Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Stu 2022

Zbog uvođenja eura sve više nekretnina kupuje se gotovinom. Hoće li zato poskupjeti?

Izvor: www.index.hr · Autor: Branimir Perković  

Zbog uvođenja eura sve više nekretnina kupuje se gotovinom. Hoće li zato poskupjeti?

SKORO uvođenje eura u Hrvatskoj je već poremetilo cijene nekretnina. Nekretninski agenti već duže vrijeme tvrde da se jako velik dio nekretnina kupuje gotovinom, a to daje naslutiti kako je bar dio kupoprodaja motiviran izbjegavanjem pretvaranja velikih svota kunske gotovine preko banaka i mjenjačnica u eure.

Kuna od 1. siječnja 2023. prestaje biti valuta kojom se može plaćati, iako će se još godinu dana moći zamijeniti kune za eure u bankama, Fini i Hrvatskoj pošti. Prvih šest mjeseci će se to vršiti bez naknade, a sljedećih šest mjeseci će navedene institucije imati pravo naplaćivati naknadu.

To znači da će se sva gotovina u kunama morati pretvoriti u eure preko institucija u čije podatke imaju uvid Porezna uprava i Ministarstvo financija. Stvarno velike iznose novca, primjerice dovoljno velike za kupovinu nekretnine, državna bi tijela mogla zamijetiti.

Da bi se izbjegle neželjene kontrole prilikom konverzije, najelegantnije je tu gotovinu u kunama pretvoriti u drugi oblik imovine, kao što su nekretnine. To je tradicionalni najdraži oblik ulaganja i štednje hrvatskih građana.

Još uvijek će se morati platiti porez na promet nekretninama u iznosu od 3 posto ugovorene cijene, ali novac ne treba prolaziti kroz banke, Finu ni Hrvatsku poštu. Trenutno se nekretnina ne može platiti gotovinom pravnoj osobi (kompaniji), ali može fizičkoj osobi. Banke imaju zakonsku obavezu da svaku transakciju veću od 200 tisuća kuna prijave Uredu za sprječavanje pranja novca, a od 1. siječnja 2023. će limit biti spušten na 10 tisuća eura.

Rekordan rast tržišta nekretnina u 2021. i prvoj polovici 2022.
Iako Hrvatska, ako se gleda period od 2015., nema problema s velikim rastom cijena nekretnina i s rastom od 58 posto je tek blago iznad prosjeka EU (49 posto), u prvoj polovici 2022. je prvi vrhu EU po rastu cijena. Gledano na kvartalnoj razini, prva tri mjeseca ove godine je Hrvatska imala četvrti najveći rast cijena nekretnina u EU, a druga tri mjeseca sedmi najveći.

Da bismo dobili pravu sliku rasta tržišta nekretnina u Hrvatskoj, najbolje je pogledati podatke o broju kupljenih i prodanih nekretnina te ukupnoj vrijednosti prodanih. Upravo ti podaci pokazuju da se nekretnine u Hrvatskoj sve više i sve skuplje prodaju.

2019. su u Hrvatskoj zabilježene 111.673 kupoprodajne transakcije nekretnina, što, osim stanova i kuća, uključuje apartmane, građevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta, poslovne prostore, poslovne zgrade i ostale vrste nekretnina. Ukupna vrijednost svih transakcija je bila manja od 40 milijardi kuna.

Zbog pandemije i protupandemijskih mjera je 2020. zabilježen pad broja kupoprodajnih transakcija na 103.093, a u odnosu na godinu ranije ukupna vrijednost prodanih stanova i apartmana se smanjila za 1.2 posto te poljoprivrednih zemljišta za čak 20.8 posto. Ipak, ukupna vrijednost svih transakcija je prešla 40 milijardi kuna, s povećanjem od 0.5 posto.

Popularnost gotovine pri kupnji nekretnina potvrđuju i podaci HNB-a
Iako je teško znati koliko je točno praksa rješavanja gotovine odgovorna za rast potražnje, neke stvari su jasne. Od 2017. do 2021. je zabilježen veliki rast transakcija na tržištu nekretnina u Hrvatskoj, ukupna vrijednost je skoro udvostručena, a najveći rast je kod stanova/apartmana i građevinskog zemljišta.

