najavili, raste pet posto te će iznosti 3.276 kuna bruto. Fiskalnu olakšicu u vidu obračuna doprinosa na plaću na 50 posto minimalne plaće imat će samo poslodavci koji su cijelu ovu godinu radnicima isplaćivali minimalac.
Fiskalna olakšica

Međutim, u Vladi ne znaju koliko je to konkretno poslodavaca i koliko oni radnika zapošljavaju. I dalje se barata brojkom od nešto više od 76 tisuća radnika koji su koncem 2016. primali plaću u iznosu minimalne ili niže od minimalne plaće, ali se ne zna koliko je tih radnika bilo u punom, odnosno nepunom radnom vremenu te koliko ih je tek povremeno radilo tijekom godine. Većina tih radnika, kako se može čuti u resornom ministarstvu, bit će oni na kojima će poslodavci ostvarivati fiskalnu olakšicu. No, za novozaposlenog radnika ona se neće moći iskoristiti, odnosno na njega će se moći iskorititi tek u 2019. godini, ako će cijelu iduću godinu biti zaposlen i primati minimalnu plaću.

Osim Uredbe o visini minimalne plaće i prijedloga hitne izmjene Zakona o minimalnoj plaći kako bi se jasno propisalo da se dodaci za prekovremeni rad, noćni rad, kao i rad blagdanima, praznicima i drugim zakonom propisanim neradnim danima isplaćuju na plaću, Vlada bi danas trebala predložiti i izmjene dijela pravilnika, kao i zakona o porezu na dohodak. Opet u cilju rasterećenja poslodavaca, prije svega u turizmu.

Jedina novina, koja do sada nije spominjana, jest rast neoporezivog dara u naravi. Ta mjera odnosit će se na sve poslodavce u zemlji, pa će oni od iduće godine radniku u naravi moći dati 600, umjesto 400 kuna koliko je trenutno neoporezivo.

Što se tiče posebnih fiskalnih mjera za poslodavce u turizmu, koje se odnosne isključivo na sezonske radnike, one bi državu u ukupnom fiskalnom rasterećenju mogle koštati oko 240 milijuna kuna. Riječ je o neoporezivanju smještaja za stalne sezonske radnike, kao i neplaćanju poreza i doprinosa na topli obrok. Pritom se ne propisuje iznos neoporezivog izdatka za topli obrok, što znači da poslodavac u praksi može reći da radniku isplaćuje 100, 400, 500, 1.000 ili više kuna neoproezivog toplog obroka.

Pogodnost sezoncima

Sezonski radnici u turizmu, ako uopće tijekom radnog vremena budu imali vremena za to, moći će ispijati kavu za kavom, čajeve, sokove, a možda i pokoje pivo. Naime, na tople i hladne napitke koje tijekom radnog vremena konzumiraju sezonski radnici neće se plaćati porezi, a pretpostavlja se kako će se tijekom sezone na tome izgubiti oko pet milijuna kuna poreza. Tako će, primjerice, sezonac ispijati jeftiniju kavu od kave koju pije njegov stalno zaposleni kolega, a topli obrok će mu biti neoporeziv. U resornom ministarstvu to ne smatraju problematičnim jer je riječ, kako se navodi, o pozitivnoj diskriminaciji u sektoru koji nosi 20 posto BDP-a i koji želimo snažiti.

Mjere koje bi Vlada danas trebala usvojiti, kako navode u resornom ministarstvu, tek su prvi korak. Do lipnja iduće godine trebale bi s Europskom komisijom biti dogovorene horizontalne potpore za tekstil i proizvodnju odjeće i obuće te drvnu industriju. Riječ je o mjerama za zadržavanje starije radne snage u zaposlenosti koje bi trebale olakšati poslovanje poslodavcima u radno-intenzivnim granama. U resornom ministarstvu ističu kako im je cilj povećati minimalnu plaću do razine 50 posto prosječne plaće, ali to žele učiti odgovorno, bez ugrožavanja radno-intenzivnih industrija.


Komentari članka

Vezani članci

Sutra počinje isplata 1,1 milijarde kuna avansa poljoprivrednicima!

12.11.2018.

Bit će isplaćena sredstva obračunata po površini i to po osnovi osnovnog, zelenog i preraspodijeljenog plaćanja, izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

Otkriveno što je Marićevo iznenađenje. Ima veze s nagrađivanjem radnika

12.11.2018.

Vlada će od 1. prosinca povećati neoporeziva davanja koja se odnose na nagrade zaposlenicima. Tu se radi o božićnicama, uskrsnicama, regresu, 13. plaći...

Od Vladinih mjera profitirali samo milijunaši, kaos tek slijedi

07.11.2018.

Vladine mjere obustavile su ovrhe dulje od tri godine na računima na kojima šest mjeseci prije stupanja zakona na snagu (4. kolovoza). Među njima je i tisuću najvećih dužnika čiji je ukupan dug iznosio 15,3 milijardi kuna ili, prosječno, oko 15 milijuna k

Državna poticajna sredstva iz godine u godinu sve su niža

31.10.2018.

2015. godine uveden je promjenjivi postotak državnih poticajnih sredstava, a formula se temelji na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, uz korektivni faktor koji predstavlja nužnu prilagodbu na dužu ročnost.

Dalić: Moju ostavku je iznudio Pupovac

31.10.2018.

U emisiji U mreži prvog Hrvatskog radija analizirana je jučer predstavljena knjigu Agrokor - slom ortačkog kapitalizma. Gosti emisije bili su autorica knjige i bivša potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, predsjednik Udruge stranih

Tag cloud

  1. 1822 članka imaju tag hrvatska
  2. 1854 članka imaju tag turizam
  3. 1505 članka imaju tag financije
  4. 1185 članka imaju tag izvoz
  5. 783 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 964 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 920 članka imaju tag trgovina
  8. 658 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 793 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag EU
  11. 857 članka imaju tag svijet
  12. 836 članka imaju tag industrija
  13. 838 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 558 članka imaju tag maloprodaja
  17. 524 članka imaju tag marketing
  18. 479 članka imaju tag krediti
  19. 443 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 480 članka imaju tag tehnologija
  21. 332 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 239 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 320 članka imaju tag agrokor
  30. 314 članka imaju tag eu fondovi
  31. 287 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 317 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 362 članka imaju tag BDP