Uz to, u prvoj polovici 2022. smo pri vrhu članica EU po rastu cijena, udio nekretnina koje su kupljene gotovinom se zadnjih mjeseci povećao i iznosi više od 50 posto, prema izjavama samih agenata za nekretnine, ali isto je javno govorio i guverner Boris Vujčić.

HNB prati kretanje kredita banaka i drugih financijskih institucija u cijeloj Hrvatskoj i, uspoređujući ukupnu vrijednost transakcija kupovine stanova i kuća s vrijednosti novih stambenih kredita, jasno je da se stvarno pola i više stanova, apartmana i kuća kupuje gotovinom.

Razlog za to je sigurno i akumulirana dodatna štednja za vrijeme pandemije, kroz 2020. i 2021. Tih godina, posebno u 2020., u cijeloj EU zabilježen je veliki rast dijela mjesečnog dohotka koji se štedi, pa tako i u Hrvatskoj.

Također, ovaj način skrivanja novca od državnih Poreznih vlasti nije novost. Uvođenje eura samo je dodatan razlog za intenziviranje tog načina izbjegavanja oporezivanja i propitkivanja porijekla imovine.


Komentari članka

Vezani članci

Uvozne cijene kruha u RH više su 30, a mesa 17 posto

31.01.2023.

U Mađarskoj, Njemačkoj, Italiji i Sloveniji kruh skuplji oko 50 %, meso poskupjelo na razini EU prosjeka, a jaja išla za 64 % gore

I burek postao luksuz

31.01.2023.

Istražili smo koliko je poskupio vrlo popularan i omiljen pekarski proizvod za čiju su pripremu potrebni upravo najviše poskupjeli - žitarice, jaja i mlijeko. U nekoliko smo osječkih pekarnica zabilježili cijene bureka, koje se kreću od 1,7 do 2 eura, dru

Porez na nekretnine za sada se neće uvoditi

31.01.2023.

Mjerama iz paketa Vlade RH ostvaren je niz poreznih rasterećenja te je omogućeno obveznicima jednostavniju i jeftiniju poreznu administraciju te je provedena socijalno osjetljivija porezna politika. U 2022. godini povećani su neoporezivi primitci čiji zbr

Obrtnica iz Makarske: Zbog poskupljenja od 4 centa moram platiti 2654 eura kazne

30.01.2023.

UREĐIVANJE obrva koje je koštalo 60 kuna vlasnica kozmetičkog salona iz Makarske Vanja Batošić konvertirala je u 8, a ne u 7.96 eura. Sada je dobila kaznu od 2654 eura zbog razlike u cijeni od četiri centa.

Velike promjene oko napojnica. Udruga ugostitelja: Zadovoljni smo

30.01.2023.

Budući da plaćanje karticama u ugostiteljskom sektoru bilježi pozitivan trend posljednjih pet godina, povećala se potreba za reguliranjem neoporezivog tretmana napojnice. Primjerice, ostavite li ugostiteljskom djelatniku napojnicu od jednog eura preko kar

Tag cloud

  1. 2428 članka imaju tag turizam
  2. 2293 članka imaju tag hrvatska
  3. 1399 članka imaju tag svijet
  4. 1500 članka imaju tag izvoz
  5. 1748 članka imaju tag financije
  6. 1083 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1171 članka imaju tag trgovina
  8. 1200 članka imaju tag ict
  9. 1305 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1028 članka imaju tag investicije
  11. 967 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1069 članka imaju tag industrija
  13. 793 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1090 članka imaju tag EU
  15. 891 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 498 članka imaju tag poticaji
  18. 696 članka imaju tag maloprodaja
  19. 505 članka imaju tag opg
  20. 958 članka imaju tag kriza
  21. 643 članka imaju tag marketing
  22. 353 članka imaju tag potpore
  23. 475 članka imaju tag eu fondovi
  24. 567 članka imaju tag tehnologija
  25. 436 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 524 članka imaju tag krediti
  27. 458 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 484 članka imaju tag obrazovanje
  29. 445 članka imaju tag porezi
  30. 428 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 377 članka imaju tag osijek
  32. 406 članka imaju tag energetika
  33. 455 članka imaju tag dzs
  34. 367 članka imaju tag start up
  35. 400 članka imaju tag hnb
  36. 330 članka imaju tag hgk
  37. 432 članka imaju tag BDP
  38. 406 članka imaju tag vlada
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor